Na današnji dan 1971. utemeljen pogon za izradu džepnih kalkulatora u Bujama
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Digitron, društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.) za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja sa sjedištem u Bujama, utemeljeno je 1. veljače 1971. godine u sastavu vanjskotrgovinskog poduzeća Buje-export.
Počelo je proizvoditi džepne kalkulatore, pa je ime poduzeća postalo istoznačnicom za te naprave kojih dotad nije bilo na jugoslavenskom tržištu.
Prvi proizvodni pogon otvoren je u napuštenom vatrogasnom domu, a prvi Digitronovi proizvodi bili su stolni kalkulatori db 1200 i db 1212. Svjetsku su slavu tvrtki donijeli džepni kalkulatori: db 800 iz 1971.
U povijest je ušao kao prvi europski džepni kalkulator, a njegov nasljednik db 801 iz 1973. dobio je brojne nagrade i priznanja. Naziv tvrtke se u Istri do danas održao kao eponim za džepne kalkulatore.
Pogon za proizvodnju transformatora i punjača otvoren je 1975., a 1976. je počeo program namjenske proizvodnje za vojne potrebe. Uskoro je Digitron zapošljavao stotine radnika (u drugoj polovici 1980-ih preko 700), što je zaustavilo ekonomsko iseljavanje iz Bujštine.
Proizvodili su se elektronički sigurnosni sustavi i detektori, teleprinteri i elektroničke registar-blagajne, digitalne vage, sportski semafori, ručni satovi, budilice i drugi elektronski proizvodi. U suradnji sa zagrebačkim Tehničarom proizveden je 1979. i prvi jugoslavenski kompjutor Tera II.
DIGITRON Buje
Pokrenuta je i Biblioteka Digitron za objavljivanje stručnih knjiga i časopisa iz područja elektronike, jedna od prvih u Jugoslaviji. Tijekom 1984. izgrađen je pogon za proizvodnju plastičnih dijelova i kućišta. Do 1990. glavninu proizvodnoga programa činile su registar-blagajne, elektroničke vage i stolni kalkulatori.
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Rumunjsku, Švedsku, Nizozemsku, Švicarsku, Irak, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Tvrtka je osnovala Kulturno-umjetničko društvo Digitron, koje je imalo foto-kino, folklornu, likovno-dramsku i tamburašku sekciju te mješoviti zbor. U Bujama su djelovali nogometni klub Digitron i rukometni klub Digitron s muškom i ženskom ekipom.
DIGITRON Buje
Nakon 1990. je zbog nekonkurentnosti Digitron morao napustiti najveći dio dotadašnje proizvodnje. Zbog nemogućnosti provođenja tehnološke modernizacije i zbog neostvarivanja ciljeva pretvorbe i kasnije privatizacije, broj zaposlenih je s 451 potkraj 1991. smanjen na 33 (svibanj 2003.).
U međuvremenu bilo je više pokušaja da se Digitron oporavi, Najprije je 1991. pokušano njegovo povezivanje s jednom kanadskom tvrtkom kroz osnivanje tvornice za proizvodnju elektroničkih uređaja za turističku i ostalu privredu Digitron Rocot d. o. o.
Projekt nije zaživio, a u studenom 1992., nakon provedenog postupka pretvorbe, u sudski je registar Digitron upisan kao dioničko društvo za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja. Početkom 1994.
DIGITRON Buje
Digitron je s bujskom tvrtkom Komet osnovao Dass d. o. o., poduzeće koje je trebalo poslovati na temelju tehnologija oba društva. Nad Dassom je 2001. otvoren stečajni postupak.
Godine 1995. kao većinski vlasnik (54 % dionica) u Digitron ulazi Valalta d. d. iz Rovinja, naplaćujući time svoja potraživanja, a njezin je udio 2002. porastao na 76 % otkupom dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Zajedno s Gradom Buje 1995. utemeljeno je društvo Robni terminal d. o. o. Buje, kojem je Digitron ustupio dio proizvodnog i skladišnoga prostora.
DIGITRON Buje
Dijelom prostora koriste se i druga društva koja djeluju u prijevozu, carinjenju i doradnim poslovima (28 društava s gotovo 350 zaposlenih). Korisnik je koncesije za Slobodnu zonu Buje (u Umagu i Bujama).
Digitron je 1999. sa sarajevskom tvrkom MM bio osnovao tvrtku Digitron MM.
Danas je Digitron, d. o. o., proizvođač i uvoznik elektromehaničkih digitalnih vaga, fiskalnih blagajni, LED rasvjete, klimatizacije i ekološkoga grijanja, uz tehničku podršku i servis. U Digitronu je i ovlašteni servis Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
U Bujama ulica u kojoj su pogoni i sjedište tvrtke nosi naziv Digitronska.
Električne barke, dron dometa 40 kilometara, podvodni robot, nova ribarska luka i sustav za obradu otpadnih voda samo su dio projekata kojima Županijska lučka uprava Rovinj želi stvoriti sigurniju, moderniju i ekološki održivu luku.
Privatno plovilo s oznakama nalik vojnima uplovilo je u štićeno područje Brijuna, nakon čega su intervenirali pomorska policija, Obalna straža i Hrvatska vojska.
Nakon ispadanja hrvatske nogometne reprezentacije u dramatičnoj utakmici Svjetskog prvenstva protiv Portugala, novi izbornik Slaven Bilić ima zadatak dati priliku novoj generaciji da se pokaže na nadolazećem Europskom prvenstvu.
Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan pasa, a Hrvatska se može pohvaliti bogatom kinološkom baštinom. Među domaćim pasminama posebno mjesto zauzimaju i dva istarska goniča.
Piloti i vlasnici dronova iz Istre svoje vještine mogu staviti u službu spašavanja ljudi. BSKS traži nove članove za rad u potragama, nadzoru požarišta i drugim kriznim situacijama, a prijaviti se mogu i oni koji se tek žele osposobiti.
Festival je još jednom pokazao kako zborska glazba može biti mnogo više od samog nastupa ili natjecanja, ona postaje prostor susreta različitih jezika, kultura i tradicija.
Pub kviz s Pulskom kviz pričom ovog četvrtka stiže u Rovinj, gdje će na terasi Centra za mlade „Dino Škrapić” okupiti ljubitelje znanja, dobre zabave i natjecanja. Sudjelovanje je besplatno, a broj mjesta ograničen.
Istra će se milijunskoj publici njemačkog govornog područja predstaviti kao destinacija koja, osim mora i obale, nudi bogatu povijest, prirodu, gastronomiju, avanturu i autentične lokalne priče.
Klinički psiholog i psihoterapeut Velimir Todorović održat će predavanje „Škola kao prostor prihvaćanja: stigma i mentalni poremećaji djece i mladih – filmom do razgovora o mentalnom zdravlju“.
Na današnji dan prije osam godina Rovinj je ostao bez maestra Vlada Benussija, glazbenika i autora koji je svojim stvaralaštvom ostavio neizbrisiv trag u kulturnom i glazbenom identitetu grada.
Klapa pod vodstvom Tatjane Merkl osvojila je prvo mjesto u kategoriji folklorne i tradicionalne glazbe na međunarodnom natjecanju Chorus Inside Croatia u Portorožu.