Folklorno društvo Cere – najstarije folklorno društvo u Istri slavi velikih 80 godina postojanja!
Sve je započelo uz roženice na pašnjacima. Anton (Tone) Rudan, poznat kao Starina ili Domčić iz Rudani, kao dječak je čuvajući ovce u Savičenskim poljima neumorno uvježbavao note.
U malom, ali srčanom selu Cere, između Barbana i Žminja, već osam desetljeća pleše, svira i pjeva jedno od najposebnijih društava u Istri – Folklorno društvo „Cere“-Žminj, najstarije folklorno društvo na cijelom poluotoku. Od 1945. do danas, ono neprekidno njeguje i prenosi bogatstvo istarske narodne baštine – i to sa stilom, osmijehom i ponosom.
Sve je započelo uz roženice na pašnjacima. Anton (Tone) Rudan, poznat kao Starina ili Domčić iz Rudani, kao dječak je čuvajući ovce u Savičenskim poljima neumorno uvježbavao note.
Program se nastavio projekcijom dokumentarnog filma "Istarska češljarija" iz 1981. godine, koji je sniman u Ceru, a u njemu su sudjelovali članovi FD Cere. Poseban trenutak večeri dogodio se kada su se među publikom prepoznala upravo ta lica – bivši članovi društva koji su sudjelovali u snimanju.
08:38Prije 92 d04.08.2025
Njegova strast prema glazbi i plesu bila je zarazna, a s vremenom je iz toga izrastao pokret koji traje i dan-danas – zahvaljujući generacijama koje su prepoznale vrijednost tradicije.
Kroz povijest, FD Cere su vodili brojni predani ljudi: prvi predsjednik bio je Anton Grgorović iz Žgombina, nakon njega Đino Zanetić, zatim Romano Živić i Ivan Nini Božac, pa Franko Zec i Paolo Grgorović. Početkom 2024. godine kormilo preuzima Nikolina Kuhar – ujedno i prva žena predsjednica društva u njegovoj povijesti.
Folklorno društvo ima Upravni odbor, a u njemu su, osim predsjednice, i Alen Grizila (dopredsjednik), Matea Rudan (tajnica), te članovi Marko Kuhar, Ana Damijanić Grgorović, Paolo Grgorović, Zoran Barbančić, Andrea Hrelja i Mihaela Rudan, dok je Sanja Živić likvidator društva.
O svakodnevnoj komunikaciji s javnošću i društvenim mrežama brine Petra Kuhar, a u vođenju plesnih proba aktivno pomažu i Dorotea Burić, Paola Žufić i drugi. Svi su oni volonteri koji folklor ne doživljavaju kao hobi, već kao stil života.
Više od 30 mladih čuvara tradicije
Društvo danas okuplja više od 30 djece, podijeljene u dvije grupe – mlađu (niži razredi osnovne škole) i stariju (viši razredi). Djeca uče istarske plesove i pjesme, uz nezaobilazni Ceranski balun, a u tome ih na harmonikama vjerno prate Martin i Karlo Rudan.
FD Cere ima impresivan koncertni dnevnik iza sebe – sudjelovali su na 36. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, 37. Vinkovačkim jesenima, Smotri Jadrana u Trogiru, brojnim smotrama u Novoj Rači, danima vina u Jastrebarskom, na Saboru čakavskog pjesništva u Žminju, i još mnogo toga.
Plesali su u Sloveniji, Italiji, Bugarskoj, Belgiji, Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i Austriji, a 2004. godine predstavljali su Hrvatsku na trećoj međunarodnoj folklorijadi u Mađarskoj.
Prvi u Istri snimili su gramofonsku ploču Pjesma i svirka iz Istre. Prošle su godine, nastupili i na 20. obljetnici MIFF festivala u Piranu.
Foto: FD Cere
A sada – 2025. – slavi se velikih 80 godina postojanja! Proslava je krenula već krajem veljače kada su najmlađi članovi uživali na izletu u zagrebački zabavni park Amazinga. Slijedio je plesnjak u Žminju koji je otvoren mantinjadom u izvedbi Maura Racana i Vita Kvarante, nakon čega su nastupile obje grupe društva.
Večer se nastavila uz glazbenu pratnju Endija Miletića na harmonici, Davorina Grgića na bubnjevima i Luke Rovisa na klavijaturama, a zabava nije stala do kasno u noć.
Kroz godinu vas očekuju brojni programi posvećeni ovom velikom jubileju – projekcije starih filmova koje je društvo samo snimalo (Istarski svati, 1971. i Istarska češljarija, 1981.), uz popratne izložbe, jesenski okrugli stol za bivše i sadašnje članove te – posebno uzbudljivo – početak rada na monografiji koja će objediniti osam desetljeća folklorne ljubavi, plesa i zajedništva.
Svi koji žele postati dio ove velike folklorne obitelji – dobrodošli su! Pridružite im se na probama svakog petka u društvenom domu u Ceru i otkrijte zašto folklor nije samo tradicija, već i način življenja.
Za više informacija, potražite ih na društvevnim mrežama ili im pišite na folklornodrustvo.cere@gmail.com.
Projekt novosadskih kantautora i književnika Nemanje Nešića i Miloša Zubca donosi putovanje kroz južnoslavensko pjesništvo, u ediciji „Jučerašnji svet“ koja u pet autorskih cjelina spaja klasičnu poeziju i suvremenu glazbu u ritmovima šansone, pop-rocka, bluesa i ruske kantautorske tradicije.
Predavanje donosi pregled bogatstva korisnih samoniklih i kultiviranih biljaka Istre te otkriva njihovu ulogu u svakodnevnom životu lokalnih stanovnika kroz prošlost i sadašnjost.
Program Dana arhitekture počinje u petak, 7. studenog, u 19 sati otvorenjem Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2024. godini – nominirani i nagrađeni radovi u Galeriji DAI-SAI.
U rovinjskom MMC-u ove se srijede otvara izložba odabranih radova s Bijenala crteža Pula 2025. Bijenale nije imao decidirano zadanu temu, već je bio okosnica bazirana na crtežu kao likovnoj disciplini.
Projekt je interdisciplinarno kulturno-antropološko istraživanje i participativni rad u zajednici, a fokus je na ulozi žena u brodogradilištu Uljanik te njihovu doprinosu društvenom, kulturnom i urbanom razvoju Pule.
Interes je rastao iz sata u sat. „Prvotno smo dogovorili po jednu izvedbu u Puli i Opatiji. U Opatiji je prva planula pa su tražene još dvije, potom se rasprodao termin u Puli pa smo dodali i tamo još jedan. Na kraju smo stali na pet, jer šesta u jednom danu ne dolazi u obzir“, navodi Rabar.
Raznolikost radova odražava interdisciplinarnu narav časopisa, koji obrađuje teme iz političke, gospodarske i društvene povijesti, ali i iz povijesti arhitekture te kulturne povijesti istočnojadranskog prostora u suvremenom dobu.
Luca Kozina (Split, 1990.) dobitnica je priznanja Prozak, Mak Dizdar i Ulaznica,a nagradu Istarske županije„Edo Budiša“ dobila je za knjigu „Vidjet ćeš kad odrasteš“.
"Iako naslov to ne najavljuje, autor nas stavlja uza zid svih važnih problema koji se tiču našeg bića, seksualnosti i mjesta u svijetu. Čini to zabavljajući publiku od prve do posljednje scene, bez pada forme ili usporavanja ritma."