Do 1. rujna posjetitelji Aquariuma Pula mogu uživati u posebnoj izložbi „Šetnja s leptirima“, koja donosi fascinantan prikaz desetak vrsta leptira, s posebnim naglaskom na tropske leptire.
Ova jedinstvena izložba ističe ljepotu i važnost leptira u prirodi, a pruža priliku da se bolje upoznaju njihovi zanimljivi običaji i ekologija.
Do danas je u svijetu opisano više od 150 tisuća vrsta leptira, no u ovoj izložbi predstavljena je tek malena, ali vrlo zanimljiva selekcija.
Organizatori su se odlučili na prikaz tropskih leptira, koji se razlikuju od europskih po tome što najčešće lete nisko uz tlo.
Ta navika povezana je s njihovim prirodnim staništem – gustim prašumama u kojima prevladava visoka vlažnost, gusta vegetacija i slabija razina svjetlosti.
Zašto su leptiri važni?
Leptiri igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže prirodnih ekosustava. Mnoge vrste hrane se nektarom cvijeća i migriraju na velike udaljenosti, čime doprinose oprašivanju biljaka te povećanju genetske raznolikosti udaljenih biljnih populacija.
Osim toga, leptiri su važan dio hranidbenog lanca jer su plijen mnogim životinjama poput guštera, ptica i miševa.
Pad populacija leptira može dovesti do smanjenja broja i drugih životinja koje ovise o njima kao izvoru hrane.
Hranjenje leptira
Iako se leptiri najčešće hrane nektarom, oni uzimaju hranjive tvari i iz drugih izvora poput biljnih sokova, peludi, trulog voća, pa čak i iz izmeta.
Posebno ih privlači natrij, koji pronalaze u soli i ljudskom znoju, zbog čega ponekad slijeću na ljude. Natrij i drugi minerali neophodni su im za razmnožavanje i opstanak.
Upoznajte plavog Morpha
Jedan od najzanimljivijih primjeraka na izložbi je plavi morfo leptir (Morpho peleides), najpoznatija vrsta roda Morpho.
Ovaj leptir prepoznatljiv je po intenzivnoj plavoj boji krila s crnim rubom, a njegova sjajna boja nije pigment već rezultat reflektiranja svjetlosti s mikroskopskih ljuskica na krilima.
S rasponom krila od 12 do 20 centimetara, plavi morfo jedan je od najvećih leptira na svijetu.
Foto: Aquarium Pula
Njegovo prirodno stanište su tropske šume Srednje i Južne Amerike, uključujući Meksiko, Kolumbiju, Ekvador i Brazil.
Izložba „Šetnja s leptirima“ u Aquarium Pula prava je prilika za sve zaljubljenike u prirodu da zavire u čarobni svijet ovih šarenih i važnih kukaca, dok istovremeno uče o njihovoj ulozi u ekosustavima i potrebi za očuvanjem njihove populacije.
Potrošačke košarice u srpnju ponovno su poskupjele, a najveći rast bilježe županije uz more. Istra se pritom našla među tri najskuplje u Hrvatskoj – standardna košarica za četveročlanu obitelj dosegnula je 743,18 eura.
Žudnja za slatkim nije uvijek samo stvar apetita ili manjka samokontrole. Iza neodoljive potrebe za čokoladom, kolačima i drugim slasticama često stoje svakodnevne navike kojih možda uopće nismo svjesni.
Dok većina životinja instinktivno bježi od šumskih požara, jedan neobičan kukac radi upravo suprotno. Crni borov krasnik sposoban je registrirati infracrveno zračenje vatre, a opožarena stabla ključna su za njegov životni ciklus.
Dok kupači na površini možda ne primjećuju veliku razliku, podmorje Mediterana prolazi kroz ubrzanu transformaciju. Zagrijavanje mora pogoduje širenju tropskih vrsta, a neke od njih već su pronašle novi dom i u Jadranu.
Ljetni jelovnik, dakle, ne mora biti ni kompliciran ni dosadan. Nekoliko sezonskih namirnica, malo kreativnosti i što manje vremena uz vrući štednjak često su sasvim dovoljni za ukusan obrok.
U Europskoj uniji 2024. godine fakultet je završilo 4,5 milijuna ljudi, među kojima čak 2,6 milijuna žena i 1,9 milijuna muškaraca. Razlike su još izraženije kada se pogledaju pojedina područja studiranja, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Funtana će od 18. do 23. kolovoza slaviti Feštu sv. Bernarda uz šest dana glazbe, zabave, sporta i gastronomije. Vrhunac programa donose veliki koncerti Maje Šuput i Petra Graše na Rotondi.
Od Clinta Eastwooda i Anthonyja Hopkinsa do Nicolasa Cagea i Salme Hayek – Istra je desetljećima bila velika filmska kulisa, a njezini gradovi i krajolici glumili su Francusku, Italiju i Englesku.
Ekstremno niski vodostaji europskih rijeka imaju ozbiljne posljedice, ali istodobno otkrivaju prizore desetljećima skrivene pod vodom. Iz Dunava su ovog ljeta izronili potopljeni brodovi, ostaci rimskog mosta i tragovi iz Drugog svjetskog rata, a dio priče vodi i do Hrvatske.
Istarska priroda krije i nekoliko potencijalno opasnih stanovnika. Poskok, crna udovica, divlje svinje i morski pauk samo su neke od životinja s kojima susret zahtijeva oprez.
Hrvatska se našla na trećem mjestu europske ljestvice najboljih zemalja za takozvani analogni odmor – putovanje na kojem se mobiteli i ekrani ostavljaju po strani. Ispred nje smjestile su se samo Italija i Grčka.