Mitovi, umjetnost i zajednica: Održan Samanj Kulture u Pazinskom kaštelu
Kroz izložbe, radionice, predavanja, kazališne izvedbe, filmske projekcije i glazbene nastupe, manifestacija je potakla razmjenu između umjetnosti i lokalne zajednice te istraživanje odnosa između kulture, identiteta i prostora.
U subotu, 28. lipnja u dvorištu Pazinskog kaštela održano je treće izdanje manifestacije Samanj Kulture u organizaciji Udruge Forma. Program ovogodišnjeg izdanja tematski je posvećen Štrigarijama – istarskim mitovima i predajama o štrigunima, krsnicima, vilama i drugim bićima iz narodnog imaginarija.
Samanj je okupio umjetnike, stvaratelje, kulturne djelatnike i publiku iz cijele Istre i šire. Kroz izložbe, radionice, predavanja, kazališne izvedbe, filmske projekcije i glazbene nastupe, manifestacija je potakla razmjenu između umjetnosti i lokalne zajednice te istraživanje odnosa između kulture, identiteta i prostora.
Umjetnički i izložbeni program
Posjetitelji su mogli razgledati i skupnu izložbu Štrigarije s radovima ilustratora Korina Hunjaka, Tonija Buršića, Lune Strmotić, Antonija Filipovića i Noemi Ribić, kao i umjetničku instalaciju ORMAR. Instalacija se nadovezuje na temu festivala Štigarije, koristeći ormar kao simbol kućnog prostora u kojem su žene tradicionalno sušile i čuvale bilje.
Unutar ormara nalaze se cijanotipije nastale za vrijeme radionice održane na ljetni solsticij. Kroz povijest, bilje se koristilo za pripravu sredstava koja su služila kao zaštita, pomoć pri liječenju ili most prema nevidljivim svjetovima.
Takvo znanje, temeljeno na osjetilima, iskustvu i pažljivom promatranju, činilo je one koji su znali kako s biljem raditi – koje brati, kada ga brati, kako ga sušiti i koristiti – posrednicima između prirodnog i duhovnog svijeta.
Prakse koje su provodili često su bile sumnjičavo promatrane i nazivane štirgarijama, a upravo su takve prakse, iako marginalizirane, utkale svoj trag i u kasniji razvoj liječenja i pristupa zdravlju.
Ovom instalacijom zahvaljujemo svim štrigama, štroligama i ljudima koji su pronašli magijska svojstva bilja koja i danas koristimo. U sklopu instalacije bilo je moguće poslušati i tonski zapis razgovora s Milicom Kranjčić, koja je zabilježila puno takvih praksa, kao i druge mistične i lokalne priče Istre.
Foto: Gea Rajić
Kazališna skupina Rastrepuh održala je kazališni nastup Priče iz sjene, posvećen bogatstvu istarskih narodnih predaja. Posjetiteljima je približila prostor starih priča koje su se prenosile generacijama, za obiteljskim stolom i u istarskim selima otkrivajući fantastične likove iz folklora i legenda. U kazališnom nastupu sudjelovali su: Ana Bančić, Mirjana Fonjak, Erika Komin, Nataša Matijaš, Vjekoslav Mofardin, Vukica Palčić, Doris Pavlica i Luka Škabić.
Edukativni dio manifestacije obuhvatio je predavanje astronoma Korada Korlevića o mitskim bićima Istre. Predavanje se bavilo temama kako mitovi nastaju, prenose se i oblikuju kolektivno nasljeđe zajednice. Kroz primjere iz istarske mitologije govorio je o važnosti pripovijedanja, načinu na koji priče postaju dio identiteta te kako kroz strah, potrebu za objašnjenjem ili zajedništvom nastaju mitovi koje i danas nesvjesno prenosimo.
Kafe-rasprava pod nazivom Kako su vile izbrisale vile? bavila se pitanjem gubitka ili transformacije lokalnog identiteta u kontekstu suvremenog turizma. U razgovoru su sudjelovali Ivona Orlić, Matko Plovanić, Darko Žiković i Nensi Mofardin, a raspravu je moderirao Noel Šuran.
Rasprava se bavila odnosom između ubrzanog razvoja turizma i postupnog gubitka i transformacije autohtone Istre. Što se događa s identitetom prostora kada njegova svrha i sadržaj sve više odgovaraju potrebama tržišta, a sve manje životu zajednice koja u tom prostoru živi? Gdje je danas Istra između vila s bazenima i vila iz legenda?
Foto: Gea Rajić
Dnevni glazbeni program uključio je energični nastup TradInEtno orkestra te otvoreni Džem session (jamm+džem) u dvorištu Kaštela.
Večernji koncert benda KaliKaMo donio je zanimljiv spoj elektronike, duba i spoken worda i dodatno podignuo festivalsku atmosferu, rasplesao publiku te je time savršeno zaokružio vruću večer bogatog programa i pozitivnog duha koji raste svakim novim izdanjem Samlja Kulture.
U suradnji s Centrom za kulturu i obrazovanje Pazin u sklopu Ljetnog kina u unutrašnjosti Kaštela održale su se projekcije dvaju filmova, kao i kratki razgovori s autorima.
Pluf! redatelja Elvisa Lenića donosi priču o tradicionalnom natjecanju u plufizmu, disciplini u kojoj se vrednuje zvuk kamena bačenog u vodu, održavanom u Limskom kanalu. Film je nagrađen na Liburnia Film Festivalu zbog svoje poetske jednostavnosti i humora.
Tok autorice Gee Rajić je film o životu na Pazinskom potoku. Kroz promjene godišnjih doba, kretanja vode, dolaženja i odlaženja film bilježi tragove duha življenja koji polako nestaju usred velike turističke potražnje.
Društveni dio programa upotpunili su turnir u briškuli i pub kviz Štrigarije i ostale kvizarije, koji je kroz mitologiju, popularnu kulturu i lokalne legende ponudio zabavu i opušteno druženje za sve generacije.
Tijekom festivala posjetitelji su mogli sudjelovati i u razmjeni knjiga koju je omogućio Centar za mlade Alarm, pa su mnogi pronašli novo štivo za plažu ili kućnu biblioteku.
Foto: Gea Rajić
Novost ovogodišnjeg Samlja bio je Predsamanj program, koji se održao u danima uoči glavnog događanja, a uključivao je solsticijsku radionicu cijanotipije pod vodstvom članice udruge Antonele Brenko na kojoj su polaznici mogli koristiti ljekovite biljke kakve su koristile iscjeliteljice za stvaranje svojih fotografija.
Program se nastavio uz KUS (radionicu) fanzina u suradnji s CMA Pazin, a vodila ju je Sara Mihaljica. Na radionici su se štrigarije, mitovi i priče naših starih ispreplitali kolažiranjem, crtanjem i pisanjem.
Posljednja točka predsamlja bila je Strašno dobra izložba u suradnji s Urban sketchersima iz Pazina na kojoj su izlagali njihovi članovi kao i članice udruge Forma. Svi su radovi tvorili ambijentalnu instalaciju u prostoru DLS Pazin, stvarajući okultno i nepoznato u svijetu štriga, bilja i čarolija.
I ove godine, Samanj Kulture prošao je u ugodnoj i opuštenoj atmosferi, a zadovoljstvo su izrazili i posjetitelji i Udruga Forma. Organizacijski tim zahvaljuje svim partnerima, sponzorima, posjetiteljima i svima koji su na bilo koji način podržali treći Samanj Kulture te nastavlja s organizacijom drugih sadržaja kroz godinu za svoju zajednicu.
Projekt je nastao u partnerstvu s Centrom za kulturu i obrazovanje Pazin, Cetrom za mlade Alarm Pazin, Udrugom TradInEtno te u suradnj s Društvo likovnih stvaratelja Pazin – Urban Sketchers, Muzejem Grada Pazina i Etnografskim muzejem Istre – Museo etnografico dell’Istria.
Projekt financira Grad Pazin, Istarska županija i Upravni odjel za kulturu i zavičajnost – Assessorato alla cultura e territorialità te Turistička zajednica središnje Istre.
U skladu s mjerama propisanim Programom zaštite divljači za područje Grada Pula-Pola, nastavlja se Plan provedbe mjera za sprječavanje šteta od divljači.
"Fakultet ekonomije i turizma u Puli ima dugu tradiciju i snažnu poziciju u regiji. Cilj nam je nastaviti taj razvoj i osigurati studentima kvalitetno obrazovanje koje će ih pripremiti za izazove budućnosti", izjavio je prof. Peruško.
Grad Pula i trgovačko društvo Kaštijun d.o.o. će o daljnjem tijeku postupka, koji je sada u nadležnosti Državnog inspektorata, i dalje pravovremeno obavještavati javnost.
Muškarac je uhićen te će poradi prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama biti predan na nadležni sud, a prijeti mu izricanje novčane kazna od 260 eura i kazne zatvora od 30 dana te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima C1 kategorije u trajanju od tri mjeseca.
Uz predsjednika, u novo Predsjedništvo izabrani su Nevenka Teodorović, Vili Čuš, Elio Štifanić, Loris Peršurić, Gordana Šušljik, Ivica Milotić, Ivan Pršurić, Marino Poropat, Igor Jurković, Ronald Žužić, Ante Matošević i Marina Pacenti.
Riječ je o izložbi koja se sastoji od osamdesetak instant fotografija snimljenih širom Istre tijekom prošlog desetljeća. Kruno Sudec fotografirao je u Istri svima poznate motive tražeći nove slojeve i spontane trenutke u magičnoj svakodnevici poluotoka, pa se tako magičnost provlači ovim polaroidima
Od 15. listopada do 15. studenoga 2025. posjetitelje očekuje bogat program književnih večeri, predstavljanja knjiga, susreta s piscima, te zanimljiv program za djecu i mlade.
Siniša Ilić, scenograf najnovije produkcije Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula, predstave „O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća“, autor je izložbe koja će biti postavljena nakon premijere predstave.