Pozitivan stres postoji: psihologinja iz Rovinja razbija mitove o stresu

Razgovarali smo s Marijom Glihom Družetić, psihologinjom u Osnovnoj školi Vladimira Nazora i Psihološkom savjetovalištu Motiv u Rovinju, o stresu – sveprisutnom izazovu današnjeg vremena koji ne bira ni godine ni zanimanje.

U svakodnevnim razgovorima često čujemo: „Pod velikim sam stresom“. I doista – stres je pojam koji nas prati gotovo svakodnevno. No, što je to zapravo stres?

„Stres je psihofiziološka reakcija našeg organizma na prijetnje ili zahtjeve iz okoline. To nije bolest, nego stanje. On je zapravo znak da naš organizam pokušava prilagoditi se izazovu“, objašnjava psihologinja Marija Gliha Družetić.

Nisu svi stresovi loši

Iako stres često povezujemo s negativnim iskustvima – poput bolesti, smrti ili otkaza – on nije uvijek štetan.

„Postoji i tzv. pozitivni stres koji nas može motivirati, aktivirati naše sposobnosti i donijeti uzbuđenje. Učenje pred ispit, nastup pred publikom – to su primjeri kada stres ima pokretačku ulogu. Ključ je u njegovoj količini i trajanju“, dodaje psihologinja.

Simptomi stresa javljaju se na četiri razine: emocionalnoj (npr. tjeskoba, razdražljivost), fiziološkoj (npr. glavobolja, nesanica), kognitivnoj (npr. zaboravljivost, negativne misli) i ponašajnoj (npr. povlačenje, agresivnost).

„Važno je osvijestiti simptome i prepoznati što nas to točno dovodi u stresno stanje. Tek tada možemo početi djelovati“, ističe Gliha Družetić.

IstraIN

Koliko će stres trajati – ovisi o nama

Trajanje i intenzitet stresa ovise o prirodi događaja, osobinama pojedinca te o podršci iz okoline.

„Nije isto je li riječ o kašnjenju na sastanak ili dijagnozi teške bolesti. Važnu ulogu igra i naša percepcija: isti događaj kod različitih ljudi izazvat će potpuno različite reakcije“, kaže.

Psihologinja navodi da izvori stresa najčešće dolaze iz: traumatskih događaja (rat, potres, požar...), životnih promjena (vjenčanje, selidba, novi posao...) i svakodnevnih briga (financije, obiteljske obaveze, pretrpan raspored...).

„Najviše stresa izazivaju svakodnevne brige jer su stalno prisutne i teško ih je izbjeći“, upozorava.

Kako se nositi sa stresom?

Postoje tri osnovne strategije: suočavanje usmjereno na problem – aktivno rješavanje izazova, suočavanje usmjereno na emocije – briga o emocionalnom odgovoru i izbjegavanje stresora – kad je to moguće i korisno.

„Strategiju biramo ovisno o situaciji. No, važno je napomenuti da je briga o sebi ključna“, naglašava psihologinja.

Briga o sebi nije slabost, nego zrelost

Kao preventivu i odgovor na stres, savjetuje se: redovita tjelesna aktivnost i relaksacija, postavljanje granica i učenje reći „ne“, njegovanje odnosa, kvalitetan san i prehrana te redoviti 'trenuci za sebe'.

„Ne postoji univerzalni recept. Važno je pronaći što vama odgovara – bilo da je to šetnja, ples, razgovor ili tišina. A ako osjećate da ništa ne pomaže – obratite se stručnjaku. Ponekad jedan razgovor može učiniti razliku“, poručuje psihologinja.

„Mijenjati možemo jedino sebe. Reakcije su naš izbor. Naučiti nositi se sa stresom ne događa se preko noći, ali svaki korak prema toj vještini je korak prema kvalitetnijem životu“, zaključuje Marija Gliha Družetić.