Cijene u hotelima rasle na tragu konkurencije, ali troškovi rastu brže

U usporedbi s konkurencijom iz Francuske, Grčke, Cipra, Italije, Malte, Španjolske, Slovenije i Portugala, hrvatski sektor bilježi dvostruko veći rast troškova rada – 11,7 posto u prvih pola godine, dok je prosjek mediteranskih zemalja 4,2 posto.

HRT/Hina

24 Kolovoz 2025 I 13:34

Cijene u hotelima rasle na tragu konkurencije, ali troškovi rastu brže
Valamar Girandella Resort, Valamar Collection

Cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine porasle su 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, prateći trend mediteranskih konkurenata iz EU-a. Međutim, ključni troškovi domaćih hotelijera – ponajprije rad i hrana – rasli su znatno brže, pokazuju podaci iz najnovije analize Hrvatske udruge turizma (HUT) temeljene na Eurostatovim statistikama.

U usporedbi s konkurencijom iz Francuske, Grčke, Cipra, Italije, Malte, Španjolske, Slovenije i Portugala, hrvatski sektor bilježi dvostruko veći rast troškova rada – 11,7 posto u prvih pola godine, dok je prosjek mediteranskih zemalja 4,2 posto.

Cijene hrane porasle su pet posto, naspram prosjeka konkurencije od 2,6 posto. Od promatranih zemalja, veći rast cijena hrane zabilježila je samo Slovenija (5,7 posto), dok je Cipar imao čak i pad od 0,2 posto.

HUT upozorava da trend ubrzanog rasta troškova traje od početka 2023. godine. Trošak rada u domaćem hotelijerstvu posljednje četiri godine raste dvoznamenkastim stopama – 11,3 posto 2022., 15 posto 2023., 13,6 posto 2024. i 11,7 posto ove godine. U istom razdoblju prosjek rasta troškova rada kod mediteranske konkurencije nije prelazio 7,5 posto.

Istovremeno, hrvatski hotelijeri cijenama ne uspijevaju pratiti taj rast troškova. Nakon lanjskog povećanja cijena hotelskog smještaja od 1,9 posto, dvostruko nižeg od prosjeka konkurencije (4,5 posto), ove godine zabilježen je rast od 4,6 posto, tek nešto viši od konkurentskog prosjeka od 3,9 posto.

Direktor HUT-a Veljko Ostojić upozorava da takav nerazmjer smanjuje profitabilnost sektora te slabi njegov investicijski potencijal i atraktivnost za ulaganja.

„Hotelski sektor ključan je za domaći turizam jer stvara duži boravak gostiju, veću potrošnju, nova radna mjesta i dodatne poslove povezane s turizmom, a pritom manje opterećuje lokalnu infrastrukturu. Hrvatska, s najlošijom smještajnom strukturom na Mediteranu – svega 9,5 posto hotelskog kapaciteta – treba značajno više ulaganja u hotele, osobito jer potražnja raste“, poručuje Ostojić za HRT.

U prilog tome navodi i činjenicu da je popunjenost hotela najviše kategorije, s četiri i pet zvjezdica, u vrhuncu sezone iznad 90 posto, i to po najvišim cijenama.