Što će se promijeniti na tržištu automobila u 2025. godini i što to znači za kupce?

Tržište automobila vrlo je osjetljivo na globalne gospodarske izazove, promjenljivu političku situaciju i pooštravanje propisa o emisijama. U nekim godinama bilježi se visoka kupovna aktivnost, dok su u drugim kupci prisiljeni radikalno promijeniti svoje navike.

Srećom, određeni trendovi omogućuju nam da već sada predvidimo budućnost. Dakle, kakve promjene očekuje tržište automobila u 2025. godini i što trebaju znati oni koji planiraju kupiti vozilo?

Iako se globalna kriza poluvodiča može činiti kao stvar prošlosti, njezini se učinci na tržište automobila još uvijek osjećaju. U razdoblju između 2021. i 2022. godine, poremećaji u lancu opskrbe doveli su do znatno manjeg broja novih automobila proizvedenih diljem svijeta.

„Fluktuacije na tržištu novih automobila izravno utječu na segment rabljenih automobila. Trenutno postoji primjetan manjak vozila proizvedenih u razdoblju između 2021. i 2022. godine, a taj će problem i dalje biti prisutan. U kategoriji automobila starih 3 do 4 godine jednostavno neće biti izbora“, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište iz tvrtke za podatke o automobilima carVertical.

Ova situacija dovest će i do poskupljenja automobila starih 3-4 godine, a nepošteni prodavači to mogu iskoristiti krivotvoreći kilometražu vozila, skrivajući oštećenja ili druge nedostatke, te na taj način umjetno dodatno napuhati cijenu gotovo novih automobila na tržištu rabljenih vozila. Imajući to na umu, kupci bi trebali kritički procijeniti stanje automobila, provjeriti njegovu povijest i osigurati da su podaci o vozilu koje prodavač iznosi točni.

Niže kamatne stope potaknut će prodaju automobila

Tržišta novih i rabljenih automobila teško su pogođena inflacijom i rastućim kamatnim stopama. Mnogi su se vozači odlučili za jeftinije automobile ili su odgodili kupnju za bolja vremena.

Međutim, uz stabiliziranje kamatnih stopa tijekom 2024. godine, očekuje se da će tržište automobila oživjeti u 2025. Kako cijene padaju, automobili postaju pristupačniji, što značajno utječe na ponašanje kupaca. Vozači koji posljednjih godina stežu remen vjerojatno će ove godine odriješiti novčanike.

 

Foto: Pexels

Nerazvijena javna infrastruktura za punjenje i visoki troškovi usporavaju rast tržišta električnih vozila. Iako neki vozači možda žele kupiti električni automobil, više cijene u usporedbi sa sličnim dizelskim i benzinskim modelima obeshrabruju. U većini zemalja, zbog nedostatka stanica za punjenje, električna vozila biraju uglavnom oni koji ih mogu puniti kod kuće.

„Na potražnju za rabljenim električnim vozilima također bi mogla značajno utjecati sve veća popularnost jeftinih kineskih električnih automobila u Europi. Međutim, nejasno je hoće li vozači ulagati u ove modele, s obzirom na neizvjesnost u pogledu njihove pouzdanosti i usluge nakon prodaje. Mnogi se kupci mogu držati dobro etabliranih marki“, objašnjava Buzelis.

Dizelski automobili neće pojeftiniti u Istočnoj Europi

Dizelski automobili dugo su dominirali zapadnoeuropskim tržištem, ali njihova se dominacija polako bliži kraju. Kupci se sve više okreću hibridima i benzinskim automobilima, dok stroži propisi o emisijama štetnih plinova potiskuju dizelska vozila s tržišta.

Smanjenje proizvodnje novih dizelskih automobila u Zapadnoj Europi utječe na isporuke rabljenih dizelaša u Istočnu Europu.

Zbog ove ograničene ponude, dizelski automobili stari između 1 i 5 godina vjerojatno će i dalje biti u velikoj potražnji u Istočnoj Europi, što će znatno usporiti njihovo smanjenje vrijednosti. To također znači da će se kupci suočiti s višim cijenama nego što su očekivali.

Godina testova i nevolja za europske proizvođače automobila

EU je 2025. godine za automobile smanjila dopuštenu razinu emisije CO₂ sa 116 grama po kilometru na 94 grama. Ako proizvođači ne ispune ovaj zahtjev, suočit će se s ogromnim kaznama za svako prodano vozilo.

„Dok EU pooštrava propise o emisijama, veliki proizvođači se bore za opstanak. Kupci nerado prelaze na električna vozila, a rastuća popularnost kineskih automobilskih marki predstavlja još jednu prijetnju“, kaže Buzelis.

 

Foto: Pexels

Slaba prodaja električnih vozila i nepovjerenje potrošača predstavljaju probleme za cijelo tržište automobila. Austrija, Bugarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Češka i Italija već su izrazile zabrinutost zbog pooštravanja propisa o emisijama, tražeći od EU da ih odgodi, tvrdeći da će kazne naštetiti i proizvođačima i nacionalnim gospodarstvima.

„Europski proizvođači automobila prisiljeni su nuditi vozila sa slabom potražnjom. Osim toga, novi automobili postaju sve skuplji, što prirodno usporava prodaju i ugrožava njihove neuspješne pokušaje da zadrže radnu snagu.

U sljedećoj godini industrija očajnički treba razvoj kako bi se izbjegla kriza koja se čini neizbježnom. Europa mora djelovati odmah ili se suočiti s posljedicama strogih propisa i samo gledati kako konkurencija iz Kine baca sjenu na industriju na kontinentu“, navodi stručnjak za tržište rabljenih automobila.