Hrvati sve više hodaju i kreću se, ali 43 posto nikada ne vježba

Prema rezultatima istraživanja, 24 posto građana Hrvatske gotovo se svakodnevno bavi tjelesnom aktivnošću koja nije izravno povezana sa sportom.

U istraživanju iz 2022. godine taj je udio iznosio 11 posto, što upućuje na porast svakodnevnog kretanja izvan organiziranih sportskih aktivnosti.

Istodobno, udio građana koji nikada ne provode takve aktivnosti smanjio se s 23 na 18 posto.

U ovu skupinu aktivnosti ubrajaju se hodanje, vožnja bicikla radi prijevoza, ples, vrtlarenje i druge aktivnosti koje su dio svakodnevnog života.

HZJZ ipak napominje da su se pojedine formulacije pitanja i kategorije odgovora između istraživanja razlikovale, pa usporedbe treba tumačiti oprezno.

Posebno je zanimljiv podatak o hodanju. Prema istraživanju, 70 posto građana Hrvatske hoda najmanje deset minuta bez prekida četiri do sedam dana tjedno.

Još 27 posto ispitanika to čini jedan do tri dana tjedno, dok dva posto navodi da nikada ne hoda barem deset minuta u kontinuitetu.

Iako hodanje mnogi ne doživljavaju kao vježbanje, ono je jedan od najjednostavnijih načina uključivanja tjelesne aktivnosti u svakodnevicu.

Za njega nije potrebna posebna oprema, članarina ni odlazak u sportsku dvoranu, a može se uklopiti u odlazak na posao, kupnju ili slobodno vrijeme.

Ipak, deset minuta hodanja samo po sebi ne znači da osoba ostvaruje sve preporučene razine tjelesne aktivnosti.

S druge strane, podaci o klasičnom bavljenju sportom i tjelovježbom otkrivaju drukčiju sliku.

Čak 43 posto ispitanih navodi da se nikada ne bavi sportom ili tjelovježbom, dok se osam posto time bavi gotovo svakodnevno.

U istraživanju iz 2022. godine udio onih koji se nikada ne bave sportom ili tjelovježbom iznosio je 40 posto, a onih koji to čine gotovo svakodnevno šest posto.

Takvi rezultati pokazuju da je važno razlikovati organizirano vježbanje od svakodnevnog kretanja.

Netko možda nikada ne odlazi u teretanu, ali redovito pješači, vozi bicikl ili radi fizički zahtjevnije poslove u vrtu.

Istraživanje je pokazalo i da sve više građana uključuje tjelesnu aktivnost u putovanja do škole, posla ili trgovine.

Udio onih koji navode takav oblik kretanja povećao se s 23 posto u 2022. na 37 posto u 2026. godini.

Porast je zabilježen i kod aktivnosti u parkovima i na otvorenom, s 23 na 31 posto.

To znači da svakodnevne obveze mnogima postaju prilika za dodatno kretanje, bez potrebe za posebno organiziranim treningom.

Kraća šetnja, odlazak po namirnice pješice ili vožnja biciklom na posao mogu biti jednostavni načini za smanjenje vremena provedenog u sjedećem položaju.

Unatoč pozitivnim pomacima u pojedinim oblicima tjelesne aktivnosti, vrijeme provedeno sjedeći gotovo se nije promijenilo.

U oba istraživanja 12 posto građana navelo je da sjedi više od osam i pol sati dnevno.

Dugotrajno sjedenje ostaje važan javnozdravstveni izazov, osobito za osobe koje većinu radnog dana provode za računalom ili u automobilu.

Zato stručnjaci potiču redovito prekidanje sjedenja i uključivanje kretanja u svakodnevne aktivnosti.

Poruka novih podataka jednostavna je: za aktivniji život nije nužno svakodnevno odlaziti u teretanu. Hodanje, vrtlarenje, bicikliranje i druge uobičajene aktivnosti mogu pridonijeti zdravijim navikama, osobito kada postanu redovit dio dana.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Posebni Eurobarometar 574 – Sport i tjelesna aktivnost, 20. listopada 2026.