Na današnji dan 1971. utemeljen pogon za izradu džepnih kalkulatora u Bujama
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Digitron, društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.) za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja sa sjedištem u Bujama, utemeljeno je 1. veljače 1971. godine u sastavu vanjskotrgovinskog poduzeća Buje-export.
Počelo je proizvoditi džepne kalkulatore, pa je ime poduzeća postalo istoznačnicom za te naprave kojih dotad nije bilo na jugoslavenskom tržištu.
Prvi proizvodni pogon otvoren je u napuštenom vatrogasnom domu, a prvi Digitronovi proizvodi bili su stolni kalkulatori db 1200 i db 1212. Svjetsku su slavu tvrtki donijeli džepni kalkulatori: db 800 iz 1971.
U povijest je ušao kao prvi europski džepni kalkulator, a njegov nasljednik db 801 iz 1973. dobio je brojne nagrade i priznanja. Naziv tvrtke se u Istri do danas održao kao eponim za džepne kalkulatore.
Pogon za proizvodnju transformatora i punjača otvoren je 1975., a 1976. je počeo program namjenske proizvodnje za vojne potrebe. Uskoro je Digitron zapošljavao stotine radnika (u drugoj polovici 1980-ih preko 700), što je zaustavilo ekonomsko iseljavanje iz Bujštine.
Proizvodili su se elektronički sigurnosni sustavi i detektori, teleprinteri i elektroničke registar-blagajne, digitalne vage, sportski semafori, ručni satovi, budilice i drugi elektronski proizvodi. U suradnji sa zagrebačkim Tehničarom proizveden je 1979. i prvi jugoslavenski kompjutor Tera II.
DIGITRON Buje
Pokrenuta je i Biblioteka Digitron za objavljivanje stručnih knjiga i časopisa iz područja elektronike, jedna od prvih u Jugoslaviji. Tijekom 1984. izgrađen je pogon za proizvodnju plastičnih dijelova i kućišta. Do 1990. glavninu proizvodnoga programa činile su registar-blagajne, elektroničke vage i stolni kalkulatori.
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Rumunjsku, Švedsku, Nizozemsku, Švicarsku, Irak, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Tvrtka je osnovala Kulturno-umjetničko društvo Digitron, koje je imalo foto-kino, folklornu, likovno-dramsku i tamburašku sekciju te mješoviti zbor. U Bujama su djelovali nogometni klub Digitron i rukometni klub Digitron s muškom i ženskom ekipom.
DIGITRON Buje
Nakon 1990. je zbog nekonkurentnosti Digitron morao napustiti najveći dio dotadašnje proizvodnje. Zbog nemogućnosti provođenja tehnološke modernizacije i zbog neostvarivanja ciljeva pretvorbe i kasnije privatizacije, broj zaposlenih je s 451 potkraj 1991. smanjen na 33 (svibanj 2003.).
U međuvremenu bilo je više pokušaja da se Digitron oporavi, Najprije je 1991. pokušano njegovo povezivanje s jednom kanadskom tvrtkom kroz osnivanje tvornice za proizvodnju elektroničkih uređaja za turističku i ostalu privredu Digitron Rocot d. o. o.
Projekt nije zaživio, a u studenom 1992., nakon provedenog postupka pretvorbe, u sudski je registar Digitron upisan kao dioničko društvo za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja. Početkom 1994.
DIGITRON Buje
Digitron je s bujskom tvrtkom Komet osnovao Dass d. o. o., poduzeće koje je trebalo poslovati na temelju tehnologija oba društva. Nad Dassom je 2001. otvoren stečajni postupak.
Godine 1995. kao većinski vlasnik (54 % dionica) u Digitron ulazi Valalta d. d. iz Rovinja, naplaćujući time svoja potraživanja, a njezin je udio 2002. porastao na 76 % otkupom dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Zajedno s Gradom Buje 1995. utemeljeno je društvo Robni terminal d. o. o. Buje, kojem je Digitron ustupio dio proizvodnog i skladišnoga prostora.
DIGITRON Buje
Dijelom prostora koriste se i druga društva koja djeluju u prijevozu, carinjenju i doradnim poslovima (28 društava s gotovo 350 zaposlenih). Korisnik je koncesije za Slobodnu zonu Buje (u Umagu i Bujama).
Digitron je 1999. sa sarajevskom tvrkom MM bio osnovao tvrtku Digitron MM.
Danas je Digitron, d. o. o., proizvođač i uvoznik elektromehaničkih digitalnih vaga, fiskalnih blagajni, LED rasvjete, klimatizacije i ekološkoga grijanja, uz tehničku podršku i servis. U Digitronu je i ovlašteni servis Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
U Bujama ulica u kojoj su pogoni i sjedište tvrtke nosi naziv Digitronska.
Tijekom proteklog vikenda na području Pule i Poreča zabilježena su četiri slučaja krađe novčanika. Lopovi su iskoristili gužve na ulicama, autobusnom stajalištu i u trgovačkim centrima te građanima neprimjetno otuđili novčanike iz torbica i ruksaka.
Prije nešto više od pola stoljeća nastao je sasvim slučajno u jednom dvorištu u Meksiku. Danas ga igra više od 30 milijuna ljudi diljem svijeta, a u zadnje vrijeme sve je popularniji i u Hrvatskoj, pa tako i u Istri.
Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede upozorila je maslinare u Istri na pojačanu aktivnost maslinine muhe, jednog od najopasnijih štetnika masline. Stručnjaci preporučuju redovit obilazak maslinika i pravovremenu zaštitu nasada.
Cilj je obogatiti turističku ponudu grada, ali i očuvati i približiti tradicijske vještine novim generacijama kroz interaktivne sadržaje dostupne svim zainteresiranim posjetiteljima.
Ljubitelje sporta, prirode i dobre zabave u subotu, 18. srpnja, očekuje novo izdanje manifestacije "...Na Zarečkom krovu", koja ove godine slavi veliki jubilej – deset godina organizacije rekreativnog vaterpolskog turnira.
Mnogi ljeti ne mogu zamisliti piće bez leda, no rijetko tko razmišlja koliko je on zapravo higijenski ispravan. Stručnjaci objašnjavaju kada je led potpuno siguran, a kada može postati izvor bakterija.
Boravak u Rovinju od sada je još jednostavnije isplanirati. Turistička zajednica Grada Rovinja predstavila je letak Rovinj-Rovigno Direct s QR kodom koji gostima omogućuje brz pristup aplikaciji sa svim informacijama o događanjima, manifestacijama, razgledima i ostalim sadržajima u gradu.
Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u posljednje tri godine porasle su više od 41 posto, čime se zemlja svrstala među europske rekorderke po rastu cijena. Dok vrijednost stanova i kuća ruši rekorde, vlastiti dom za sve veći broj građana postaje nedostižan cilj.
Ljeto je i dalje razdoblje kada su električni romobili najtraženiji, no internetske pretrage pokazuju da je interes znatno manji nego prije nekoliko godina. Stručnjaci smatraju da razlog nije pad korištenja, već činjenica da su romobili postali dio svakodnevice.
Gledajući unatrag, smatra da se pomorski poziv tijekom desetljeća značajno promijenio. Nekada je, kaže, među pomorcima bilo više zajedništva, a posao se učio kroz praksu i iskustvo. Danas su brodovi tehnološki napredniji, pravila stroža, a odgovornost i opseg posla znatno veći.
Vlasnici pasa najviše cijene kristalno čisto more, prirodni hlad, dovoljno prostora za slobodno kretanje ljubimaca te opuštenu atmosferu, daleko od pretrpanih gradskih kupališta.
Petar Grašo oduševio je sinoć Rovinj koncertom prepunim emocija i bezvremenskih hitova. Brojna publika ispunila je koncertni prostor te u glas pjevala njegove najveće uspješnice, a Rovinj Summer Music Festival već večeras nastavlja se nastupom Doris Dragović.
Miris drvenog ugljena, vrhunski leskovački roštilj i autentična makedonska jela – Konoba Klepa u Rovinjskom Selu donosi spoj dviju bogatih gastronomskih tradicija. Uz specijalitete pripremljene na žaru i pažljivo odabrana vina, gostima nudi okuse koji se dugo pamte.