U rovinjskoj knjižnici predstavljena knjiga 'Visoke trave' Zorana Žmirića
U Visokim travama Žmirić otvara teme kao što su posljedice rata, slojevitost identiteta, krhkost prijateljstva, društvene podjele i potragu.
IstraIN
7 Svibanj 2025 I 14:41
Gradska knjižnica "Matija Vlačić Ilirik" Rovinj
Teško je riječima dočarati atmosferu koja je sinoć vladala u Gradskoj knjižnici Rovinj tijekom predstavljanja najnovijeg romana Zorana Žmirića: Visoke trave. Bila je to večer u kojoj su se na najbolji način spojili autorova literarna snaga, domišljata i duhovita moderacija te iznimno angažirana publika.
Zoran Žmirić, višestruko nagrađivani književnik i jedan od najautentičnijih glasova suvremene hrvatske književnosti, ovom je knjigom još jednom potvrdio svoj status.
U Visokim travama otvara teme kao što su posljedice rata, slojevitost identiteta, krhkost prijateljstva, društvene podjele i potragu za pripadanjem.
Kroz priču o dvojici prijatelja čije se sudbine isprepliću od djetinjstva u Novom Zagrebu, preko ratnih devedesetih, sve do irskog iseljeništva, autor vješto gradi narativ koji obuhvaća široki društveni i emocionalni spektar.
Jedan od intrigantnijih slojeva romana svakako je prikaz irskih Travellersa – nomadske zajednice čije korijene, povijest i kulturu Žmirić precizno istražuje i književno oživljava. Travellersi, često pogrešno poistovjećeni s Romima, nemaju genetsku poveznicu s romskim narodom, već potječu iz irskog autohtonog stanovništva.
Izdvojeni još u 17. stoljeću, vjerojatno u vrijeme Cromwellovih osvajanja, razvili su vlastiti način života i jezik – Shelta koji je gotovo nemoguće doslovno prevesti. Autor je istaknuo kako je prenošenje tog jezika u hrvatski tekst bio osobit izazov, jer nije riječ samo o jeziku, nego o stvaranju atmosfere i vjerodostojnosti likova.
Gradska knjižnica "Matija Vlačić Ilirik" Rovinj
Žmirićev pristup pisanju duboko je promišljen. Naglašava da mu nije cilj udovoljiti publici, već ostati vjeran vlastitom unutarnjem porivu. Likovi su mu važniji od same radnje, a proces stvaranja često traje i po nekoliko godina – s pisanjem, brisanjem i čuvanjem dijelova za neku drugu knjigu. „Volim književnost koja postavlja pitanja, a ne nudi gotove odgovore“, rekao je.
Iz njegovih knjiga čitatelji mogu puno naučiti – ali bez dociranja ili pametovanja i upravo ta kombinacija autentičnosti, promišljenosti i emocionalne dubine čini ga autorom čija djela često ostavljaju trajan dojam. Nije rijetkost, kaže, da mu ljudi na ulici priđu i kažu: "Promijenili ste mi pogled na svijet."
U razgovoru, Žmirić se osvrnuo i na svoj raznovrstan kreativni put – od rock glazbenika i basista u riječkim bendovima Laufer, Grad i Grč, preko kolumnista u kultnom gamerskom časopisu Hacker, do današnjeg posvećenog pisca i voditelja radionica kreativnog pisanja. Njegovo je iskustvo bogato, a pristup pisanju prožet strašću i disciplinom.
Odgovarajući na pitanja publike, dotaknuo se i teme školskih lektira, naglasivši kako mladi žele čitati, ali ono što ih zanima. „Vrijeme se mijenja, i lektire se moraju mijenjati s njim – da izazovu, a ne odbiju mlade“, poručio je, otkrivši pritom i neka od svojih najdražih književnih imena i žanrova.
Večer je dodatno obogatila izvrsna moderatorica, književna prevoditeljica i nagrađivana autorica Maja Klarić, koja je s lakoćom, toplinom i pronicljivošću vodila razgovor, postavljajući prava pitanja u pravom trenutku i uspješno usmjeravala dinamičan i sadržajan dijalog s publikom.
Gradska knjižnica "Matija Vlačić Ilirik" Rovinj
Zoran Žmirić član je Hrvatskog društva pisaca, a njegova djela prevedena su na devet jezika. Objavio je niz zapaženih knjiga, među kojima se ističu Blockbuster, Snoputnik, Pacijent iz sobe 19, Putovanje desnom hemisferom i roman Hotel Wartburg. Dobitnik je više nagrada, uključujući Književno pero, nagradu Grada Rijeke i nagradu Fran Galović po izboru čitatelja.
Predstavljanje "Visokih trava" u Rovinju nije bilo samo promocija nove knjige – bila je to potvrda koliko je književnost još uvijek živa, moćna i potrebna. Roman koji ostaje dugo nakon što se zaklopi korice i večer koja pokazuje koliko su ovakvi susreti dragocjeni za našu kulturnu svakodnevicu.
Nakon više od desetljeća, brojnih vlasničkih promjena i nekoliko različitih naziva, poznato ime kanfanarske tvornice ponovno je i službeno vraćeno. Istragrafika se vratila, a direktor Marko Despot ne skriva koliko taj trenutak znači zaposlenicima.
Jedan od maloljetnika desnom nogom gurao je lijevu nogu drugog maloljetnika te su zajedno s romobilima pali na prometnu traku i zadobili lakše tjelesne ozljede.
Nogometaši Istre 1961 danas okreću novu stranicu sezone. Zeleno-žuti od 17:30 sati gostuju kod Zagorca iz Krapine u Hrvatskom nogometnom kupu, a trener Javier Cabello poručuje kako je cilj jasan – prolazak dalje.
Hrvatska bilježi iznimno nisku nezaposlenost, no istodobno rastu iznosi naknada onima koji ostanu bez posla. Podaci HZZ-a pokazuju koliko se tržište rada promijenilo, dok nedostatak radnika ostaje jedan od ključnih problema gospodarstva.
Višesatno prepisivanje sjednica, evidencija govornika, glasanja i odluka moglo bi postati prošlost. U Istri je razvijen zapisnik.ai, sustav koji uz pomoć umjetne inteligencije snimku sjednice pretvara u nacrt zapisnika, a već se koristi i u dvojezičnom Rovinju-Rovigno.
Dok hrvatski prvašići u školu najčešće kreću sa šest godina, njihovi vršnjaci diljem Europe školske klupe prvi put upoznaju u različitoj dobi. U Istri se ove godine očekuje između 1.700 i 1.800 prvašića.
Više od 25 mladih iz Kumpanije Martinski pokazalo je što znači pravo zajedništvo. Jubilarnu desetu feštu posvetili su svom 22-godišnjem prijatelju Matiji Đurčeku, prikupljajući sredstva za protezu, liječenje i oporavak.
Od koncerata i gastronomije do tradicije, sporta i sadržaja za najmlađe – Rovinj će od 11. do 17. rujna brojnim događanjima obilježiti Dane Grada i blagdan svoje zaštitnice svete Eufemije.
OpenAI je predstavio GPT-6 Astru, svoj najnapredniji AI model dosad. Brža je i samostalnija, no Reuters upozorava i na drugu stranu velikog tehnološkog skoka – nadzor sve sposobnijih AI sustava postaje sve zahtjevniji.
Najveće ljetne gužve polako ostaju iza nas, ali ljeto u Istri još nije gotovo. More je i dalje toplo, plaže mirnije, a gradovi ponovno dišu nešto sporijim ritmom – zbog čega mnogi upravo rujan smatraju najljepšim dijelom godine.
Prodaja novih automobila u Hrvatskoj nastavlja rasti, a na vrhu domaćeg tržišta ponovno su dobro poznata imena. Škoda dominira među markama, dok podaci otkrivaju i veliku promjenu u tome kakav pogon Hrvati danas biraju.
Koštica iz Gala ili Granny Smith jabuke neće izrasti u stablo s plodovima jednakog okusa i izgleda. Zato se popularne sorte jabuka desetljećima, pa i stoljećima, čuvaju cijepljenjem.