Kako smanjiti bacanje hrane tijekom blagdana: Jednostavne metode za iskorištavanje ostataka

Blagdani su u mnogim domovima sinonim za bogat stol, druženja i obilje hrane. Pečenja, prilozi poput pečenog krumpira i francuske salate te razne vrste kolača postaju središte obiteljskih okupljanja i stvaraju osjećaj zajedništva. No upravo u tom razdoblju izobilja nastaje i znatna količina otpada od hrane, često neplanirano i neprimjetno, piše Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Prema procjenama, blagdansko razdoblje jedno je od razdoblja u godini kada se baca najviše hrane. Riječ je ne samo o financijskom gubitku, nego i o problemu koji ima šire posljedice – od nepotrebnog trošenja resursa do negativnog utjecaja na okoliš. Uz malo planiranja i pravilnog rukovanja namirnicama, količina otpada može se značajno smanjiti.

Priprema blagdanskih obroka najčešće podrazumijeva kupovinu većih količina hrane zbog većeg broja gostiju i želje da ničega ne nedostaje. Upravo zato je planiranje ključno. Izrada jelovnika i realna procjena broja osoba za stolom omogućuju izradu točnog popisa za kupnju i smanjuju impulzivno kupovanje.

Posebnu pozornost treba obratiti na oznake rokova trajanja. Namirnice s oznakom „Upotrijebiti do“ odnose se na sigurnost hrane i nakon isteka tog datuma ne smiju se konzumirati. Suprotno tome, oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ upućuje na kvalitetu proizvoda, a ne na njegovu zdravstvenu ispravnost, što znači da se takva hrana, uz pravilno čuvanje, često može koristiti i nakon isteka roka.

Pametno korištenje sastojaka

Blagdanska priprema kolača često rezultira viškom pojedinih sastojaka, primjerice bjelanjaka ili žumanjaka. Umjesto bacanja, oni se mogu pravilno pohraniti i iskoristiti kasnije. Bjelanjci se u hladnjaku mogu čuvati do tri dana ili zamrznuti za kasniju upotrebu, dok se žumanjci mogu kratkoročno čuvati u hladnjaku ili zamrznuti uz dodatak malo šećera ili soli.

Slično vrijedi i za ostatke biskvita koji se često uklanjaju radi estetskog izgleda kolača. Ti dijelovi su sigurni za konzumaciju i mogu poslužiti kao osnova za druge deserte.

Pravilno čuvanje pripremljene hrane

Ispravno skladištenje hrane ključno je za sigurnost i produljenje njezine upotrebljivosti. Ostatke pečenog mesa potrebno je u roku od dva sata pohraniti u hladnjak na temperaturi ispod 5 °C, u zatvorenim posudama ili prekrivene folijom. Prilikom ponovnog konzumiranja, meso treba temeljito podgrijati, a preporučuje se izbjegavati višestruko podgrijavanje iste porcije.

Francuska salata, zbog sastojaka poput jaja i majoneze, zahtijeva posebnu pažnju. Čuva se u hladnjaku, u zatvorenoj posudi, i preporučuje se konzumirati unutar dva dana. Kod kolača vrijedi pravilo da se suhi kolači mogu čuvati na sobnoj temperaturi, dok kolači s kremama moraju u hladnjak i imaju kraći rok trajanja.

Zamrzavanje je dodatna opcija za gotovo sve vrste hrane. Preporučuje se označavanje datuma zamrzavanja, a nakon odmrzavanja hranu je najbolje konzumirati unutar 24 sata.

Doniranje viška hrane

Višak neotvorenih i pravilno zapakiranih namirnica, poput brašna, riže, tjestenine ili keksa, može se donirati. U mnogim lokalnim zajednicama i trgovačkim centrima postoje punktovi za prikupljanje hrane namijenjene socijalno ugroženim skupinama, čime se blagdansko izobilje može pretvoriti u konkretnu pomoć drugima.

Manje otpada, više smisla

Smanjenje bacanja hrane tijekom blagdana ne znači odricanje od tradicije ili uživanja, nego svjesniji pristup planiranju, pripremi i čuvanju namirnica. Na taj se način čuvaju resursi, smanjuju troškovi i doprinosi odgovornijem odnosu prema hrani – vrijednosti koja nadilazi blagdansko razdoblje.