Završetak glavnog dijela turističke sezone u Istri jasno se odrazio na broj zaposlenih u obrtima i djelatnostima slobodnih profesija. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljenima u srijedu, 11. studenoga, u Istarskoj županiji tijekom rujna evidentirano je 21.389 zaposlenih, odnosno 1.664 manje nego mjesec ranije.
U kolovozu je u tim djelatnostima bilo zaposleno 23.053 ljudi, što znači da je njihov broj u samo mjesec dana smanjen za 7,2 posto.
Riječ je o znatno izraženijem smanjenju od hrvatskog prosjeka. Na razini cijele države broj zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama pao je za 3,5 posto, s 240.158 u kolovozu na 231.810 u rujnu.
Najveći dio smanjenja u Istri odnosi se na djelatnosti povezane s turizmom, što potvrđuje koliko je zaposlenost u pojedinim sektorima istarskog gospodarstva i dalje vezana uz sezonske aktivnosti.
U djelatnostima smještaja te pripreme i usluživanja hrane u kolovozu je bilo 5.553 zaposlenih, dok ih je u rujnu evidentirano 4.467. To je 1.086 zaposlenih manje, odnosno pad od gotovo 19,6 posto.
Upravo na taj sektor otpada približno 65 posto ukupnog smanjenja broja zaposlenih u istarskim obrtima i slobodnim profesijama između kolovoza i rujna.
Važno je pritom naglasiti da statističko smanjenje broja zaposlenih ne znači automatski da je jednak broj osoba dobio otkaz ili ostao nezaposlen. Podaci prikazuju broj osoba evidentiranih u promatranim djelatnostima na kraju pojedinog mjeseca, a ne razloge prestanka rada ili eventualne prelaske na druga radna mjesta.
Pad zaposlenosti zabilježen i u trgovini te drugim uslužnim djelatnostima
Osim u smještaju i ugostiteljstvu, smanjenje broja zaposlenih vidljivo je i u drugim djelatnostima koje imaju važnu ulogu u istarskom gospodarstvu.
U trgovini na veliko i malo broj zaposlenih smanjen je s 2.247 na 2.017, što predstavlja pad od 230 zaposlenih u samo mjesec dana.
U administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima zabilježeno je 142 zaposlenih manje, odnosno smanjenje s 1.530 na 1.388.
Pad je zabilježen i u prerađivačkoj industriji, gdje je broj zaposlenih smanjen za 72, dok je u djelatnostima prijevoza i skladištenja evidentirano 64 zaposlenih manje.
S druge strane, pojedine djelatnosti zadržale su stabilnu zaposlenost ili zabilježile manji rast.
Tako je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima broj zaposlenih porastao s 2.644 na 2.651, dok je u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi povećan sa 693 na 698.
Iako su ti pomaci znatno manji od pada u turističkim djelatnostima, pokazuju da se promjene zaposlenosti ne odvijaju jednako u svim sektorima.
Istra bilježi izraženiji pad od državnog prosjeka
Usporedba s ostatkom Hrvatske dodatno pokazuje koliko je promjena zaposlenosti u Istri izražena nakon vrhunca turističke sezone.
Dok je na nacionalnoj razini broj zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama tijekom rujna smanjen za 3,5 posto, u Istri je pad iznosio 7,2 posto.
Slična kretanja zabilježena su i u drugim priobalnim županijama. U Primorsko-goranskoj županiji broj zaposlenih smanjen je s 21.542 na 20.182, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji pao s 36.084 na 33.834.
Istodobno, pojedine kontinentalne županije bilježile su blagi rast zaposlenosti.
Podaci upućuju na izraženu sezonalnost zapošljavanja u dijelu hrvatskog gospodarstva, osobito u područjima u kojima turizam ima važnu ulogu.
Ipak, za potpuniju ocjenu kretanja na istarskom tržištu rada potrebno je promatrati i podatke o ukupnoj zaposlenosti, nezaposlenosti te usporedbe s prethodnim godinama.
Naime, DZS-ovo izvješće odnosi se isključivo na zaposlene u obrtima i djelatnostima slobodnih profesija, uključujući vlasnike i njihove zaposlenike evidentirane u sustavu mirovinskog osiguranja. Ono ne obuhvaća sve zaposlene u Istarskoj županiji.
Najnovije brojke zato ponajprije pokazuju koliko se zaposlenost u ovom dijelu istarskog gospodarstva mijenja između vrhunca turističke sezone i početka jeseni.