Na današnji dan 1971. utemeljen pogon za izradu džepnih kalkulatora u Bujama
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Digitron, društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.) za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja sa sjedištem u Bujama, utemeljeno je 1. veljače 1971. godine u sastavu vanjskotrgovinskog poduzeća Buje-export.
Počelo je proizvoditi džepne kalkulatore, pa je ime poduzeća postalo istoznačnicom za te naprave kojih dotad nije bilo na jugoslavenskom tržištu.
Prvi proizvodni pogon otvoren je u napuštenom vatrogasnom domu, a prvi Digitronovi proizvodi bili su stolni kalkulatori db 1200 i db 1212. Svjetsku su slavu tvrtki donijeli džepni kalkulatori: db 800 iz 1971.
U povijest je ušao kao prvi europski džepni kalkulator, a njegov nasljednik db 801 iz 1973. dobio je brojne nagrade i priznanja. Naziv tvrtke se u Istri do danas održao kao eponim za džepne kalkulatore.
Pogon za proizvodnju transformatora i punjača otvoren je 1975., a 1976. je počeo program namjenske proizvodnje za vojne potrebe. Uskoro je Digitron zapošljavao stotine radnika (u drugoj polovici 1980-ih preko 700), što je zaustavilo ekonomsko iseljavanje iz Bujštine.
Proizvodili su se elektronički sigurnosni sustavi i detektori, teleprinteri i elektroničke registar-blagajne, digitalne vage, sportski semafori, ručni satovi, budilice i drugi elektronski proizvodi. U suradnji sa zagrebačkim Tehničarom proizveden je 1979. i prvi jugoslavenski kompjutor Tera II.
DIGITRON Buje
Pokrenuta je i Biblioteka Digitron za objavljivanje stručnih knjiga i časopisa iz područja elektronike, jedna od prvih u Jugoslaviji. Tijekom 1984. izgrađen je pogon za proizvodnju plastičnih dijelova i kućišta. Do 1990. glavninu proizvodnoga programa činile su registar-blagajne, elektroničke vage i stolni kalkulatori.
Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Rumunjsku, Švedsku, Nizozemsku, Švicarsku, Irak, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.
Tvrtka je osnovala Kulturno-umjetničko društvo Digitron, koje je imalo foto-kino, folklornu, likovno-dramsku i tamburašku sekciju te mješoviti zbor. U Bujama su djelovali nogometni klub Digitron i rukometni klub Digitron s muškom i ženskom ekipom.
DIGITRON Buje
Nakon 1990. je zbog nekonkurentnosti Digitron morao napustiti najveći dio dotadašnje proizvodnje. Zbog nemogućnosti provođenja tehnološke modernizacije i zbog neostvarivanja ciljeva pretvorbe i kasnije privatizacije, broj zaposlenih je s 451 potkraj 1991. smanjen na 33 (svibanj 2003.).
U međuvremenu bilo je više pokušaja da se Digitron oporavi, Najprije je 1991. pokušano njegovo povezivanje s jednom kanadskom tvrtkom kroz osnivanje tvornice za proizvodnju elektroničkih uređaja za turističku i ostalu privredu Digitron Rocot d. o. o.
Projekt nije zaživio, a u studenom 1992., nakon provedenog postupka pretvorbe, u sudski je registar Digitron upisan kao dioničko društvo za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja. Početkom 1994.
DIGITRON Buje
Digitron je s bujskom tvrtkom Komet osnovao Dass d. o. o., poduzeće koje je trebalo poslovati na temelju tehnologija oba društva. Nad Dassom je 2001. otvoren stečajni postupak.
Godine 1995. kao većinski vlasnik (54 % dionica) u Digitron ulazi Valalta d. d. iz Rovinja, naplaćujući time svoja potraživanja, a njezin je udio 2002. porastao na 76 % otkupom dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Zajedno s Gradom Buje 1995. utemeljeno je društvo Robni terminal d. o. o. Buje, kojem je Digitron ustupio dio proizvodnog i skladišnoga prostora.
DIGITRON Buje
Dijelom prostora koriste se i druga društva koja djeluju u prijevozu, carinjenju i doradnim poslovima (28 društava s gotovo 350 zaposlenih). Korisnik je koncesije za Slobodnu zonu Buje (u Umagu i Bujama).
Digitron je 1999. sa sarajevskom tvrkom MM bio osnovao tvrtku Digitron MM.
Danas je Digitron, d. o. o., proizvođač i uvoznik elektromehaničkih digitalnih vaga, fiskalnih blagajni, LED rasvjete, klimatizacije i ekološkoga grijanja, uz tehničku podršku i servis. U Digitronu je i ovlašteni servis Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
U Bujama ulica u kojoj su pogoni i sjedište tvrtke nosi naziv Digitronska.
U svibnju Pula oživljava uz bogatu ponudu događanja i aktivnosti. Sve započinje proslavom Praznika rada, ali i Dana Grada 5. svibnja. Grad nudi razne glazbene koncerte i manifestacije koje će oduševiti svakog posjetitelja.
Riječ je o cjelodnevnom događaju koji će okupiti 220 učenika i učenica od 5. do 8. razreda osnovnih škola, s ciljem promocije zdravih životnih stilova, timskog duha i uključivanja djece u aktivno korištenje javnog prostora kroz sport i igru.
Zahvaljujući svesrdnoj pomoći Grada Rovinja-Rovigno, Komunalnog servisa d.o.o. Rovinj-Rovigno i Hrvatskih šuma pribavljena su sva potrebna sredstva za rad i materijal.
Izrada video sadržaja za društvene mreže uključuje kreiranje atraktivnih i dinamičnih video materijala koji su prilagođeni specifičnostima svake platforme.
Situacija u Republici Hrvatskoj također je alarmantna – godišnje se baci gotovo 280 tisuća tona hrane. Šokantan je podatak da čak 76 % tog otpada nastaje u kućanstvima.
Dekret Svete Stolice ističe među ostalim zaslugama njegovu revnost kojom je obilazeći istarska mjesta širio i unosio mir i slogu među posvađanima. Stoga je na starijim slikama prikazan s knjigom u jednoj ruci i križem u drugoj.
Tijekom održavanja ribarskih fešta kušajte plodove čistog Jadranskog mora, naučite od Vrsarana tajne uspješnog ribarenja i uz čašicu vrhunske istarske malvazije zapjevajte iz dubine srca napojeni izvornim morskim blagodatima.
Program uključuje praktičan rad na modelima, a predviđena su dva modula – šišanje i brada. Polaznici trebaju osigurati jednog ili dva modela te donijeti svoj alat.
Za razliku od mnogih drugih europskih gradova, Rovinj je oslobođen bez borbi i bez razaranja. Njemačke trupe, svjesne nadolazećeg poraza, planirale su uništiti gradsku luku prije povlačenja, no zahvaljujući vještim pregovorima predstavnika Narodnooslobodilačkog pokreta, do toga nije došlo.
Nevio Altin, koji više od 20 godina vodi galeriju u Grožnjanu, odlučio je Baljane darovati za Dan Općine. Iznad Trga Tomasa Bemba na ribarsku mrežu postavio je više od 1 300 šarenih staklenih leptira, simbola Bala. Bit će to dio dekora za vrijeme održavanja svečane sjednice Općinskog vijeća.
U subotu su Raša i raški rudnik postali središnje mjesto događanja za snimanje trećeg serijala iznimno popularne i međunarodno priznate serije Senke nad Balkanom.