Na današnji dan 1971. utemeljen pogon za izradu džepnih kalkulatora u Bujama
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Digitron, društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.) za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja sa sjedištem u Bujama, utemeljeno je 1. veljače 1971. godine u sastavu vanjskotrgovinskog poduzeća Buje-export.
Počelo je proizvoditi džepne kalkulatore, pa je ime poduzeća postalo istoznačnicom za te naprave kojih dotad nije bilo na jugoslavenskom tržištu.
Prvi proizvodni pogon otvoren je u napuštenom vatrogasnom domu, a prvi Digitronovi proizvodi bili su stolni kalkulatori db 1200 i db 1212. Svjetsku su slavu tvrtki donijeli džepni kalkulatori: db 800 iz 1971.
U povijest je ušao kao prvi europski džepni kalkulator, a njegov nasljednik db 801 iz 1973. dobio je brojne nagrade i priznanja. Naziv tvrtke se u Istri do danas održao kao eponim za džepne kalkulatore.
Pogon za proizvodnju transformatora i punjača otvoren je 1975., a 1976. je počeo program namjenske proizvodnje za vojne potrebe. Uskoro je Digitron zapošljavao stotine radnika (u drugoj polovici 1980-ih preko 700), što je zaustavilo ekonomsko iseljavanje iz Bujštine.
Proizvodili su se elektronički sigurnosni sustavi i detektori, teleprinteri i elektroničke registar-blagajne, digitalne vage, sportski semafori, ručni satovi, budilice i drugi elektronski proizvodi. U suradnji sa zagrebačkim Tehničarom proizveden je 1979. i prvi jugoslavenski kompjutor Tera II.
DIGITRON Buje
Pokrenuta je i Biblioteka Digitron za objavljivanje stručnih knjiga i časopisa iz područja elektronike, jedna od prvih u Jugoslaviji. Tijekom 1984. izgrađen je pogon za proizvodnju plastičnih dijelova i kućišta. Do 1990. glavninu proizvodnoga programa činile su registar-blagajne, elektroničke vage i stolni kalkulatori.
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Rumunjsku, Švedsku, Nizozemsku, Švicarsku, Irak, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Tvrtka je osnovala Kulturno-umjetničko društvo Digitron, koje je imalo foto-kino, folklornu, likovno-dramsku i tamburašku sekciju te mješoviti zbor. U Bujama su djelovali nogometni klub Digitron i rukometni klub Digitron s muškom i ženskom ekipom.
DIGITRON Buje
Nakon 1990. je zbog nekonkurentnosti Digitron morao napustiti najveći dio dotadašnje proizvodnje. Zbog nemogućnosti provođenja tehnološke modernizacije i zbog neostvarivanja ciljeva pretvorbe i kasnije privatizacije, broj zaposlenih je s 451 potkraj 1991. smanjen na 33 (svibanj 2003.).
U međuvremenu bilo je više pokušaja da se Digitron oporavi, Najprije je 1991. pokušano njegovo povezivanje s jednom kanadskom tvrtkom kroz osnivanje tvornice za proizvodnju elektroničkih uređaja za turističku i ostalu privredu Digitron Rocot d. o. o.
Projekt nije zaživio, a u studenom 1992., nakon provedenog postupka pretvorbe, u sudski je registar Digitron upisan kao dioničko društvo za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja. Početkom 1994.
DIGITRON Buje
Digitron je s bujskom tvrtkom Komet osnovao Dass d. o. o., poduzeće koje je trebalo poslovati na temelju tehnologija oba društva. Nad Dassom je 2001. otvoren stečajni postupak.
Godine 1995. kao većinski vlasnik (54 % dionica) u Digitron ulazi Valalta d. d. iz Rovinja, naplaćujući time svoja potraživanja, a njezin je udio 2002. porastao na 76 % otkupom dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Zajedno s Gradom Buje 1995. utemeljeno je društvo Robni terminal d. o. o. Buje, kojem je Digitron ustupio dio proizvodnog i skladišnoga prostora.
DIGITRON Buje
Dijelom prostora koriste se i druga društva koja djeluju u prijevozu, carinjenju i doradnim poslovima (28 društava s gotovo 350 zaposlenih). Korisnik je koncesije za Slobodnu zonu Buje (u Umagu i Bujama).
Digitron je 1999. sa sarajevskom tvrkom MM bio osnovao tvrtku Digitron MM.
Danas je Digitron, d. o. o., proizvođač i uvoznik elektromehaničkih digitalnih vaga, fiskalnih blagajni, LED rasvjete, klimatizacije i ekološkoga grijanja, uz tehničku podršku i servis. U Digitronu je i ovlašteni servis Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
U Bujama ulica u kojoj su pogoni i sjedište tvrtke nosi naziv Digitronska.
Program počinje u petak, 16. listopada u 20 sati, kada će Martina Nevistić Vukobrat predstaviti tri rada nastala od 2019. do 2024. godine – „Pulsar“, „Deep Neon: In Between“ i „The Girl from Tomorrow“.
Cilj radionice je potaknuti kreativnost, razviti osjećaj za boju, oblik i kompoziciju te sudionicima pružiti praktična znanja koja će moći koristiti i u budućem samostalnom radu.
Nacionalni park Brijuni od 23. listopada do 1. studenoga 2026. godine organizira tradicionalne Dane otvorenih vrata, tijekom kojih će posjetitelji moći uživati u ljepotama otočja po povoljnijim cijenama.
U Rovinju je dovršena luksuzna stambeno-poslovna zgrada Casa Buona Parte, na mjestu nekadašnjeg zatvora u Valdibori. U prodaji je osam stanova, a cijene se kreću od 1,9 do čak 4,2 milijuna eura.
Jeffrey Vella, Emanuele Scarello, Danijel i Ilja Đekić, Marina Gaši te Maša Salopek 22. listopada u Cap Aureu pripremaju Science on the Plate – The Fifth Taste, posebnu večeru koja gastronomiju povezuje sa znanošću, održivošću i promjenama mediteranskog ekosustava.
Digitalni memorijal je mrežna stranica ili zapis posvećen preminuloj osobi. Na njemu se mogu objediniti osnovne biografske informacije, fotografije, sjećanja, poruke obitelji i prijatelja te podaci o posljednjem ispraćaju.
Mobiteli, društvene mreže, videoigre i sati provedeni pred ekranima često se spominju kada se govori o životnim navikama mladih. No jesu li nove generacije doista toliko tjelesno neaktivne koliko se ponekad misli?
Radionicu će voditi Nika Vitković Zahtila, magistra primijenjenih umjetnosti iz Centra primijenjene umjetnosti ARTSTUDIO, edukacijskog centra za keramiku.
Meduze se u dijelovima Azije jedu generacijama, a njihova komercijalna vrijednost raste. Dok znanstvenici razvijaju krekere, želatinu i druge proizvode, u Europi su meduze i dalje izvan uobičajene prehrane.
Masline stare više od četiri stoljeća, replika antičke rimske preše i dvije dosad nepoznate sorte maslina samo su dio posebnosti parka „Fažanski olivari”, koji je postao nova turistička atrakcija Fažane.
Rođen 1890. godine u Kringi, Milanović je život posvetio vjerskom, obrazovnom i društvenom radu, a posebno mjesto u njegovoj biografiji zauzima angažman u pregovorima o granicama nakon Drugoga svjetskog rata.
Radionica je namijenjena roditeljima i svima koji žele bolje razumjeti utjecaj digitalnog svijeta na dječje odrastanje te naučiti kako uspostaviti zdrav odnos između djece i tehnologije.