BIORAZNOLIKOST MORSKIH DUBINA! Meki koralj - morsko pero nalazi se u Aquariumu Pula
Morsko pero nastanjuje Mediteransko i Sjeverno more te sjeveroistočni Atlantik na dubinama od 20 do 295 metara, dok ostali pripadnici porodice Pennatulaceae mogu doseći dubine do čak 6100 metara.
Aquarium Pula je na Badnjak predstavio fascinantnu morsku vrstu – meki koralj poznat kao morsko pero (Pteroeides griseum, nekada spinosum).
Ova neobična morska životinja svojim izgledom podsjeća na delikatno pero, a zapravo je kolonija genski identičnih jedinki, odnosno polipa.
Morsko pero sastoji se od primarnog polipa koji oblikuje "deblo", dok bočni nastavci ili lamele čine "krošnju".
Na tim lamelama nalaze se brojni sekundarni polipi. Njihove lovke nalik iglicama imaju specifične funkcije – autozooidi su odgovorni za prehranu kolonije filtriranjem organske tvari iz vode, dok su sifonozooidi zaduženi za razmnožavanje.
Za razliku od drugih koralja, morsko pero nije nepomično. Obitava ukopano u pijesak ili mulj, a kreće se kontroliranim upijanjem i izbacivanjem vode, što mu omogućuje da mijenja veličinu i položaj.
Ova sposobnost omogućuje mu prilagodbu morskim strujama. Njegov skelet sastavljen je od vapnenastih struktura (sklerita) i hidroskeleta – tjelesnih tekućina koje pružaju potporu i pokretljivost.
Rasprostranjenost i ekološka uloga
Morsko pero nastanjuje Mediteransko i Sjeverno more te sjeveroistočni Atlantik na dubinama od 20 do 295 metara, dok ostali pripadnici porodice Pennatulaceae mogu doseći dubine do čak 6100 metara.
Njihova prisutnost na pjeskovitom i muljevitom morskom dnu značajna je za očuvanje bioraznolikosti. Krošnje ovih koralja pružaju sklonište manjim rakovima, dok se između njihovih "stabala" hrane i žive ličinke riba.
Osim što pruža stanište drugim organizmima, morsko pero igra ključnu ulogu u održavanju ekosustava morskog dna. Njegova pokretljivost omogućuje prevratanje supstrata, čime dolazi do oksigenacije sedimenta i oslobađanja hranjivih tvari.
Aquarium Pula
Zaštita osjetljivih vrsta
Unatoč svojoj važnosti, morsko pero ostaje slabo istražena vrsta. Prema Crvenoj listi Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), klasificirano je kao osjetljiva vrsta.
Njegova nepoznata rasprostranjenost i brojnost dodatno naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjima i zaštitom.
Predstavljanjem ovog jedinstvenog koralja, Aquarium Pula nastavlja svoju misiju edukacije javnosti i očuvanja morskih ekosustava.
Posjetitelji imaju priliku upoznati jednu od najzanimljivijih vrsta Jadrana i svijeta te naučiti više o važnosti očuvanja morskih staništa.
Pod nazivom “Proljetni reset - Kako podržati tijelo nakon zime”, predavanje će se baviti temama buđenja tijela i regeneracije, posebno detoksikacijom jetre u cilju podržavanja organizma nakon zime, biljkama i pripravcima koji mogu pomoći u otklanjanju proljetnog umora te pripremom za sezonu alergija
Za verziju tradicionalnog i suosjećajnog Uskrsa preporučuju blagdanske recepte: juhu od koprive i slanutka, sejtan šunkicu posluženu uz francusku salatu s domaćom veganskom majonezom, mladim lukom i rotkvicama, umak od hrena, vegansko jaje na oko, vegansku pincu te osvježavajući kolač od limuna.
Ova jedinstvena utrka, u obliku app run-a, održat će se u nedjelju, 4. svibnja 2025. godine, s početkom točno u 13:00 sati, istovremeno na diljem planete.
Davor Vuković već godinama djeluje u području društvenog aktivizma, zelene politike, kulture i participacije mladih u donošenju odluka. Osim što je prepoznat u zajednici kao borac za pravednije društvo i održiviji grad, jednako je prisutan i na pulskoj kulturnoj i alternativnoj sceni.
Predstavljen je izbor radova domaćih i inozemnih umjetnika nastalih u sklopu jubilarne 40. Slikarske kolonije, jednog od najdugovječnijih rezidencijalnih umjetničkih projekata u Hrvatskoj koji se već tradicionalno odvija u Valamarovim objektima u Poreču.
Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Za pincu bez kvasca potrebni su sljedeći sastojci: 15 dkg maslaca, 15 dkg šećera, 25 dkg sira za kolače, 50 dkg brašna, 2 jaja, pola praška za pecivo, 1 limun – sok i korica te 2 velike žlice mlijeka.
Iako mnogi ljudi povezuju zdravlje kože samo s kozmetičkim tretmanima i proizvodima, ona je u stvari mnogo više od toga – ona je odraz našeg unutrašnjeg stanja, naših navika, ishrane i općeg zdravlja.
Riječ je o receptu za slatki kruh koji se tradicionalno priprema ususret Uskrsu. Neizostavna je to dugogodišnja tradicija u dijelovima Istre pa zbog toga ovdje prenosimo jedan stari, ali provjereni recept.
Riječ je o emotivnom singlu koji na nenametljiv, ali snažan način govori o ljubavi — ne onoj idealiziranoj s ekrana i društvenih mreža, već onoj stvarnoj, nesavršenoj i duboko ljudskoj.