Znanstvenici iz Rovinja otkrivaju zabrinjavajuće promjene u morskom ekosustavu sjevernog Jadrana
Ovo istraživanje objavljeno je u uglednom znanstvenom časopisu 'Frontiers in Ecology and Evolution' i temelji se na analizi podataka o bioraznolikosti fitoplanktona prikupljenih tijekom posljednje 24 godine.
Mediaservis
1 Travanj 2025 I 13:12
Foto: PexelsIlustracija
Rezultati istraživanja fitoplanktona, koja su proveli znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Rovinju, otkrivaju značajne promjene u osnovi prehrambenog lanca sjevernog Jadrana, što ukazuju na duboke ekološke promjene u jednoj od najproduktivnijih morskih regija Mediterana.
Ovo istraživanje objavljeno je u uglednom znanstvenom časopisu 'Frontiers in Ecology and Evolution' i temelji se na analizi podataka o bioraznolikosti fitoplanktona prikupljenih tijekom posljednje 24 godine.
Radi li se o zagađenju ili prirodnoj pojavi? Detalje nam je otkrila Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković.
14:09Prije 48 d08.07.2025
Zamislite sjeverni Jadran kao ogroman, živahni podvodni grad u čijem funkcioniranju fitoplankton, njegovi najmanji stanovnici imaju veliku ulogu. Oni uzimaju ugljični dioksid (CO2) i pretvaraju ga u hranu koju mogu koristiti druge morske životinje. To ih čini primarnim proizvođačima hrane jer su na samom početku prehrambenog lanca mora.
Bez njih, kao da ne postoji prva karika u prehrambenom lancu koju sve ostale životinje trebaju da bi preživjele. Sve od najmanjih virusa i bakterija, pa do velikih riba i morskih sisavaca, ovisi o tome koliko dobro fitoplankton može obavljati svoj posao. Ako fitoplankton ne može dobro raditi zbog promjena u svom okolišu, to utječe na sve što dolazi poslije njih u lancu prehrane.
„Dramatične promjene u fitoplanktonu, koje smo opisali u ovom istraživanju, jasno pokazuju da se u Jadranskom moru događa nešto važno. Takve promjene mogu imati snažan utjecaj na cijeli morski ekosustav.
Za znanstvenike je iznimno važno pratiti te procese jer nam pomažu da bolje razumijemo šire i sve složenije promjene koje primjećujemo, poput promjena u broju i vrstama riba ili u općem stanju zdravlja mora. To znanje nam omogućuje da bolje planiramo i učinkovitije štitimo naše more“, objašnjava Ivan Vlašiček, doktorand u Laboratorij za evolucijsku ekologiju i prvi autor na radu.
Laboratorij za evolucijsku ekologiju, koji je dio 'Ruđerovog' Centra za istraživanje mora u Rovinju, provodi jedan od najdugovječnijih i interdisciplinarnih programa promatranja morskih ekosustava u Mediteranu. Ovaj tim znanstvenika istražuje kako se različiti morski organizmi ponašaju, kako rastu i kako se međusobno povezuju, baš kao što bi netko promatrao kako se razvijaju i mijenjaju različiti dijelovi jednog velikog grada.
U ovom istraživanju po prvi puta su pokazali kako se zajednice fitoplanktona mijenjaju tijekom vremena i prostora. To znači da su uspjeli pratiti i objasniti kako se fitoplankton ponaša i kako se njihova ponašanja mijenjaju zbog različitih uvjeta u okolišu, kao što su temperatura, slanost mora ili količina hranjivih tvari.
Otkucaji srca morskog grada
Znanstvenici su primijetili da su tijekom posljednjeg desetljeća uobičajeni obrasci po kojima se fitoplankton razvija i raste, postali sve manje stabilni i predvidljivi. To znači da fitoplankton više ne reagira na uvjete u okolišu na način na koji su znanstvenici ranije mogli lako predvidjeti.
Praćenje ovakvih promjena iznimno je važno jer Sjeverni Jadran ima ključnu ulogu u cirkulaciji morske vode kroz cijeli Jadran. Kao što promjene u jednom dijelu grada mogu utjecati na promet u cijelom gradu, promjene u biološkim, kemijskim i fizičkim svojstvima Sjevernog Jadrana mogu utjecati na živi svijet u cijelom Jadranu.
Primjerice, ako fitoplankton ne može pravilno obavljati svoju ulogu u apsorpciji CO2 ili proizvodnji kisika, to može imati velike posljedice za sve morske životinje i biljke koje ovise o zdravom i stabilnom okruženju da bi preživjele. Novi uvidi s fronte morskog istraživanja Rezultati ovog istraživanja dodatno su važni jer mogu služiti kao važne smjernice za donositelje odluka i znanstvenu zajednicu i to kod donošenja mjera i strategija za zaštitu morskih ekosustava.
Dr. sc. Martin Pfannkuchen, voditelj laboratorija i dopisni autor na radu, naglašava važnost ovih rezultata: "Ovo istraživanje pruža ključne uvide u indikatore ekoloških promjena u Jadranu. Dramatične promjene koje smo dokumentirali odražavaju hitnu potrebu za adresiranje ekoloških pritisaka koji redefiniraju strukturu i funkciju morskog ekosustava."
Istraživanje je proveo tim znanstvenika iz Laboratorija za evolucijsku ekologiju Centra za istraživanje mora u Rovinju koji uz doktoranda Ivana Vlašičeka i dr. sc. Pfannkuchena čine dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, dr. sc. Ana Baričević, dr. sc. Nataša Kužat, doktorandi Mia Knjaz, Lana Grižančić i Ivan Podolšak te dr. sc. Tjaša Kogovšek.
Centar za istraživanje mora u Rovinju, sastavni dio Instituta Ruđer Bošković, nastavlja predvoditi u interdisciplinarnom istraživanju morskih ekosustava. Neprekidni napori znanstvenika Centra pridonose stjecanju ključnog znanja za održivo upravljanje morskim resursima i očuvanje morskog života, osiguravajući da sjeverni Jadran ostane živahna i produktivna morska regija za buduće generacije.
Istraživanje je financirano sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, te podržano EU projektima JERICO-S3 u okviru programa Obzor 2020, te projektima AdriaClim, Marless i Cascade financiranih iz programa Interreg Italija-Hrvatska.
Rezultati su pokazali da je prosječna „starost“ mozga nakon pandemije odstupala za oko 5,5 mjeseci u odnosu na stvarnu dob ispitanika. Najizraženije ubrzano starenje uočeno je kod muškaraca, starijih osoba i onih iz socijalno slabijih skupina.
PU istarska je izvijestila kako je do sukoba došlo nakon što je nekoliko slovenskih državljana prolijevalo pića te su razbijali čaše, a zbog čega su ih fizički napala trojica hrvatskih državljana u dobi od 20, 23 i 53 godine koji se terete za kazneno djelo Teška tjelesna ozljeda u pokušaju.
Kanfanar odbrojava dane do jednog od svojih najdražih događaja – Fužijade, koja će 20. rujna pretvoriti kanfanarsku Placu u središte istarskih mirisa, okusa i dobre zabave.
Unatoč rastućoj potrebi za stranom radnom snagom, hrvatski obrtnici i poslodavci u cjelini i dalje se suočavaju s nizom prepreka koje otežavaju i usporavaju proces zapošljavanja stranaca, priopćeno je iz HOK-a.
Studio Sonda i Oraketa osvojili su prestižni Red Dot Award: Brands & Communication Design 2025 za redizajn pakiranja tog multivitaminskog napitka, čime Studio Sonda broji ukupno sada već preko 20 Red Dot nagrada, a Oraketa nastavlja svoj uspješan tržišno/prepoznatljiv niz.
Čak je 100-tinjak volontera s područja naselja Moela i mjesecima pripremalo nezaboravnu i jedinstvenu feštu koju svake godine Umažani i brojni posjetitelji Umaga željno iščekuju.
Nakon deset godina službe, mons. Vilim Grbac oprostio se od Rovinja – ove nedjelje predvodio je svoju posljednju misu u crkvi sv. Eufemije, zahvalio vjernicima, suradnicima i Gradu, a okupljeni su ga ispratili riječima zahvale.
Kameni brodovi ovog labinskog umjetnika stigli su do Amerike, Italije i Austrije, no najviše ih je ipak ostalo u Hrvatskoj – u Rijeci, Splitu i Barbanu.
"Jako smo ponosni na te „neke nove klince“, mlade djevojke i momke s kojima dijelimo lokalitet u kojem živimo, hvala im na trudu, a mi ćemo sigurno i dalje, s još većim žarom, pomagati im koliko znamo i moremo. Neka tradicija živi i dalje“, poručili su iz redova organizatora.