Stručna literatura astronoma i meteorologa do prije dvadesetak godina kazivala je ovako. Polarna svjetlost, aurora borealis, iz naših je krajeva tijekom proteklih stotinjak godina viđena i zabilježena u svega nekoliko navrata.
Smatra se kako je polarnu svjetlost astronomima i meteorolozima (ljudima koji po prirodi svog posla promatraju nebo) moguće vidjeti jednom na svakih deset do dvadeset godina (jedan do dva Sunčeva ciklusa).
Javnosti je polarna svjetlost bila samo crtica znanja iz školskih udžbenika, eventualno obogaćena fotografijom, a sve je djelovalo onako nekako onostrano, magično.
Početkom trećeg tisućljeća stvari su se promijenile. Brza dostupnost informacija, zemaljska i svemirska oprema za praćenje svemirskog vremena, digitalni fotoaparati... Sve to doprinijelo je da su astronomi u nekoliko navrata zabilježili pojavu polarne svjetlosti počevši od 2003. (MT, Vidulini i drugi diljem ex Jugoslavije).
Desetak godina kasnije stvar se ponovila i utrla put u javnost putem medija koji su rado davali svoj prostor za nešto što zahtijeva vrhunsku znanost. Istovremeno je cijela priča itekako zanimljiva javnosti. K tome sve se može vidjeti golim okom, snimiti aparatom.
IstraIN
Aktualni Sunčev maksimum, uzročnik polarne svjetlosti, stigao je u pravi trenutak. Mediji su tu, informacije su tu, javnost ima pristup znanstvenim podacima bezmalo u realnom vremenu. Svatko danas ima u džepu mobitel čiji je fotoaparat itekako sposoban zabilježiti polarnu svjetlost. Narednih godinu, dvije ili tri dana očekuju nas pojave polarne svjetlosti vidljive i iz naših krajeva.
Kolega astronom Petr Horalek napravio je kolaž prošlogodišnjih pojava polarne svjetlosti vidljivih i iz naših krajeva. Pogledajte ilustraciju koju donosimo, izvorno je objavljena na www.spaceweather.com.
Eksplozije na Suncu su svakodnevne, one najjače sposobne su aktivirati Zemljin elektromagnetski nevidljivi štit koji tada uslijed interakcije dobiva i svjetlosnu, nama vidljivu, komponentu. Naš je medij u više navrata i najavio i objavio fotografije te utiske očevidaca polarne svjetlosti.
Činit ćemo to i ubuduće. Pratite nas, polarna svjetlost nije tek tako predvidljiva, ipak, na temelju velikog broja instrumenata i njihovih podataka moguće je s manje ili više sigurnosti najaviti potencijalnu mogućnost dolaska obojene svjetlosne koperne među zvijezdama.
Takav model života ostavlja vidljive posljedice: sječu šuma, eroziju tla, nestanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta te povećane koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi – uzrok sve češćih i razornijih klimatskih ekstrema.
Aeroklub Istra poziva sve građane, zaljubljenike u letenje i obitelji s djecom da se pridruže ovoj zrakoplovnoj pustolovini i provedu vikend u Kašteliru uz sport, edukaciju i zabavu!
U okviru suradnje s brojnim udrugama i institucijama koje pružaju podršku najranjivijim skupinama djece, Valamar je kroz ovu inicijativu do sada donirao ljetovanje za više od 4.500 djece iz svih dijelova Hrvatske.
Novi Šajin hit „Idemo na mer” himna je onih koji sanjaju odmor, ali žive svakodnevicu u kojoj „fali još jedan papir”.Upravo iz FTJP* (*fali ti jedan papir) rođena je pjesma koja će postati nova himna za sve koji se bore s birokracijom, a njih je u Hrvatskoj koliko i stanovnika.
Sada su odlučili pokloniti još dva automobila obiteljima u potrebi - Citroen C4 i Renault Twingo! Prednost imaju samohrani roditelji, a uvjet je da nemaju niti jedan automobil u obitelji.
Na repertoaru su im plesni i filmski evergrini u ritmu valcera, beguinea, tanga i cha-cha-cha - koje je za njih priredio jazz pijanist i skladatelj Davor Lorković.
Posebno mjesto u cjelokupnoj ponudi zauzimaju upravo koktel barovi koji su postali omiljeno okupljalište svih u Taste Istria zoni koji žele spojiti sportsku atmosferu s ljetnim hedonizmom.
Kaštelirski je kraj poznat po uzgoju kvalitetnog krumpira koji se koristi u brojnim domaćim receptima. Stoga ne čudi da upravo gramper zauzima središnje mjesto u programu.
Posjetitelji mogu kušati polpete od plave ribe, punjene srdele, pljukance s kaneštrelama, buzaru od kapešanta i pedoća, tuna burger, lignje na ražnju, pečene kraci hobotnice i brodet.