U rovinjskoj knjižnici predstavljena knjiga 'Visoke trave' Zorana Žmirića
U Visokim travama Žmirić otvara teme kao što su posljedice rata, slojevitost identiteta, krhkost prijateljstva, društvene podjele i potragu.
IstraIN
7 Svibanj 2025 I 14:41
Gradska knjižnica "Matija Vlačić Ilirik" Rovinj
Teško je riječima dočarati atmosferu koja je sinoć vladala u Gradskoj knjižnici Rovinj tijekom predstavljanja najnovijeg romana Zorana Žmirića: Visoke trave. Bila je to večer u kojoj su se na najbolji način spojili autorova literarna snaga, domišljata i duhovita moderacija te iznimno angažirana publika.
Zoran Žmirić, višestruko nagrađivani književnik i jedan od najautentičnijih glasova suvremene hrvatske književnosti, ovom je knjigom još jednom potvrdio svoj status.
Njegov najnoviji roman „Visoke trave“ intimna je i bolna priča o odrastanju, prijateljstvu, gubicima i nadi –generacijska kronika onih kojima je rat zauvijek promijenio put.
18:31Prije 313 d04.05.2025
U Visokim travama otvara teme kao što su posljedice rata, slojevitost identiteta, krhkost prijateljstva, društvene podjele i potragu za pripadanjem.
Kroz priču o dvojici prijatelja čije se sudbine isprepliću od djetinjstva u Novom Zagrebu, preko ratnih devedesetih, sve do irskog iseljeništva, autor vješto gradi narativ koji obuhvaća široki društveni i emocionalni spektar.
Jedan od intrigantnijih slojeva romana svakako je prikaz irskih Travellersa – nomadske zajednice čije korijene, povijest i kulturu Žmirić precizno istražuje i književno oživljava. Travellersi, često pogrešno poistovjećeni s Romima, nemaju genetsku poveznicu s romskim narodom, već potječu iz irskog autohtonog stanovništva.
Izdvojeni još u 17. stoljeću, vjerojatno u vrijeme Cromwellovih osvajanja, razvili su vlastiti način života i jezik – Shelta koji je gotovo nemoguće doslovno prevesti. Autor je istaknuo kako je prenošenje tog jezika u hrvatski tekst bio osobit izazov, jer nije riječ samo o jeziku, nego o stvaranju atmosfere i vjerodostojnosti likova.
Gradska knjižnica "Matija Vlačić Ilirik" Rovinj
Žmirićev pristup pisanju duboko je promišljen. Naglašava da mu nije cilj udovoljiti publici, već ostati vjeran vlastitom unutarnjem porivu. Likovi su mu važniji od same radnje, a proces stvaranja često traje i po nekoliko godina – s pisanjem, brisanjem i čuvanjem dijelova za neku drugu knjigu. „Volim književnost koja postavlja pitanja, a ne nudi gotove odgovore“, rekao je.
Iz njegovih knjiga čitatelji mogu puno naučiti – ali bez dociranja ili pametovanja i upravo ta kombinacija autentičnosti, promišljenosti i emocionalne dubine čini ga autorom čija djela često ostavljaju trajan dojam. Nije rijetkost, kaže, da mu ljudi na ulici priđu i kažu: "Promijenili ste mi pogled na svijet."
U razgovoru, Žmirić se osvrnuo i na svoj raznovrstan kreativni put – od rock glazbenika i basista u riječkim bendovima Laufer, Grad i Grč, preko kolumnista u kultnom gamerskom časopisu Hacker, do današnjeg posvećenog pisca i voditelja radionica kreativnog pisanja. Njegovo je iskustvo bogato, a pristup pisanju prožet strašću i disciplinom.
Odgovarajući na pitanja publike, dotaknuo se i teme školskih lektira, naglasivši kako mladi žele čitati, ali ono što ih zanima. „Vrijeme se mijenja, i lektire se moraju mijenjati s njim – da izazovu, a ne odbiju mlade“, poručio je, otkrivši pritom i neka od svojih najdražih književnih imena i žanrova.
Večer je dodatno obogatila izvrsna moderatorica, književna prevoditeljica i nagrađivana autorica Maja Klarić, koja je s lakoćom, toplinom i pronicljivošću vodila razgovor, postavljajući prava pitanja u pravom trenutku i uspješno usmjeravala dinamičan i sadržajan dijalog s publikom.
Gradska knjižnica "Matija Vlačić Ilirik" Rovinj
Zoran Žmirić član je Hrvatskog društva pisaca, a njegova djela prevedena su na devet jezika. Objavio je niz zapaženih knjiga, među kojima se ističu Blockbuster, Snoputnik, Pacijent iz sobe 19, Putovanje desnom hemisferom i roman Hotel Wartburg. Dobitnik je više nagrada, uključujući Književno pero, nagradu Grada Rijeke i nagradu Fran Galović po izboru čitatelja.
Predstavljanje "Visokih trava" u Rovinju nije bilo samo promocija nove knjige – bila je to potvrda koliko je književnost još uvijek živa, moćna i potrebna. Roman koji ostaje dugo nakon što se zaklopi korice i večer koja pokazuje koliko su ovakvi susreti dragocjeni za našu kulturnu svakodnevicu.
Tijekom tjedna istarskih knjižnica provodi se i posebna akcija „Članarina na po“ koja će se održati u srijedu, 18. ožujka 2026. godine, a namijenjena je svima koji još nisu članovi knjižnice ili im je članstvo isteklo da se učlane u knjižnicu po pola cijene.
Nevolje i patnje malog labuda, koji se greškom izlegao u pačjem gnijezdu, već su generacijama simbol predrasuda i neprihvaćanja onih koji se razlikuju od drugih. Na početku priče, Ružno pače biva omalovažavano i zlostavljano te izbačeno sa seoskog imanja u nepoznat svijet.
Više od 1.800 frizera, barbera i edukatora iz deset europskih zemalja okupit će se 14. i 15. ožujka u Opatiji na 21. Hairstyle News festivalu, gdje će predstaviti trendove koji će obilježiti frizersku scenu 2026. godine.
Nakon sunčanog i stabilnog tjedna, pred nama je promjenjiv vikend. Subota donosi više oblaka, kišu oko Učke i u Gorskom kotaru te jako jugo, dok će nedjelja biti mirnija uz djelomice sunčana razdoblja.
Povodom Dana žena u Nedešćini je održan okrugli stol „Snažne žene naše zajednice“, na kojem je policijska službenica Radmila Pekas učenicima ispričala svoju 25-godišnju priču u policiji i poručila kako se uz upornost i podršku obitelji mogu ostvariti i najzahtjevniji ciljevi.
Na današnji dan, 12. ožujka 1847. godine, u Županićima kraj Labina rođen je Josip Belušić, istarski izumitelj koji je svijetu predstavio velocimetar – jedan od prvih električnih uređaja za mjerenje brzine vozila, preteču današnjih tahografa i taksimetara.
Optimalna razina vlažnosti u domu kreće se između 40 % i 60 %, što se jednostavno može pratiti higrometrom. Kada vrijednosti redovito prelaze 70 %, počinju se stvarati idealni uvjeti za razvoj plijesni, gljivica i neugodnih mirisa.