Prekrasan pas se rashlađuje u Puli, ali 'pasja vrućina' nije ono što mislite

Izgleda da izraz 'pasja vrućina' ipak nema veze s našim kućnim ljubimcima.

Iris Foriš
Iris Foriš

16 Lipanj 2025 I 16:00

Prekrasan pas se rashlađuje u Puli, ali 'pasja vrućina' nije ono što mislite
Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Znamo da je nama ovih dana poprilično vruće, no možemo li uopće zamisliti kako je našim psima?

PIXSELL-ov fotograf Srećko Niketić uhvatio je savršeni trenutak jednog psa u Puli, koji je uživao u moru kako bi se ohladio. Zanimacija mu je i izroniti najveći kamen koji može naći!

Dok ljetne temperature dosežu vrhunac, često čujemo izraz „pasja vrućina“, kojim opisujemo nesnosne vrućine. Iako se čini logičnim da izraz ima veze sa psima, životinjama koje teško podnose žegu, stvarnost je znatno drugačija – i znatno starija.

U svojem znanstvenom članku "Slijepi putnici na pasjim vrućinama", dr. Barbara Kovačević iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje razotkriva pravo podrijetlo ove fraze. Kako pojašnjava, izraz nije nastao iz empatije prema čovjekovom najboljem prijatelju, već seže još u antička vremena, piše Srednja.hr.

Ključ za razumijevanje krije se u zvijezdi Sirijus, najsjajnijem objektu na noćnom nebu, koja se nalazi u zviježđu Velikog psa (Canis Major). Stari su Rimljani, kao i Grci, Sirijus nazivali „pasjom zvijezdom“ (Stella canicola), a vjerovali su da njezina pojava tijekom ljeta – krajem srpnja i početkom kolovoza – donosi nesreću.

U tim su danima, poznatim kao „Dani Psa“, ljudi prinosili žrtve – najčešće pse, ovce i vino – ne bi li umirili ovu „goruću“ zvijezdu. Smatralo se da upravo Sirijus uzrokuje suše, uništenje usjeva i čak širenje bjesnoće.

Danas, iako više ne vjerujemo u takve nebeske utjecaje, izraz je opstao – i svako ljeto nas podsjeća na jednu zanimljivu mješavinu astronomije, mitologije i jezične povijesti.