Industrijske cijene u Hrvatskoj porasle gotovo devet posto: Energija prednjači s velikim poskupljenjem!

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj nastavljaju rasti, a najveći utjecaj na ukupno povećanje imaju cijene energije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljenima 11. studenoga, industrijske proizvođačke cijene u listopadu ove godine bile su 8,9 posto više nego u listopadu 2025. godine.

U odnosu na rujan, povećanje je znatno manje i iznosi 0,3 posto, što pokazuje da su cijene tijekom posljednjeg mjeseca rasle relativno sporo, iako su na godišnjoj razini osjetno više.

Posebno je zanimljivo da se slika znatno mijenja kada se iz izračuna isključi energija. Naime, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda bez energije porasle su samo 0,7 posto na godišnjoj razini, dok su u odnosu na rujan ostale nepromijenjene.

To pokazuje da je rast cijena u velikoj mjeri povezan upravo s energetskim sektorom, dok su u ostatku industrije promjene znatno umjerenije.

Najveće povećanje cijena zabilježeno je u energetskom sektoru, gdje su proizvođačke cijene u listopadu bile 30,1 posto više nego godinu dana ranije.

U odnosu na rujan, cijene energije porasle su za jedan posto. Na domaćem tržištu rast proizvođačkih cijena energije na godišnjoj razini iznosio je 24,2 posto, dok je na nedomaćem tržištu zabilježen znatno izraženiji rast.

Među industrijskim djelatnostima posebno se ističu rudarstvo i vađenje, gdje su proizvođačke cijene na godišnjoj razini porasle za 60,3 posto, dok je u prerađivačkoj industriji rast iznosio 8,3 posto.

Istodobno, kod pojedinih skupina proizvoda zabilježena su i pojeftinjenja. Tako su proizvođačke cijene kapitalnih proizvoda, poput strojeva i opreme, na godišnjoj razini pale za 1,2 posto, dok su netrajni proizvodi za široku potrošnju pojeftinili za 0,3 posto.

Hoće li se rast industrijskih cijena preliti na građane?

Iako podaci pokazuju rast proizvođačkih cijena, važno je naglasiti da to ne znači kako su proizvodi u trgovinama poskupjeli za jednak postotak.

Proizvođačke cijene odnose se na iznose po kojima industrijski proizvođači prodaju svoje proizvode drugim poduzećima ili kupcima, prije nego što proizvodi dođu do krajnjih potrošača.

Takva kretanja mogu utjecati na troškove poslovanja i u određenim okolnostima dovesti do povećanja maloprodajnih cijena, no taj prijenos nije automatski.

Primjerice, ako proizvođač zbog skuplje energije ima veće troškove proizvodnje, dio tih troškova može pokušati prenijeti na kupce. Međutim, konačna cijena ovisi i o drugim čimbenicima, uključujući konkurenciju, troškove prijevoza, trgovačke marže i potražnju.

Na domaćem tržištu cijene porasle više od deset posto

Prema podacima DZS-a, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda namijenjenih domaćem tržištu u listopadu su bile 10,4 posto više nego godinu ranije.

Na nedomaćem tržištu, odnosno kod proizvoda koje hrvatski proizvođači prodaju u inozemstvu, rast je iznosio 6,7 posto.

I ovdje je vidljiva važna razlika kada se iz izračuna isključi energija. Na domaćem tržištu proizvođačke cijene bez energije porasle su samo 0,2 posto, dok je na nedomaćem tržištu rast iznosio 1,2 posto.

Najnoviji podaci tako pokazuju da iza relativno visokog ukupnog rasta industrijskih cijena stoje velike razlike među pojedinim sektorima.

Dok energija i neke industrijske djelatnosti bilježe znatna povećanja, u velikom dijelu ostale industrije cijene su tijekom listopada ostale stabilne ili su se tek neznatno promijenile.

Za građane će pritom važnije biti kretanje maloprodajnih cijena i inflacije, koji pokazuju koliko se stvarno mijenjaju troškovi svakodnevne potrošnje.