Na današnji dan 1971. utemeljen pogon za izradu džepnih kalkulatora u Bujama
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Digitron, društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.) za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja sa sjedištem u Bujama, utemeljeno je 1. veljače 1971. godine u sastavu vanjskotrgovinskog poduzeća Buje-export.
Počelo je proizvoditi džepne kalkulatore, pa je ime poduzeća postalo istoznačnicom za te naprave kojih dotad nije bilo na jugoslavenskom tržištu.
Prvi proizvodni pogon otvoren je u napuštenom vatrogasnom domu, a prvi Digitronovi proizvodi bili su stolni kalkulatori db 1200 i db 1212. Svjetsku su slavu tvrtki donijeli džepni kalkulatori: db 800 iz 1971.
U povijest je ušao kao prvi europski džepni kalkulator, a njegov nasljednik db 801 iz 1973. dobio je brojne nagrade i priznanja. Naziv tvrtke se u Istri do danas održao kao eponim za džepne kalkulatore.
Pogon za proizvodnju transformatora i punjača otvoren je 1975., a 1976. je počeo program namjenske proizvodnje za vojne potrebe. Uskoro je Digitron zapošljavao stotine radnika (u drugoj polovici 1980-ih preko 700), što je zaustavilo ekonomsko iseljavanje iz Bujštine.
Proizvodili su se elektronički sigurnosni sustavi i detektori, teleprinteri i elektroničke registar-blagajne, digitalne vage, sportski semafori, ručni satovi, budilice i drugi elektronski proizvodi. U suradnji sa zagrebačkim Tehničarom proizveden je 1979. i prvi jugoslavenski kompjutor Tera II.
DIGITRON Buje
Pokrenuta je i Biblioteka Digitron za objavljivanje stručnih knjiga i časopisa iz područja elektronike, jedna od prvih u Jugoslaviji. Tijekom 1984. izgrađen je pogon za proizvodnju plastičnih dijelova i kućišta. Do 1990. glavninu proizvodnoga programa činile su registar-blagajne, elektroničke vage i stolni kalkulatori.
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Rumunjsku, Švedsku, Nizozemsku, Švicarsku, Irak, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Tvrtka je osnovala Kulturno-umjetničko društvo Digitron, koje je imalo foto-kino, folklornu, likovno-dramsku i tamburašku sekciju te mješoviti zbor. U Bujama su djelovali nogometni klub Digitron i rukometni klub Digitron s muškom i ženskom ekipom.
DIGITRON Buje
Nakon 1990. je zbog nekonkurentnosti Digitron morao napustiti najveći dio dotadašnje proizvodnje. Zbog nemogućnosti provođenja tehnološke modernizacije i zbog neostvarivanja ciljeva pretvorbe i kasnije privatizacije, broj zaposlenih je s 451 potkraj 1991. smanjen na 33 (svibanj 2003.).
U međuvremenu bilo je više pokušaja da se Digitron oporavi, Najprije je 1991. pokušano njegovo povezivanje s jednom kanadskom tvrtkom kroz osnivanje tvornice za proizvodnju elektroničkih uređaja za turističku i ostalu privredu Digitron Rocot d. o. o.
Projekt nije zaživio, a u studenom 1992., nakon provedenog postupka pretvorbe, u sudski je registar Digitron upisan kao dioničko društvo za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja. Početkom 1994.
DIGITRON Buje
Digitron je s bujskom tvrtkom Komet osnovao Dass d. o. o., poduzeće koje je trebalo poslovati na temelju tehnologija oba društva. Nad Dassom je 2001. otvoren stečajni postupak.
Godine 1995. kao većinski vlasnik (54 % dionica) u Digitron ulazi Valalta d. d. iz Rovinja, naplaćujući time svoja potraživanja, a njezin je udio 2002. porastao na 76 % otkupom dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Zajedno s Gradom Buje 1995. utemeljeno je društvo Robni terminal d. o. o. Buje, kojem je Digitron ustupio dio proizvodnog i skladišnoga prostora.
DIGITRON Buje
Dijelom prostora koriste se i druga društva koja djeluju u prijevozu, carinjenju i doradnim poslovima (28 društava s gotovo 350 zaposlenih). Korisnik je koncesije za Slobodnu zonu Buje (u Umagu i Bujama).
Digitron je 1999. sa sarajevskom tvrkom MM bio osnovao tvrtku Digitron MM.
Danas je Digitron, d. o. o., proizvođač i uvoznik elektromehaničkih digitalnih vaga, fiskalnih blagajni, LED rasvjete, klimatizacije i ekološkoga grijanja, uz tehničku podršku i servis. U Digitronu je i ovlašteni servis Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
U Bujama ulica u kojoj su pogoni i sjedište tvrtke nosi naziv Digitronska.
Zbog sve većeg broja nesreća s električnim romobilima u Istri, pokrenut je projekt „Sigurno na romobilu“ s ciljem edukacije djece, mladih i roditelja o sigurnom sudjelovanju u prometu.
Više od 1300 učenika okupilo se danas u Pazinu na Festivalu strukovnih zanimanja, gdje su imali priliku upoznati čak 36 obrazovnih programa i iz prve ruke doživjeti svijet obrta.
Saborska zastupnica Dušica Radojčić pozvala je Općinu Pićan da hitno postupi po nalogu Državnog inspektorata i provede dodatna mjerenja kvalitete zraka na području pod utjecajem tvornice Rockwool.
Grad Rovinj nastavlja s pojačanim nadzorom javnih površina uoči turističke sezone, a već u prvim kontrolama utvrđeno je deset prekršaja kod ugostitelja.
Izvest će ukupno 18 pjesama s ovogodišnjeg festivala Sanremo, pružajući publici priliku da, s vremenskim odmakom, ponovno posluša i doživi skladbe koje su obilježile talijansku glazbenu scenu.
Pulska Arena ove će godine ugostiti neka od najvećih svjetskih i regionalnih glazbenih imena – od popa i rocka do elektroničke scene – dok istovremeno raste rasprava o granici između spektakla i očuvanja kulturne baštine.
Gotovo 250 pasa iz 15 država okupilo se u Balama na međunarodnoj CAC izložbi pasa, koja je nakon dva dana natjecanja potvrdila velik interes i iznimno jaku konkurenciju.
Svijetu se potencijalno sprema nova kriza i val inflacije, a hrvatski građani i dalje traže sigurno utočište u fizičkom zlatu, čija potražnja rapidno raste. Raniji kratkotrajni pad cijene zlato je učinio još povoljnijim i primanjim, pogotovo jer većina građana ulaže u njega.
Već tradicionalno, u danima prije i poslje ove velike obljetnice, u našoj se županiji, na više lokaliteta, odvijaju događanja pod zajedničkim nazivnikom "Tjedan kozmonautike 2026."
U sklopu obilježavanja Dana škole, Glazbena škola Ivana Matetića-Ronjgova u Puli u ponedjeljak donosi promociju videospota „Naš balon“, autorskog projekta učenika inspiriranog istarskom tradicijom.
Nastala u trenucima potpune intime, pjesma predstavlja Devina koji prvi put bez zadrške progovara o ljubavi kao prijelomnoj točki vlastitog odrastanja i suočavanja sa stvarnošću.