Međuplanetarne, a danas međuzvjezdane, misije američkih letjelica Voyager 1 i 2 tehnički su nepremašeni ljudski artefakti u svemiru. Zamislite da se gotovo pedeset godina nalazite u prostoru ekstremne radijacije raznih vrsta i izvora, na temperaturi od -270C, u tmini gdje nema danjeg svjetla, gdje je Sunce samo najsjajnija zvijezda na nebu.
Udaljeni od matičnog planeta 25 milijardi km (Voyager 1), odnosno 21 milijardu km (Voyager 2). Radio-komunikacija na toj udaljenosti (radio-valovi putuju brzinom svjetlosti, 300.000km/s !) traje u jednom smjeru više od 23 sata, odnosno gotovo 20 sati (za Voyager 2)!
Dakle, ako smo danas (subota 8. ožujka 2025.) u deset ujutro poslali signal Voyageru 1, na koji će on odmah odgovoriti, mi ćemo odgovor primiti tek u ponedjeljak (10. ožujka 2025.) oko osam sati ujutro. Ljudi koji su stvarali, lansirali, otpratili Voyagere na svemirsku odiseju zasigurno su se nadali kako će stići do Jupitera, vjerojatno i do Saturna, Urana...možda čak do Neptuna.
Tehničke specifikacije opreme letjelica i zemaljske opreme sedamdesetih, davale su nadu kako bi se, potencijalno, s ovim letjelicama mogla održavati komunikacija do 1990., možda još koju godinu više. Danas je 2025., a s letjelicama se planira održavanje komunikacije najmanje do 2030., izgledno čak do 2035! Naravno, ako i nadalje budu “dobrog zdravlja”.
Foto: IstraIN
Svakog se trenutka može dogoditi kritičan kvar koji će zaustaviti njihov rad u cijelosti. Stoga ekipa znanstvenika i tehnologa pažljivo prati stanje letjelica te brine o parametrima rada. Voyageri za izvor električne energije koriste male nuklearne generatore (RTG).
Njihovo je korištenje bilo nužno jer podalje od Marsa fotonaponski paneli postaju beskorisni. Radioizotopski termoelektrični generatori s godinama gube snagu te se ciljano gase pojedini znanstveni instrumenti kako bi se sačuvala energija, odnosno omogućio rad najnužnijih senzora i same letjelice.
Voyageri na svom međuzvjezdanom putovanju jednog dana možda sretnu vanzemaljsku civilizaciju. Za takav slučaj na sebi imaju “gramofon i gramofonsku ploču” na kojoj se nalaze informacije o nama, našoj civilizaciji, pozdravi naroda Zemlje našim suvremenicima u svemiru (da, ima pozdrav i na našem jeziku!) ma koje boje kože i oblika oni bili.
Da parafraziramo “Zvjezdane staze”, Voyager 1 i 2 otišli su tamo gdje nitko prije njih nije bio, nastavljaju dalje u nepoznato kao izaslanici naše Civilizacije, Civilizacije koja opasno naginje samouništenju.
'Slow travel' više nije turistička niša, već snažan trend koji potiče putnike da biraju sadržajnija, održivija putovanja i dublje povezivanje s destinacijom.
Pobjedu pulskom prvoligašu donio je Stjepan Lončar sjajnim pogotkom iz slobodnog udarca, čime je ujedno obilježio svoj nastup i najavio dobru formu uoči nove sezone SuperSport HNL-a.
U organizaciji Turističke zajednice i Općine Kaštelir-Labinci, u suradnji s poljoprivrednom udrugom Vitis, večer je protekla u znaku maslinovih ulja, vina i domaće kuhinje, sve to uz toplo i neformalno druženje posjetitelja s proizvođačima.
Na Ljetnom festivalu istarskog pršuta ima svega pomalo, osim pršutara tu je još tridesetak štandova, a moglo se kupiti i kušati sir, maslinovo ulje, cijeli niz proizvoda lokalnih OPG-ova. U ponudi su slastice, vino, rukotvorine, med, nakit…
Bit će tu animacija za djecu koju će prirediti "Žuti kišobran" uz napuhanac za seh, dijelit će se fuži i kapuz, u 21 sat na redu je Teatar Naranča koji će vas nasmijati novom komedijom 15+ "Kadi je ti kunfin? ", a nakon predstave pripremljen je i glazbeni program.
Zahtjevi modernog majčinstva nekada nas zbilja znaju prebaciti preko ruba. Ako si ikad pomislila: „Volim svoju djecu, ali nekad stvarno želim spakirati kofere i otići negdje gdje imam mira i gdje me nitko ništa ne traži“ – nisi sama i s tobom je sve u redu.
Prijedlozi se dostavljaju Odboru za nagrade, počasti i priznanja Grada Vodnjan u pisanom obliku s obveznim detaljnim obrazloženjem, najkasnije do 17. srpnja 2025. godine.
Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivo izgrađeni okoliš se dodjeljuje projektima koji su se istaknuli primjenom održivih rješenja u planiranju, gradnji i korištenju prostora te koji aktivno doprinose očuvanju okoliša i razvoju energetski učinkovitih, zdravih i funkcionalnih građevina.
Nakon tri godine rada u Specijalnoj bolnici „Martin Horvat“, 34-godišnji Ivan Stepanov, osoba s Down sindromom, potpisao je ugovor za stalno. Njegova priča pokazuje koliko se može postići kada se osobi pruži prilika – bez predrasuda, ali s povjerenjem.
Trideset godina od genocida u Srebrenici ostaje bolna rana kolektivne savjesti čovječanstva – sjećanje na više od 8.000 nevinih žrtava danas je snažniji podsjetnik nego ikad da mržnja i šutnja i dalje ubijaju, u Srebrenici tada, ali i diljem svijeta danas.
Tijekom trodnevnog boravka u austrijskoj prijestolnici, članovi zbora imat će priliku upoznati ljepote Beča, ali i predstaviti hrvatsku glazbenu kulturu i tradiciju.