Noć muzeja u Ekomuzeju "Batana" uz značajne trenutke u 20 godina postojanja

Umjesto da vijore na moru, u kišnoj Noći muzeja brojna jedra ispunila su prostor Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" i odvela posjetitelje na putovanje kroz neke od najznačajnijih trenutaka u njegovih 20 godina postojanja.

Iris Foriš
Iris Foriš

2 Veljača 2025 I 09:36

Noć muzeja u Ekomuzeju "Batana" uz značajne trenutke u 20 godina postojanja
Foto: Island Media Noć muzeja u Ekomuzeju "Batana"

Umjesto da vijore na moru, u kišnoj Noći muzeja brojna jedra ispunila su prostor Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" i odvela posjetitelje na putovanje kroz neke od najznačajnijih trenutaka u njegovih 20 godina postojanja.

Brojne fotografije izložbe "Ekomuzej kao referentna točka rovinjskog identiteta" aplicirane na podlogama u obliku jedara predstavile su Ekomuzej-Ecomuseo kroz njegove početke, najvažnije događaje poput Rovinjske regate i Regate batana na vesla, sastavnice poput Spacia Matika i Malog škvera te, uz razgled stalnog postava, potaknule posjetitelje da upoznaju sva nastojanja kojima se prepoznatljivo rovinjsko maritimno nasljeđe čuvalo i čuva od zaborava.

Važan dio tog nasljeđa, glazbeno-gastronomski, u Noći muzeja mogao se doživjeti na drugom kraju Rovinja-Rovigno u vinskom podrumu poznatijem pod nazivom Spacio Matika. Nekad je gotovo svaka rovinjska ulica imala po jedan spacio koji je zapravo vrsta konobe, mjesto u kojemu se čuvalo, kušalo i preprodavalo točeno vino, ali se i družilo, blagovalo i pjevalo.

Svaki spacio bio je mjesto susretanja i povezivanja rovinjskih zemljoradnika i ribara, a ribari su ovamo redovito zalazili nakon dnevnog ili noć́nog ribarenja. Uz kvarat vina i pokoju ribu na gradele, razmjenjivali su dogodovštine i komentirali važne događaje.

Ponekad su igrali karte, briškulu, trešetu i mòru, a obavezno bi zapjevali i pokoju bitinàdu, rovinjsku narodnu pjesmu nastalu među rovinjskim ribarima koji su satima boravili u svojim barkama ribareći ili krpajuć́i mreže.

Foto: Island Media

Kako nisu imali slobodne ruke za instrumente, dosjetili su se kako glasovima postić́i vrhunske izvedbe jednog orkestra što čini bitinàdu uistinu jedinstvenom pa je ona kao nematerijalno kulturno dobro upisana na Listu zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske (nositelj je Zajednica Talijana grada Rovinja).

Njegovanje i čuvanje tradicije bitinàda i bitinadùra u Rovinju posebno nastavlja Kulturno umjetničko društvo “Marco Garbin” Zajednice Talijana grada Rovinja (SAC "Marco Garbin" CI "Pino Budicin") koje je u Noći muzeja posjetitelje oduševilo četverosatnim koncertom uz degustaciju malih zalogaja s okusima mora.

Odjeveni u svoju tradicijsku odjeću, članovi SAC-KUD "Marco Garbin" CI- ZT "Pino Budicin" još jednom su svojim glasovima prepunim ljubavi za rodni grad oživjeli i ponosno predstavili njegovu glazbenu baštinu u najljepšem svjetlu.

Očuvanje sveg tog predstavljenog nasljeđa isključivo ovisi o mlađim generacijama koje treba upoznavati s poviješću grada i baštinskim vrijednostima od najranije dobi. Stoga je, povodom Noći muzeja, Ekomuzej-Ecomuseo "Batana" u suradnji s kazališnim pedagozima prof. Milanom Medakom i Sanjom Lađarević iz rovinjskog Dramsstudija "Ulix" održao tri izdanja pripovjedne radionice "Tarta Caterina".

Foto: Island Media

U njima su, u prostoru MMC-a, 30. i 31. siječnja sudjelovali niži razredi rovinjskih talijanskih i hrvatskih osnovnih škola "Juraj Dobrila" i "Vladimir Nazor". 

Djeca su kroz brojne oblike izražavanja; govorni, pisani, scenski, verbalni i neverbalni te slikovni krenula na čudesno putovanje Jadranom s grčko-rovinjskom kornjačom Caterinom koja ih je oduševila svojom odvažnošću.

Kako bi lakše i bolje sudjelovala u radionici u trajanju od 90 minuta na samom početku su im pripovjedači približili neke od tema i pojmova koji će biti spomenuti u priči: ugrožene vrste (glavatu želvu i sredozemnu medvjedicu) kartu Grčke, Jadranskog mora, Istre i rovinjskog arhipelaga, legendu o potopljenom gradu Cissa, povijest putničkog broda Baron Gautsch, a potom su na red došli rovinjski ribari, batane i bitinàde te tradicionalna ribarska oprema.

U pozadini su se mogle čuti grčke, dalmatinske i rovinjske melodije koje su neki raspoznavali, a drugi upoznavali. Nakon kratkog mirovanja, mladi su se sudionici kroz pokret zagrijali, upoznali, povezali, a potom kroz interaktivno sudjelovanje počeli koristiti različite dramske tehnike.

Djeci su se svidjeli zadaci u kojima su svojim tijelima, gestama i izrazima lica, zamrzavanjem slika dočaravali potrese, erupcije, oluje i valove, a potom zajednički oblikovali batanu i njezina vesla dok je uloga jarbola na kojem će zavijoriti batanina jedra, pripala jednoj od prisutnih učiteljica.

S pomoću najmanje batane koju su za ovu priliku posudile sestre Benussi "Scurleîn" učili su dijelove batane na hrvatskom i talijanskom jeziku te rovinjskom dijalektu, a potom su bili spremni za interaktivno pripovijedanje Milana Medaka i Sanje Lađarević. Unatoč velikoj količini teksta i brojnosti detalja, nadahnuti i vješti pripovjedači uspješno su zadržali dječju pažnju učeći ih kroz lik kornjače Caterine upornosti, izdržljivosti, hrabrosti, prijateljstvu, brizi o starijima i okolišu.

Upoznavali su ih s jadranskom obalom i njezinim otocima te morskim stanovnicima, a poseban naglasak stavljen je na Rovinjski akvatorij u koji je kornjača Caterina doputovala kako bi upoznala kraj u kojem je rođena i otok po kojem je dobila ime. 

"Jako smo zadovoljni cjelokupnim odazivom u Noći muzeja te održanim radionicama i reakcijama djece koja su nakon odslušane priče izrazila svoje dojmove kroz prekrasne crteže te kroz maštovito utjelovljenje dijelova priče koji su ih najviše dojmili. Zahvaljujemo organizatoru jubilarne 20. Noći muzeja Muzeju Grada Rovinja-Rovigno - Museo della Città di Rovinj-Rovigno, svim sudionicima naših programa i posjetiteljima te kazališnim pedagozima iz Dramsstudija "Ulix" koji su tri grupe naših osnovnoškolaca poveli na ovo edukativno i inspirativno putovanje.

Njime su potaknuli djecu da kroz priču grčko-rovinjske kornjače Caterine osvijeste vlastite želje, potencijale i talente te da se povežu čvršće sa životnim vrijednostima i baštinom grada u kojem žive, a pogotovo s našom batanom.

U planu je predstavljanje rezultata radionice kroz fotografije, video materijale i ono najljepše, kroz izložbu crteža sudionika, a sigurna sam da ćemo priču o kornjači Caterini nastaviti razvijati i kroz druge aktivnosti", istaknula je Nives Giuricin, ravnateljica Ustanove-Istituzione "Kuća o batani-Casa della batana".