Do 1. rujna posjetitelji Aquariuma Pula mogu uživati u posebnoj izložbi „Šetnja s leptirima“, koja donosi fascinantan prikaz desetak vrsta leptira, s posebnim naglaskom na tropske leptire.
Ova jedinstvena izložba ističe ljepotu i važnost leptira u prirodi, a pruža priliku da se bolje upoznaju njihovi zanimljivi običaji i ekologija.
Do danas je u svijetu opisano više od 150 tisuća vrsta leptira, no u ovoj izložbi predstavljena je tek malena, ali vrlo zanimljiva selekcija.
Organizatori su se odlučili na prikaz tropskih leptira, koji se razlikuju od europskih po tome što najčešće lete nisko uz tlo.
Ta navika povezana je s njihovim prirodnim staništem – gustim prašumama u kojima prevladava visoka vlažnost, gusta vegetacija i slabija razina svjetlosti.
Zašto su leptiri važni?
Leptiri igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže prirodnih ekosustava. Mnoge vrste hrane se nektarom cvijeća i migriraju na velike udaljenosti, čime doprinose oprašivanju biljaka te povećanju genetske raznolikosti udaljenih biljnih populacija.
Osim toga, leptiri su važan dio hranidbenog lanca jer su plijen mnogim životinjama poput guštera, ptica i miševa.
Pad populacija leptira može dovesti do smanjenja broja i drugih životinja koje ovise o njima kao izvoru hrane.
Hranjenje leptira
Iako se leptiri najčešće hrane nektarom, oni uzimaju hranjive tvari i iz drugih izvora poput biljnih sokova, peludi, trulog voća, pa čak i iz izmeta.
Posebno ih privlači natrij, koji pronalaze u soli i ljudskom znoju, zbog čega ponekad slijeću na ljude. Natrij i drugi minerali neophodni su im za razmnožavanje i opstanak.
Upoznajte plavog Morpha
Jedan od najzanimljivijih primjeraka na izložbi je plavi morfo leptir (Morpho peleides), najpoznatija vrsta roda Morpho.
Ovaj leptir prepoznatljiv je po intenzivnoj plavoj boji krila s crnim rubom, a njegova sjajna boja nije pigment već rezultat reflektiranja svjetlosti s mikroskopskih ljuskica na krilima.
S rasponom krila od 12 do 20 centimetara, plavi morfo jedan je od najvećih leptira na svijetu.
Foto: Aquarium Pula
Njegovo prirodno stanište su tropske šume Srednje i Južne Amerike, uključujući Meksiko, Kolumbiju, Ekvador i Brazil.
Izložba „Šetnja s leptirima“ u Aquarium Pula prava je prilika za sve zaljubljenike u prirodu da zavire u čarobni svijet ovih šarenih i važnih kukaca, dok istovremeno uče o njihovoj ulozi u ekosustavima i potrebi za očuvanjem njihove populacije.
Riječ je o jedinstvenom festivalu sjeverozapadne Istre s gurmanskom ponudom 20 - ak jela inspiriranih morem, zemljom i tradicijom uz široki izbor vina i craft piva lokalnih proizvođača.
Projekt ističe povijest i doprinos Zbora Roženice lokalnoj i regionalnoj sceni, te koristi zborskog pjevanja za članove zbora. Poseban naglasak je na opusu i djelovanju maestra Nella Milottija (11. 11. 1927. – 10. 3. 2011.), dugogodišnjeg dirigenta Roženica.
Za odličnu atmosferu do ponoći zaduženi su poznati DJ-i: 6.11. DJ Nice, potom 7.11. DJ Sword i 8.11. DJ Alex. Martinje u Puli spaja tradiciju, istarske okuse i moderne ritmove – idealna prilika za druženje, uživanje i slavlje jeseni u srcu grada.
Ravnateljica je upozorila roditelje da za parkiranje osobnih vozila ne koriste zaustavnu traku za autobuse koja se nalazi ispred ulaza u školu jer tim činom ugrožavaju sigurnost djece.
Ideja je produljiti životni vijek ispravnih i funkcionalnih predmeta te smanjiti količinu otpada u sustavu zbrinjavanja i na ulicama. U ReBusu se mogu pronaći i ostaviti kućanski aparati, posuđe, knjige, lampe, kao i dječja kolica, hranilice, hodalice, krevetići i igračke.
Centar za inkluziju i podršku u zajednici je ustanova koja pruža podršku osobama s intelektualnim teškoćama te je ovo bila prilika da se korisnicima u Škropetima predstavi uloga policajca u zajednici u smislu da su upravo policajci ti kojima se osoba može obratiti za pomoć.
Gospođa Erminija Ribarić iz Višnjana, koja je preživjela koncentracijski logor u Puli, odgojila šestero djece i cijeli život provela radeći i brinući o obitelji, proslavila je svoj 105. rođendan – a prema svemu sudeći, mogla bi biti i najstarija živuća Istrijanka.
Za razliku od klasičnih koncerata, ovdje nije bilo kompozicije ni partiture. Zvuk je nastajao spontano, u dijalogu između organizma i okoline. Biljke su, umjesto objekta promatranja, postale aktivne sudionice umjetničkog procesa, a publika suizvođač.
“Leonardo Da Vinci” jedan je od najsuvremenijih brodova svoje vrste u svijetu. Dug je 121,5 metara, širok 22,4 metra, a opremljen je za izvođenje zahtjevnih podmorskih radova, uključujući polaganje komunikacijskih kabela na velikim dubinama.
Filip Klanfar i David Petrinjak osvojili su ukupno pet medalja u zahtjevnim kategorijama pripreme glavnih jela od peradi, govedine, morskih plodova i veganskog jela.