Od Uljanika do Londona i natrag: Iva Tominović Matas vraća vrtove u središte života
Proljeće je vrijeme uređenja okućnica, no sve više stručnjaka upozorava kako vrt nije tek skup biljaka, već prostor za život. Upravo takav pristup u Istru donosi vrtna dizajnerica Iva Tominović Matas, koja iza sebe ima više od 15 godina iskustva i edukaciju na londonskoj dizajnerskoj sceni.
Proljeće je vrijeme kada mnogi uređuju svoje okućnice, no malo tko pritom razmišlja o vrtu kao o stvarnom životnom prostoru.
Upravo tu razliku već više od 15 godina naglašava Iva Tominović Matas, vrtna dizajnerica i vlasnica studija Green Hypnotic, koja u Istru donosi pristup razvijen na londonskoj dizajnerskoj sceni.
Iva danas stoji iza brojnih projekata, no njezin put nije bio tipičan. Diplomirala je ekonomiju i karijeru započela u Uljaniku, no ljubav prema vrtovima bila je, kako kaže, prisutna odmalena. U jednom je trenutku odlučila promijeniti smjer i ono što je dotad bio hobi pretvoriti u zanimanje.
„U ranim tridesetima odlučila sam uzeti stvari u svoje ruke. Nakon pripreme, otišla sam u London jer sam željela učiti od najboljih“, kaže.
Upisala je prestižnu KLC School of Design pri dvoru Hampton Court Palacea, jednu od vodećih svjetskih škola u području dizajna. Tamo je usvojila suvremene pristupe vrtnom dizajnu, a njezin rad prepoznat je i nagradom za najbolji vrtni projekt u 3D-kreaciji.
Danas u svom radu naglašava ono što, kako kaže, u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno prepoznato – vrt nije samo hortikultura.
„Kod nas se vrt često svodi na sadnju biljaka. No eksterijer je puno više od toga. To je dodatna prostorija, prostor u kojem boravimo, odmaramo se i živimo“, ističe.
FB: Iva Tominović Matas
Dobro osmišljen vrt, dodaje, mora objediniti funkcionalnost, estetiku i održivost. Upravo izostanak takvog pristupa najčešća je pogreška koju susreće na terenu – ljudi često kreću od biljaka, bez jasnog plana, ne razmišljajući o prostoru, privatnosti ili vremenu koje imaju za održavanje.
„Vrt je živa arhitektura i mora odgovarati životnom ritmu. Nema vrta bez održavanja, ali on ne smije postati teret“, kaže.
Iako je na početku bilo izazovno uvjeriti klijente da je garden dizajn ozbiljna disciplina, situacija se posljednjih godina mijenja. Razvojem turizma raste i svijest o važnosti kvalitetno uređenog eksterijera, koji danas postaje ključan dio doživljaja prostora.
„Gosti ne dolaze samo zbog interijera. Oni žele boraviti vani, uživati u prostoru, a eksterijer je danas jednako važan kao i unutrašnjost“, objašnjava.
Posebno naglašava kako Istra ima ogroman, ali još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal – od klime i prirode do autentičnih mjesta koja, kako kaže, tek trebaju biti jasno profilirana i prepoznata kroz prostor i dizajn.
FB: Iva Tominović Matas
Upravo zbog čestih pogrešaka i nedostatka znanja među građanima, Iva je odlučila pokrenuti i edukativne radionice. Cilj joj je, kaže, približiti ljudima način razmišljanja profesionalnog dizajnera i pomoći im da sami kvalitetnije pristupe uređenju svojih vrtova.
Prva radionica u novom ciklusu održat će se 10. travnja u Puli, u coworking prostoru u centru grada.
„U četiri sata prolazimo cijeli proces – od ideje do realizacije. Ljudi nauče kako planirati prostor, izbjeći skupe pogreške i prilagoditi vrt svom životnom ritmu“, pojašnjava.
Dodaje kako je upravo priprema ključ uspjeha: „Sve treba staviti na papir – funkciju, budžet, održavanje. Svaka pogreška u vrtu je financijska pogreška.“
Informacije o radionicama dostupne su putem njezinih društvenih mreža, gdje redovito objavljuje termine i detalje prijava.
Na kraju, poruka je jasna – vrt nije luksuz ni ukras, već prostor koji može značajno unaprijediti kvalitetu života.
„Ako se pravilno osmisli, vrt postaje mjesto mira, druženja i svakodnevnog uživanja. A to je, u konačnici, ono što svi tražimo“, zaključuje Iva Tominović Matas.
U sklopu festivala bit će održane dvije besplatne projekcije prilagođene gluhim, nagluhim, slijepim i slabovidnim osobama te predstavljene prve nacionalne smjernice za inkluzivne titlove.
Istra se posljednjih mjeseci našla u fokusu niza uglednih međunarodnih medija koji je predstavljaju kao jednu od najatraktivnijih europskih destinacija za odmor, gastronomiju, aktivni turizam i autentične doživljaje.
Ljeti mnogi sjedaju za volan u japankama ili čak bosi, no rijetki znaju što zakon kaže o takvoj vožnji. U Hrvatskoj ona nije izričito zabranjena, ali u određenim situacijama vozač ipak može snositi posljedice.
Osim s pjenušcem, ovaj se koktel može pripremiti i s laganim bijelim vinima poput malvazije ili chardonnaya, što ga čini odličnim izborom za ljubitelje vina tijekom toplih ljetnih večeri.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kupnja u hrvatskim trgovinama nastavila je rasti i u svibnju. Promet je na godišnjoj razini veći za 0,5 posto, čime se nastavlja trend rasta koji traje već 38 mjeseci.
Stoljetne masline, kruške, orasi, bademi i oskoruše nisu samo svjedoci prošlosti, već i dom tisućama organizama koje ljudsko oko ne može vidjeti. Upravo taj skriveni svijet istražuju znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču koristeći suvremenu metodu analize okolišne DNA.
Porečan Edvard Duka ostvario je veliki uspjeh na Svjetskoj izložbi pasa u Bologni gdje je sa svojim hrvatskim ovčarom Arijem osvojio prestižnu titulu svjetskog prvaka. Time je još jednom potvrđena kvaliteta jedne od najstarijih hrvatskih autohtonih pasmina.
Legend će večeras prvi put nastupiti pred hrvatskom publikom, a očekuje se izvedba njegovih najvećih hitova, među kojima su “All of Me”, “Ordinary People” i “Tonight (Best You Ever Had)”.
Visoke temperature tjeraju nas da tražimo spas u klimi, hladnim pićima i propuhu, no upravo tu često radimo najveće pogreške. Liječnik Vlado Bjelajac upozorava kako većina ljetnih tegoba ne nastaje zbog vrućine, već zbog nepravilnog rashlađivanja.
Ovogodišnje izdanje ima posebnu simboliku jer obilježava čak 30 godina postojanja, čime se potvrđuje važnost "Armonikinog pira" u očuvanju istarske glazbene tradicije i običaja.
Građani Europske unije mogu podržati novu europsku građansku inicijativu kojom se od Europske komisije traži da pravo na hranu postane dio europskog zakonodavstva te da se osigura pravedniji, zdraviji i održiviji prehrambeni sustav.