Digitalne javne usluge u Hrvatskoj bilježe rast broja korisnika, a nastavlja se i razvoj digitalne infrastrukture. Pokazalo je to izvješće o provedbi Strategije digitalne Hrvatske, predstavljeno na sjednici Vlade održanoj u četvrtak, 29. listopada.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuo je kako sustav e-Građani trenutačno koristi 2,4 milijuna građana, dok mobilna platforma m-Građani, predstavljena tijekom 2025. godine, ima oko 227 tisuća korisnika.
Uvedena je i funkcionalnost „Životne situacije”, čiji je cilj povezivanje različitih javnih usluga u jedinstvene digitalne postupke kako bi građani jednostavnije obavljali administrativne obveze.
Prema podacima predstavljenima na sjednici Vlade, pokrivenost Hrvatske mrežama vrlo velikog kapaciteta dosegnula je 82,7 posto, dok je osnovna pokrivenost 5G mrežom porasla na 97,8 posto.
Napredak je zabilježen i u digitalnim vještinama stanovništva.
Tijekom 2025. godine udio građana s osnovnim digitalnim vještinama dosegnuo je 63,4 posto, u odnosu na 59 posto u prethodnom razdoblju. Prema tim pokazateljima, Hrvatska se nalazi iznad prosjeka Europske unije.
Nastavljen je i razvoj Centra dijeljenih usluga, zajedničke državne digitalne infrastrukture. Tijekom prošle godine uključeno je dodatnih 450 korisnika, čime je njihov ukupan broj premašio tisuću.
Nova pravila za dionice trgovačkih društava
Vlada je u saborsku proceduru uputila i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima.
Njime se u hrvatsko zakonodavstvo uvode dionice s višestrukim pravom glasa, koje omogućuju da određene dionice nose više glasačkih prava u odnosu na druge, iako predstavljaju jednak udio u temeljnom kapitalu.
Cilj je, među ostalim, olakšati malim i srednjim poduzećima pristup tržištu kapitala, uz mogućnost da osnivači zadrže upravljačku kontrolu i nakon smanjenja svojeg vlasničkog udjela.
Ministar Habijan objasnio je da se time u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europska direktiva, za što je rok 5. prosinca 2026. godine.
Predložene su i zaštitne mjere. Odluke o promjeni strukture dionica morat će se donositi kvalificiranom većinom, a maksimalni omjer glasačkih prava između različitih vrsta dionica iznosit će 10 prema 1.
Riječ je zasad o zakonskom prijedlogu koji je upućen Hrvatskom saboru, a ne o propisu koji je već stupio na snagu.
Predložene i promjene u zaštiti potrošača
Na istoj sjednici Vlada je Saboru uputila i prijedlog izmjena Zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača.
Prema obrazloženju ministra gospodarstva Ante Šušnjara, cilj je omogućiti učinkovitiju pravnu zaštitu potrošača bez potrebe za izmjenom domaćeg zakona svaki put kada se promijene relevantni europski propisi.
Predloženim rješenjem pravna osnova za podnošenje predstavničkih tužbi bila bi šire definirana, što bi trebalo olakšati primjenu pravila o kolektivnoj zaštiti potrošača.
Vlada je tako na istoj sjednici otvorila nekoliko pitanja važnih za građane i gospodarstvo, od dostupnosti digitalnih javnih usluga do načina upravljanja trgovačkim društvima i zaštite potrošačkih prava.