Enis Krizman iz Žminja želi stvoriti prvi autentični instrument koji zvukom i izgledom pripada Istri ISTARSKU HARMONIKU!
Jedna harmonika već je napravljena u suradnji s talijanskom tvrtkom Coprefisa, s kojom Krizman redovito surađuje. ali, kako kaže – još nije to to. Treba još doraditi neke stvari, oslušnuti potrebe svirača, uskladiti detalje.
U Žminju, malom mjestu u srcu Istre, već se godinama njeguje posebna ljubav prema jednom glazbenom instrumentu – harmonici.
Za to je zaslužan Enis Krizman, voditelj Harmonikaškog centra LiVi, čovjek čija svakodnevica doslovno „svira“ u ritmu tipki i mijeha. No, ono što Enis već dugo priželjkuje – i na čemu tiho, ali uporno radi – je nešto sasvim posebno: prva prava istarska harmonika.
''Vjerojatno već mnogo ljudi zna da Harmonikaški centar LiVi nije samo škola, nego je to i mjesto gdje se može kupiti sve za harmoniku – od novih i polovnih instrumenata, do rezervnih dijelova. Može se obaviti servis, pregled, iznajmljivanje… Ukratko, sve za harmoniku na jednom mjestu, u Žminju“, priča Enis.
Harmonikaški centar LiVi tako je postao više od glazbene škole. On je dom svim zaljubljenicima u ovaj instrument, mjesto gdje se dolazi svirati, učiti, popravljati i stvarati. Posljednjih godina fokus je posebno stavljen na restauraciju starih harmonika – vraćanje života u instrumente koji su već proživjeli svoju glazbenu priču.
Ali uz obnovu starog, Enis razmišlja i unaprijed – radi na razvoju novih modela harmonika.
Arhiva IstraIN
Jedan od zanimljivijih smjerova je izrada damskih harmonika – lakših, vizualno prilagođenih ženama koje sve češće postaju dio harmonikaške scene. U tom kontekstu rodila se i ideja – izrada prve istarske harmonike.
„To je nešto što već dugo planiramo. Nije to jednostavno, dug je to projekt… ali doći će vrijeme za nju“, kaže Enis.
Kako bi takva harmonika trebala izgledati? Kako bi trebala zvučati? To su pitanja na koja se još traže odgovori, ali jedna stvar je jasna – Enis ne želi stvoriti harmoniku samo u tehničkom smislu. On želi instrument koji će zaista pripadati Istri, po zvuku, osjećaju, izgledu i duši.
Arhiva IstraIN
''Svaka harmonika može biti istarska, ako je netko tako nazove. Ali ja sviram prvenstveno našu tradicionalnu glazbu, najviše istarsku. I kad gledam ljude koji dolaze kod mene, kad pričamo o tome što žele, kako bi ta harmonika trebala izgledati, kako bi trebala zvučati – sve se to lagano slaže u glavi. Od tih priča, želja i iskustava, pokušavamo složiti nešto što će biti naše'', objašnjava.
Jedna harmonika već je napravljena u suradnji s talijanskom tvrtkom Coprefisa, s kojom Krizman redovito surađuje. ali, kako kaže – još nije to to. Treba još doraditi neke stvari, oslušnuti potrebe svirača, uskladiti detalje.
Cilj je stvoriti harmoniku koja neće samo svirati istarsku glazbu – već će zvučati kao Istra. Bit će prilagođena upravo tom glazbenom izričaju, ljudima koji je sviraju, i svima onima koji je osjećaju.
Dvije godine predavala je u srednjoj školi u Monfalconeu, a 1944. seli se u Trst gdje je srednjim školama - "Gian Rinaldo Carli" pa "Silvio Benco" - predavala talijanski, latinski, povijest i geografiju, sve do umirovljenja 1984. godine
Prema službenoj statističkoj procjeni, sredinom 2024. godine u zemlji je živjelo 3.866.233 stanovnika, što predstavlja porast od 6.547 osoba ili 0,2 posto u odnosu na godinu ranije.
Za razliku od prijašnjih godina, nadolazeća Noć muzeja neće biti određena posebnom temom, a sve sa željom da svim sudionicima omogućimo sudjelovanje po vlastitim mogućnostima i afinitetima, u okviru tema koje sami izaberu.
Tijekom nedjeljnog koncerta u porečkoj dvorani Žatika, Marko Perković Thompson osvrnuo se na transparent kojim su ga obožavatelji pozvali na nastup u pulskoj Areni, poručivši kako će doći u Pulu, ali da za to još treba pričekati.
U nekom trenutku počeli smo pratiti i bilježiti boje sutona i praskozorja, oblike i strukture oblaka, vjetrove i padaline. Stvorili smo tako baze podataka i obrazaca uzročno-posljedičnih situacija koje su nam pomagale u predviđanju sutrašnjice, s većom ili manjom uspješnošću.
U porečkoj dvorani Žatika večeras u 20 sati održava se drugi koncert Marka Perkovića Thompsona, a za razliku od jučerašnjeg dana ispred dvorane zasad nema gužvi te je priljev publike znatno manji.
Rovinjsko Selo sredinom siječnja ponovno postaje središte tradicije, druženja i istarskih okusa jer stiže “Antonja 2026”, dvodnevna manifestacija koja donosi festival istarske supe, izložbe vina i maslinovih ulja te bogat glazbeni program uz besplatan ulaz za sve posjetitelje.
Nakon sinoćnjeg koncerta, Marko Perković Thompson večeras ponovno nastupa u Poreču, gdje je najavljen drugi koncert pred publikom u dvorani Žatika. Za razliku od prvog dana, za večerašnji nastup još uvijek je dostupan značajan broj ulaznica.
Tijekom trajanja manifestacije, šest ugostiteljskih objekata posjetiteljima će nuditi raznovrsna tradicionalna jela istarske kuhinje te/ili njihove suvremene, kreativno osmišljene interpretacije, temeljene na kiselom kupusu i domaćim suhomesnatim proizvodima.
S Matkom Laginjom i Erazmom Barčićem u Kraljevici je pokrenuo list Primorac, te uređivao pravaške listove Hrvatsku vilu (1882.–83.) i Slobodu, poslije Hrvatsku (1887.–88.). Od 1892. do 1895. bio je zagrebačkim gradskim zastupnikom.
U sedam županija najveća je potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav. U preostalih 13 županija najviše se troše lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe.