OD ENTUZIJAZMA DO BRENDA: Kako je Dino Salamun doveo čepljonske maškare do pokreta za kojim bruji cijeli kraj
Od grupe s 25 članova do karnevalske ekipe koja danas okuplja oko 150 ljudi – Čepljonske maškare desetljećima čuvaju tradiciju i okupljaju nove generacije. Predsjednik udruge Dino Salamun otkrio nam je kako nastaju njihove maske i što pripremaju za sezonu 2027.
Za maškare se u narodu često kaže da ih čovjek ili obožava svim srcem ili uopće ne razumije – treća opcija jednostavno ne postoji.
U Čepiću taj specifični, pozitivni „virus“ vlada već desetljećima, a Dino Salamun, današnji predsjednik Udruge, nosi ga u sebi još od najranijeg djetinjstva.
„Znam da sam bio sasvim mali, jako mali, baš kao što su danas moja djeca, kad me mama počela voditi po selu. U to je vrijeme još radila stara diskoteka, a maskenbali su se organizirali u vrtiću i školi, i kasnije za nas starije. Jednostavno, kako sam rastao, tako me to počelo sve više vući i obuzimati“, prisjeća se Dino.
Lokalni entuzijasti i stariji mještani pokrenuli su maškare u Čepiću još 1999. godine. Dino im se priključio nešto kasnije, u vremenu kada je u grupi bilo svega 25 članova.
„Koje je to godine točno bilo, više se i ne sjećam u potpunosti, ali siguran sam da je prošlo više od 22 godine otkad sam krenuo s tom grupom koju danas imam čast voditi. Ovdje su maškare zapravo bile prisutne oduvijek.
Nekada to nije bilo toliko razvikano jer nije bilo interneta ni Facebooka, pa se izvan mjesta slabije znalo, ali u maškare se na ovom području išlo oduvijek.“
Prekretnica na Korzu: Trenutak nadrastanja lokalnih okvira
Tijekom više od dva desetljeća djelovanja, kroz grupu su prodefilirali deseci maštovitih i unikatnih maski.
Čepićem i okolicom prolazile su Žabe, Amiši, Dvorske lude, ekipa s Oktoberfesta, Suncokreti, Balerine, Gondolijeri, Hokejaši, Ragbijaši, Anđeli, Pipi Duge Čarape, Domino kockice, ali i povijesne maske iz ranijih razdoblja poput Ekoloških hulja i raznih satiričnih prikaza.
Ipak, jedna godina i maska drže posebno mjesto u povijesti udruge i Dinovu osobnom sjećanju.
„Pantomimičari iz 2015. godine ostali su svima nama neizbrisivo urezani u pamćenje. Te sam godine službeno preuzeo vodstvo udruge i funkciju predstavnika, i to je bio prvi put da smo se kao grupa probili na Riječki karneval i izašli na riječki Korzo.
Da pitate bilo koga, svi bi vam potvrdili da su Pantomimičari jedna od najboljih maski koje smo ikada imali. Imali smo poslije toga sjajnih izvedbi, ali ta je ostala posebna jer nas je lansirana na širu scenu.“
Foto: Privatna arhiva
Jedna od najistaknutijih karakteristika Dina Salamuna jest njegova nepokolebljiva ustrajnost u govoru na domaćem dijalektu.
„To nije nikakav inat, nego iskren stav. Uvijek govorim po naše. Čak i kad sam išao u školu, imao sam velikih problema s pisanjem na književnom jeziku – jedva sam napisao esej na maturi iz hrvatskoga jer su mi domaće riječi stalno bježale!
No, to se tolerira jer ljudi prepoznaju iskrenost. U Čepiću razmišljamo i govorimo po domaći. Smatram da se najiskrenije misli i emocije najbolje izriču na vlastitom dijalektu i tako čuvamo svoj identitet od zaborava.“
Lica iza kulisa:Mala ekipa koja pokreće veliku priču
Prekretnica u radu Udruge dogodila se 2015. godine kada je dotadašnji dugogodišnji predsjednik Ranko Baćac odlučio da je vrijeme za povlačenje s vodeće funkcije.
„Stigao je trenutak da netko drugi preuzme kormilo. Mi mlađi, koji smo gajili ljubav prema maškarama i već godinama aktivno pomagali u organizaciji, morali smo preuzeti odgovornost. Odluka je pala na mene i tako je sve krenulo.“
Iako su mala sredina, udrugu pokreće iznimno povezana i predana ekipa. Operativnu jezgru čini uži krug od 10 do 15 entuzijasta.
Dino posebno ističe imena kao što su Paulo Honović, Ranko i Sara Baćac, Josip i Samanta Brajuha, Dean Cvečić, Roberto Gobo, Vedran Širol, Marino i Marin Honović, David i Leopold Licul, Karlo Širok, Ivan Načinović, Deni Sinković, Denis Honović i mnogi drugi.
„Teško je i nezahvalno nabrajati imena jer je ovdje svatko zaslužan za neki dio posla i glupo bi bilo nekoga izostaviti. To je velika obitelj u kojoj svatko uskače kad zatreba, a za veće manifestacije taj se krug suradnika dodatno proširuje.“
Tajna uspjeha: Kako privući i zadržati mlade u maloj sredini
U vremenu kada se mnoga manja mjesta izvan ljetne sezone uspavaju i društveni se život gasi, udruga u Čepiću napravila je čudo – masovno okuplja mlađe generacije i od Čepljonskih maškara stvora prepoznatljiv zavičajni brend, čak način života.
„Tajna je u tome što smo iz godine u godinu podizali ljestvicu. Naša alegorijska kola i kostimi danas su na pristojnoj razini i mogu reći da smo jedna od najboljih i najaktivnijih grupa na ovom području.
Mladi žele biti dio nečega uspješnog, žele stvarati, zabaviti se i biti viđeni na povorkama.
Zbog ogromnog interesa prošle smo godine morali uvesti limit od 150 članova u grupi, a slično je i ove godine uz toleranciju za tek nekoliko osoba više. Lako bismo premašili i brojku od 200 ljudi, ali želimo zadržati kvalitetu i kontrolu nad organizacijom.“
Foto: Privatna arhiva
Osim zabave i parade, rad u udruzi za mladost Čepića ima odgojnu i društvenu vrijednost.
„Mlade učimo zajedništvu i druženju. Želimo da se maknu od mobitela i ekrana, da stvore radne navike, nauče surađivati i osjećaju se korisnima u svojoj zajednici. Surađujemo s lokalnom školom, pomažemo u organizaciji advenata, radimo akcije uređenja i učimo ih da drže do svog mjesta.“
Udruga koja drži mjesto budnim cijelu godinu
Čepljonska udruga ne živi samo u siječnju i veljači. Dok su se u susjednim mjestima poput Kožljaka ili Šušnjevice mnoge aktivnosti nažalost ugasile, Čepić zahvaljujući složnosti mještana održava bogat cjelogodišnji program.
U lipnju za blagdan Tijelova udruga organizira tradicionalni malonogometni turnir, što se redovito pretvori u masovno obiteljsko druženje.
Za feštu Male Gospe organiziraju tradicionalni sajam, a prije nekoliko godina pokrenuli su i Dječji maskenbal te radionice izrade pusta kako bi najmlađi od malih nogu upijali tradiciju.
Također, Dino je prije nekoliko godina kao strastveni ljubitelj oldtimera pristupio rovinjskom Auto klubu „Istra Oldtimer” i tako doveo novu atrakciju – godišnji susret povijesnih vozila koji danas okuplja oko 50 atrakcija na kotačima i privlači brojne posjetitelje.
Od studija Maura Staraja do kinoplatna
Rijetko se koja maškarana udruga u Istri može pohvaliti vlastitom službenom pjesmom i dokumentarnim filmom, a ova ima oboje.
Priča o himni nastala je iz želje da grupa na povorkama ima vlastiti zvučni identitet.
„Sjeli smo, nas desetak, i na papir stavili sve naše autentične besede, lokalne anegdote i stvarne događaje s maškara. Kako nismo glazbeni stručnjaci, obratili smo se Mauru Staraju, koji nam je pomogao uobličiti tekst u pravi glazbeni aranžman.
Nakon nekoliko verzija i dorada nastala je službena Čepljonska himna, na koju smo iznimno ponosni.“
Foto: Privatna arhiva
Još jedan krunski dokaz podizanja priče na kulturnu razinu bio je 12-minutni dokumentarni film o Čepljonskim maškarama, snimljen u suradnji s lokalnom osnovnom školom i svečano prikazan u Kinu Labin.
„Škola i učitelji su odradili fantastičan posao, tu se mora pohvaliti i Eni Blašković, a mi smo bili glumci i davaoci izjava. Bilo je lijepo i emotivno gledati vlastito selo, običaje i ljude na velikom kino platnu. To je trajna vrijednost i uspomena koja ostaje našoj djeci i budućim generacijama.“
Rad, igla i konac iza šarenila
Iza šarenila i veselja na ulicama stoji višemjesečni teški rad i ozbiljna logistika. Pripreme za novu sezonu počinju čim završi ljeto. Već tijekom organizacije ljetnih i jesenskih fešti u hodu se kuhaju ideje za nove maske.
Jedan od najvećih izazova s kojima se udruga susreće jest izrada kostima. Naime, Čepljonske maškare nikada ne kupuju gotove kostime – sve se šiva po mjeri od temelja.
„Kada krojačici ili šivaćem obrtu kažete da imate 150 ljudi u grupi i da treba sašiti toliko jedinstvenih kostima, većini pozli! Godinama nam je u izradi kostima pomagala i Inkluzija u Labinu, no kako je naša grupa rasla, količina je postala prevelika.
Danas je izuzetno teško pronaći nekoga tko to može odraditi, a angažiranje profesionalnih modnih salona podiglo bi cijenu kostima, što si mnoge obitelji ne bi mogle priuštiti.“
Foto: Privatna arhiva
Kako bi sačuvali pristupačnost za sve mještane i djecu, udruga razliku u cijeni materijala i šivanja sama subvencionira, a značajnu ulogu igraju i stalni lokalni sponzori te dobrovoljni prilozi mještana.
Raskid s politikom i povratak onome što stvarno vrijedi
Uz vođenje udruge, organizaciju manifestacija i vođenje vlastitog obrtničkog posla koji je pokrenuo prije godinu i pol dana, Dino je donedavno bio i vijećnik u Općinskom vijeću Općine Kršan.
No, iz politike se odlučio povući.
„Izašao sam iz Vijeća i nisam se ponovno kandidirao. Politika mi je uzimala previše dragocjenog vremena i stvarala pritisak, a shvatio sam da kroz taj sustav ne mogu napraviti promjene kakve sam želio. Jednostavno sam digao ruke od toga i odlučio energiju usmjeriti u obitelj i rad udruge.“
Foto: Privatna arhiva
Obitelj je za Dina temeljni oslonac bez kojeg ništa od ovoga ne bi bilo moguće.
„Supruga me od samog početka bezrezervno podržava, iako nije iz ovog kraja i nije odrasla u tom maškaranom duhu. No, zavoljela je sve ovo uz mene. Kćeri su u maškarama doslovce od malih nogu – starija je imala svega dva mjeseca kad je prvi put bila u povorci!
Naučio sam balansirati između posla, obitelji i udruge. Na kraju naporna dana, kada se ugase svi reflektori i završe obveze, najljepši i najiskreniji osmijeh na lice izmami mi povratak kući i igranje s mojim curama.“
Ekskluzivno: Što donosi sezona 2027.?
Pripreme za nadolazeću maškaranu sezonu u punom su jeku. Kostimi se intenzivno šiju, detalji na alegorijskim kolima se dovršavaju, a prijave članova se privode kraju.
Otkrivajući tek mali dio tajne o tome što publika može očekivati u novim povorkama, Dino zagonetno poručuje.
„Ove godine spremamo nešto potpuno novo – tematiku uličnih zabavljača. Nećemo otkrivati previše detalja, sačekajte prvu službenu povorku pa ćete se i sami uvjeriti što smo zakuhali u našoj radionici!“
Od grupe s 25 članova do karnevalske ekipe koja danas okuplja oko 150 ljudi – Čepljonske maškare desetljećima čuvaju tradiciju i okupljaju nove generacije. Predsjednik udruge Dino Salamun otkrio nam je kako nastaju njihove maske i što pripremaju za sezonu 2027.
Nakon duljeg diskografskog zatišja, istarski etno folk rock sastav Šćike predstavlja novi singl i videospot „Deklica”, kojim spaja bogatu istarsku glazbenu baštinu sa suvremenim zvukom i najavljuje novo poglavlje svojeg stvaralaštva.
Grad Rovinj nastoji stvoriti povoljnije uvjete za razvoj lokalnog gospodarstva, olakšati poduzetnicima ulaganja i modernizaciju poslovanja te potaknuti konkurentnost i održivost poduzetničkog sektora na svom području.
U pulskoj Garaži večeras nastupa popularni splitski sastav TBF, a sav prihod od koncerta bit će doniran Ligi protiv raka Pula. Ulaznica je ostalo vrlo malo, a događaj je ujedno i uvertira u veliku Bradatu aukciju.
Prema podacima MMF-a, zlatne rezerve iznosile su prosječno 12% ukupnih svjetskih rezervi u prva dva desetljeća 21. stoljeća, dok su od 2022. do danas, zlatne rezerve kao postotak ukupnih svjetskih rezervi porasle na čak 27%.
Centar za mlade „Dino Škrapić” poziva sve ljubitelje kvizova da okupe ekipu i prijave se za novo kolo Kviz lige za mlade, koje će se održati 26. studenoga pod vodstvom poznatog kvizaša Igora Zenzerovića.
Dvije masline iz Fažane, starije od 400 godina, čiji su jedinstveni genetski profili otkriveni zahvaljujući istraživanjima Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, postale su inspiracija za ekskluzivnu gastronomsku večeru u Rovinju.
Iz udruge pozivaju građane da im se pridruže i zajedno obilježe obljetnicu, uz poruku da barem jedan dan u godini vrijedi odvojiti za vlastito zdravlje.
Casa Mille Olivi iz okolice Buzeta osvojila je priznanje za najboljeg domaćina Istarske županije u projektu Local Host 2026. Nagrada joj je uručena na Danima hrvatskog turizma u Poreču.
U Poreču danas, 20. studenoga, počinje peto izdanje Festivala meda Sveti Mauro, koje će tijekom dva dana okupiti pčelare, proizvođače i ljubitelje domaćih proizvoda.
Jedan maleni komad nakita, otkriven tijekom arheoloških istraživanja 2005. godine, danas predstavlja jedan od najvrjednijih svjedoka ranosrednjovjekovne povijesti Umaga.
Fire Body Rovinj u petak otvara vrata posjetiteljima koji će moći razgledati studio, isprobati trening, besplatno izmjeriti sastav tijela i predbilježiti se za tromjesečni izazov.