Hrvatski mirovinski sustav među bolje ocijenjenima u Europi! Evo koje su zemlje na vrhu

Hrvatska se našla među bolje ocijenjenim europskim državama prema najnovijem međunarodnom istraživanju mirovinskih sustava, objavljenom u sklopu Marsh CFA Institute Global Pension Indexa za 2026. godinu.

Istraživanje je obuhvatilo 55 mirovinskih sustava koji zajedno pokrivaju približno 66 posto svjetskog stanovništva, a ocjenjivala su se tri ključna područja: primjerenost mirovinskih primanja, dugoročna održivost sustava te njegova pouzdanost i uređenost.

Najbolje ocijenjeni mirovinski sustav na svijetu ima Nizozemska, s ukupno 85,8 bodova od mogućih 100. Slijede Danska s 84,1 i Island s 84 boda.

Među europskim zemljama visoko su rangirane i Švedska, Finska, Norveška, Švicarska te Ujedinjeno Kraljevstvo.

U skupini europskih zemalja čiji su sustavi dobili ocjene B+ ili B nalaze se i Francuska, Irska, Belgija, Njemačka, Portugal te Hrvatska.

Takve ocjene upućuju na sustave s nizom kvalitetnih obilježja, ali i prostorom za poboljšanja.

Dobre ocjene ne znače nužno i visoke mirovine

Važno je naglasiti da ovo istraživanje ne uspoređuje samo iznose mirovina koje umirovljenici primaju.

U obzir se uzimaju i način financiranja sustava, njegova otpornost na demografske promjene, regulatorni okvir te mogućnost da se mirovine isplaćuju i budućim generacijama.

Zato dobra ocjena hrvatskog sustava ne znači da su hrvatske mirovine među najvišima u Europi, nego da je sustav prema primijenjenoj metodologiji relativno dobro ocijenjen u više kategorija.

Starenje stanovništva sve veći izazov

Autori istraživanja upozoravaju da mirovinski sustavi diljem svijeta dolaze pod sve veći pritisak zbog duljeg životnog vijeka i pada nataliteta.

To znači da u mnogim državama raste broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih koji svojim doprinosima financiraju mirovine.

Posebno su izraženi izazovi dugoročne održivosti u pojedinim velikim europskim gospodarstvima, uključujući Španjolsku, Italiju i Austriju.

Stručnjaci zato preporučuju jačanje dodatne mirovinske štednje, veću uključenost zaposlenih i samozaposlenih u mirovinske programe te prilagodbu sustava demografskim promjenama.

Istraživanje tako pokazuje da visina današnjih mirovina nije jedino važno pitanje. Jednako je važno koliko će mirovinski sustavi biti sposobni osiguravati primanja budućim generacijama.