Na današnji dan 1971. utemeljen pogon za izradu džepnih kalkulatora u Bujama
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Digitron, društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.) za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja sa sjedištem u Bujama, utemeljeno je 1. veljače 1971. godine u sastavu vanjskotrgovinskog poduzeća Buje-export.
Počelo je proizvoditi džepne kalkulatore, pa je ime poduzeća postalo istoznačnicom za te naprave kojih dotad nije bilo na jugoslavenskom tržištu.
Prvi proizvodni pogon otvoren je u napuštenom vatrogasnom domu, a prvi Digitronovi proizvodi bili su stolni kalkulatori db 1200 i db 1212. Svjetsku su slavu tvrtki donijeli džepni kalkulatori: db 800 iz 1971.
U povijest je ušao kao prvi europski džepni kalkulator, a njegov nasljednik db 801 iz 1973. dobio je brojne nagrade i priznanja. Naziv tvrtke se u Istri do danas održao kao eponim za džepne kalkulatore.
Pogon za proizvodnju transformatora i punjača otvoren je 1975., a 1976. je počeo program namjenske proizvodnje za vojne potrebe. Uskoro je Digitron zapošljavao stotine radnika (u drugoj polovici 1980-ih preko 700), što je zaustavilo ekonomsko iseljavanje iz Bujštine.
Proizvodili su se elektronički sigurnosni sustavi i detektori, teleprinteri i elektroničke registar-blagajne, digitalne vage, sportski semafori, ručni satovi, budilice i drugi elektronski proizvodi. U suradnji sa zagrebačkim Tehničarom proizveden je 1979. i prvi jugoslavenski kompjutor Tera II.
DIGITRON Buje
Pokrenuta je i Biblioteka Digitron za objavljivanje stručnih knjiga i časopisa iz područja elektronike, jedna od prvih u Jugoslaviji. Tijekom 1984. izgrađen je pogon za proizvodnju plastičnih dijelova i kućišta. Do 1990. glavninu proizvodnoga programa činile su registar-blagajne, elektroničke vage i stolni kalkulatori.
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Rumunjsku, Švedsku, Nizozemsku, Švicarsku, Irak, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Tvrtka je osnovala Kulturno-umjetničko društvo Digitron, koje je imalo foto-kino, folklornu, likovno-dramsku i tamburašku sekciju te mješoviti zbor. U Bujama su djelovali nogometni klub Digitron i rukometni klub Digitron s muškom i ženskom ekipom.
DIGITRON Buje
Nakon 1990. je zbog nekonkurentnosti Digitron morao napustiti najveći dio dotadašnje proizvodnje. Zbog nemogućnosti provođenja tehnološke modernizacije i zbog neostvarivanja ciljeva pretvorbe i kasnije privatizacije, broj zaposlenih je s 451 potkraj 1991. smanjen na 33 (svibanj 2003.).
U međuvremenu bilo je više pokušaja da se Digitron oporavi, Najprije je 1991. pokušano njegovo povezivanje s jednom kanadskom tvrtkom kroz osnivanje tvornice za proizvodnju elektroničkih uređaja za turističku i ostalu privredu Digitron Rocot d. o. o.
Projekt nije zaživio, a u studenom 1992., nakon provedenog postupka pretvorbe, u sudski je registar Digitron upisan kao dioničko društvo za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja. Početkom 1994.
DIGITRON Buje
Digitron je s bujskom tvrtkom Komet osnovao Dass d. o. o., poduzeće koje je trebalo poslovati na temelju tehnologija oba društva. Nad Dassom je 2001. otvoren stečajni postupak.
Godine 1995. kao većinski vlasnik (54 % dionica) u Digitron ulazi Valalta d. d. iz Rovinja, naplaćujući time svoja potraživanja, a njezin je udio 2002. porastao na 76 % otkupom dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Zajedno s Gradom Buje 1995. utemeljeno je društvo Robni terminal d. o. o. Buje, kojem je Digitron ustupio dio proizvodnog i skladišnoga prostora.
DIGITRON Buje
Dijelom prostora koriste se i druga društva koja djeluju u prijevozu, carinjenju i doradnim poslovima (28 društava s gotovo 350 zaposlenih). Korisnik je koncesije za Slobodnu zonu Buje (u Umagu i Bujama).
Digitron je 1999. sa sarajevskom tvrkom MM bio osnovao tvrtku Digitron MM.
Danas je Digitron, d. o. o., proizvođač i uvoznik elektromehaničkih digitalnih vaga, fiskalnih blagajni, LED rasvjete, klimatizacije i ekološkoga grijanja, uz tehničku podršku i servis. U Digitronu je i ovlašteni servis Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
U Bujama ulica u kojoj su pogoni i sjedište tvrtke nosi naziv Digitronska.
Dove je jedan od najuglednijih talijanskih magazina specijaliziranih za putovanja, stil života i otkrivanje destinacija kroz kulturološki, gastronomski i autentični pogled.
Turistička zajednica Istre postala je 2021. godine „Virtuoso Preferred Partner“ što je veliko priznanje i potvrda da se Istra svojim visoko kvalitetnim uslugama i doživljajima pozicionirala kao poželjna i atraktivna destinacija na svjetskoj razini.
U emotivnom ozračju i uz njegove bezvremenske pjesme, Poreč i Pula pridružili su se brojnim gradovima diljem regije i svijeta koji su se okupili kako bi odali počast legendarnom glazbeniku Halidu Bešliću.
Mnogi mladenci koji ovdje izgovore svoje „da“ rado se vraćaju u Istru – ovaj put na odmor, prisjećajući se mjesta na kojem je započela njihova zajednička priča.
Sve do 27. listopada ugostitelji će nuditi razna tradicionalna jela istarske kuhinje spravljena od jesenskih namirnica našeg podneblja u cilju jačanja gastronomske ponude središnje Istre te daljnjeg povezivanja OPG-ova i ugostitelja u razdoblju posezone.
''Ukoliko želimo da nam se gljive vraćaju iz sezone u sezonu, moramo razmišljati dugoročno. Branje gljiva ne smije biti isključivo eksploatacija, već dio održivog suživota s prirodom'', rekao je Ružić
Cilj savjetovanja je pružiti konkretne i detaljne informacije o mogućnostima financiranja putem financijskog instrumenta „Mikro zajam za rast i uključenost“, namijenjenog obrtnicima, poduzetnicima i ostalim prihvatljivim korisnicima.
Inovatori iz Tehničke škole Pula i Industrijsko-obrtničke škole Pula ostvarili su izniman uspjeh, osvojivši zlatno i srebrno odličje za svoje projekte.
Ove subote Oldtimer club Istra Rovinj organizirao je prvi Memorijalni Oldtimer rally Rovinj – Bale “Gita Guerino”, manifestaciju posvećenu nedavno preminulom predsjedniku kluba, pok. Guerinu Barbieriju, čije korijene klub s ponosom veže uz Bale.
Kao destinacija za oleoturizam, Istra se u članku prikazuje kao savršen spoj tisućljetne tradicije, prirodnih ljepota i autentičnih doživljaja, u skladu s filozofijom sporog putovanja.
Bilo da tražite aktivni odmor ispunjen planinarenjem, šetnjama i istraživanjem prirode ili mirniji bijeg u kojem ćete uživati u pogledu, lokalnim delicijama i čaši vina – Istočna Istra savršena je kulisa za izlet koji puni baterije.
Magazin Nautica je najstariji i najugledniji talijanski časopis specijaliziran za nautički turizam, brodove, jedrenje i život na moru. Pokrenut je još 1961. godine, a danas je nezaobilazan izvor informacija za vlasnike brodova, ljubitelje plovidbe i profesionalce u nautičkom sektoru.