JESTE LI ZNALI? Jedrenjak kod Kamenjaka desetljećima se pljačkao jer čuva vrijedan teret!

Na 23 metra dubine, nedaleko od rta Franina kraj Kamenjaka, leži olupina velikog drvenog jedrenjaka koju desetljećima prekriva morski pijesak i mulj.

Brod, koji je zadesila nesretna sudbina, čuva tajnu svog posljednjeg putovanja – a je li je kraj donijelo nevrijeme, valovi, ili pak gusarski napad, pokušavaju otkriti istraživači iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra.

S arheolozima u novu kampanju zarona krenuli su i iskusni ronioci. Nisu početnici – još prije pet godina prvi put su zaronili do olupine te započeli istraživanje brodskog tereta.

„Za brod se zna još od 1960-ih kada su ga otkrili lokalni ronioci. Informacija je tada došla do Ministarstva kulture, koje je provelo postupak zaštite i registriralo brodolom kao kulturno dobro.

No, nalazište je tijekom desetljeća nažalost bilo izloženo pljački, pa nemamo uvid u sve što je s broda odneseno“, ističe Luka Bekić, voditelj istraživanja za HRT.

Na temelju izrađenih nacrta, arheolozi su utvrdili da je sačuvana otprilike polovica brodske konstrukcije. Riječ je, prema svemu sudeći, o velikom jedrenjaku koji je vjerojatno plovio i preko Atlantika. Procjenjuje se da je bio dulji od 20 metara.

Mulj i struje neprestano zatrpavaju ono što je prethodno otkriveno, ali svaki zaron donosi nova otkrića. Posebno zanimljiv nalaz su tzv. bigote – drveni elementi brodske opreme s tri otvora kroz koje su se provodili konopi za zatezanje jarbola.

„Dosad smo pronašli šest bigota – četiri iste veličine i dvije manje. To nas navodi na pretpostavku da se možda radi o višejarbolnom brodu“, objašnjava Maja Kaleb, voditeljica Odjela edukacije i dokumentacije u Centru.

Uz dijelove konstrukcije i opreme, istraživači su do sada otkrili vrijedan teret – među najimpresivnijim su dvanaest mjedenih truba iz kasnog 16. stoljeća. Takvih instrumenata u cijelom svijetu poznato je tek osam, a trube s ovog broda bile su prevožene u dijelovima – posebno cijevi, posebno usnici.

Foto: HRT

„Polovina truba izrađena je u Strasbourgu, a druga polovica u Leidenu, u Nizozemskoj. To nam daje dragocjene podatke o porijeklu tereta i trgovačkim vezama broda“, kaže Bekić.

Uz trube pronađene su i staklene zdjelice, crvene boje, kao i brojne šarene perlice, koje dodatno potvrđuju da je riječ o brodu s luksuznim i međunarodnim teretom. Svi predmeti pažljivo se konzerviraju, desaliniziraju i dokumentiraju.

„Metalne predmete treba očistiti od korozije, a ostale od soli kako bismo mogli rekonstruirati njihovu priču“, ističe Roko Surić, voditelj Odjela prezentacije. „Topovi koji se i dalje nalaze na morskom dnu posebno su atraktivni. Plan je da ostanu tamo, kao svojevrsni podvodni muzej, ali prije toga ih moramo restaurirati.“

Zbog osjetljivosti nalazišta, ronjenje na ovoj lokaciji strogo je zabranjeno i moguće je isključivo uz koncesiju Ministarstva kulture i medija.

„Molimo građane da ne prilaze lokalitetu. Ako u moru uočite predmete ili lokaciju koja bi mogla imati arheološku vrijednost, obavijestite Ministarstvo kulture ili lokalni arheološki muzej“, poručuju iz zadarskog Centra.

Tajanstveni brod kod Kamenjaka možda još uvijek ne otkriva sve svoje tajne, ali zahvaljujući predanom radu istraživača, sve smo bliže razumijevanju njegove fascinantne prošlosti.