Građani Rovinja zabrinuti zbog pjene na površini mora, doznajemo o čemu je riječ
Radi li se o zagađenju ili prirodnoj pojavi? Detalje nam je otkrila Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković.
Čitatelji su nam jutros dojavili kako se na površini mora u rovinjskoj luci San Pelagio pojavila neobična pjena.
Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković, otišla je na teren provjeriti o čemu je riječ.
Projekt „Crafting the Sea“ polazi od činjenice da su ljudi i more neraskidivo povezani. Zato istražuje i promiče održiviji odnos prema obalnom morskom životu, onome s kojim se svakodnevno susreću lokalni stanovnici, ribari, kupači i posjetitelji.
Vrsta je porijeklom iz zapadnog Atlantika i Meksičkog zaljeva, no od sredine prošlog stoljeća proširila se i na Sredozemno more, gdje nastanjuje estuarije, zaljeve i priobalna područja.
18:31Prije 79 d12.06.2026
"To je prirodna pojava koja je nastala djelovanjem valova, vjetra i otopljenih molekula koje se nalaze u moru. Pod izrazitim djelovanjem valova i vjetra more se pjeni i onda te otopljene molekule šećera, proteina, lipida koje su nastale od raspadanja morskih mikroskopskih organizama, stvore mogućnost da se ti mjehurići zadrže duži vremenski period i isplivaju na površinu", objašnjava Marić Pfannkuchen.
Dodaje i kako je ova prirodna pojava potaknuta fizikalnim, kemijskim i mehaničkim djelovanjem mora. Građani se ne trebaju pribojavati jer u uzorcima nema ničeg toksičnog niti neuobičajenog.
"Zbog visokih temperatura te se stanice brže raspadaju i svi su morski procesi ubrzani", zaključno je izjavila Daniela Marić Pfannkuchen.
Podršku u ovom iskustvu pružili su im prof. dr. sc. Bojan Hamer i doktorand Luca Privileggio iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, Instituta Ruđer Bošković, za aktivnosti na kopnu, dok je prof. Daniele Suman nadzirao podvodni popis.
Tijekom proteklog vikenda na istarskim cestama dogodilo se 18 prometnih nesreća, a devet osoba je ozlijeđeno. Posebno zabrinjava podatak da su sva trojica teško ozlijeđenih bili vozači motocikala.
Umaška policija prijavit će 44-godišnjaka kojeg sumnjiči da je maloljetnom Nijemcu pokušao uzeti ruksak dok je čekao oca. Dječak ruksak nije želio pustiti, nakon čega ga je muškarac odgurnuo i udaljio se.
Rovinjska policija uhitila je 41-godišnjaka koji se u Žminju oglušio na naredbu policajaca i naglo se udaljio automobilom, a nakon što su ga sustigli, više puta im se predstavio kao komunalni redar. Policija je utvrdila da to nije istina.
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković i članovi Ronilačkog kluba Ugor-Vrsar zajedno prate stanje morskih šuma, riba i morskih ježinaca. Cilj je na vrijeme uočiti promjene u podmorju sjevernog Jadrana, gdje se velike smeđe alge povlače iz najplićih dijelova obale.
Od siječnja do kraja srpnja 2024. u Hrvatskoj je potrošeno 10,436 milijuna MWh, u istom razdoblju prošle godine 10,530 milijuna, a ove godine 10,632 milijuna MWh. Ovogodišnja potrošnja tako je oko jedan posto veća nego lani te 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024. godine.
Nagrade i priznanja dodjeljuju se za postignute rezultate na području znanosti, gospodarstva, kulture, sporta i drugih djelatnosti, kao i za osobit doprinos u pružanju humanitarne i druge pomoći te donatorstvo.
Istra službeno ima nešto više od 200 tisuća stanovnika, no usred turističke sezone ta se slika potpuno mijenja. Kada se pribroje turisti, u najopterećenijim ljetnim danima na poluotoku može istodobno boraviti više od 450 tisuća ljudi.
Nakon dugog razdoblja bez ozbiljnije kiše, Rovinjštinu je pogodio ekstrem – lokalno je palo gotovo 190 litara kiše po četvornom metru. Od suše do poplava u svega nekoliko sati: što nam brojke govore o vremenskim ekstremima u Istri?
Svaki će lovac prije početka lova lovniku morati najaviti lokaciju na kojoj će se lov toga dana odvijati, kako bi se vodila točna evidencija o provedbi lova.
Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da njegov utjecaj na morski ekosustav nije zanemariv. Morski orah ne hrani se samo zooplanktonom, već može utjecati i na populacije gospodarski važnih školjkaša hraneći se njihovim ličinkama.