U gradovima lani 39 vjenčanja i čak 398 razvoda više nego 2023. – evo kakva je situacija u Istri!

Unatoč padu za ravno 100 na razini zemlje, broj sklopljenih brakova prošle je godine u hrvatskim gradovima porastao za 39 u odnosu na 2023., no isto tako, povećao se i broj razvoda, i to za rekordnih 398 ili 10,67 posto, pokazala je naša analiza podataka DZS-a za 2024. godinu.

U gradovima je lani sklopljeno 12.225 brakova, dok ih je službeno okončano 3.767. Najviše brakova i razvoda, nakon Zagreba, u 2024. bilježili su Split i Osijek, gledano po broju stanovnika najviše se ženilo u Vrgorcu i Pleternici, a razvodilo u Lipiku i Virovitici.

Najveći porast broja brakova bilježe Biograd na Moru i Kaštela, rastava – Slavonski Brod, Delnice i Nin.

Za razliku od 2023. koju je bez ijednog razvoda zaključilo devet gradova, u prošloj godini nula razvoda bilježe tek četiri grada – Pazin, Labin, Buzet i Kraljevica.

Brak u Hrvatskoj sve se češće doživljava kao institucija koja se mijenja pod utjecajem društvenih i ekonomskih okolnosti.

Dok jedni smatraju da je on i dalje temelj zajedništva i obitelji, drugi ga vide kao model koji polako gubi primat pred modernijim oblicima partnerskog života. Nekad shvaćen kao neupitna tradicija i društvena norma, danas sve češće postaje odraz osobnog izbora i životnih prioriteta.

Pexsels

Izvješća Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da se brakovi sklapaju kasnije nego prije, da ih je brojčano manje, ali da su se razvodi, iako dakako prisutni, uz određena odstupanja, ipak držali na relativno stabilnoj razini, oko 5.000 u jednoj godini, barem kada se radi o onim službenim brojkama.

Prema podacima DZS-a, u prošloj godini sklopljeno je naime 17.206 brakova, ili točno 100 manje nego u 2023., ali i gotovo dvostruko manje nego sredinom prošlog stoljeća. Najniži broj zabilježen je 2020., u jeku pandemije, dok je povijesni maksimum dosegnut 2008., kada je pred matičara stalo preko 23 tisuće parova.

Prosječna dob ulaska u prvi brak u međuvremenu se značajno pomaknula – dok su prije tri desetljeća mladenke imale oko 23, a mladoženje 27, danas se brojke kreću oko 30 godina.

Ovakav trend odražava produženo obrazovanje, kasniji ulazak na tržište rada, ali i općenito koloplet promijenjenih životnih okolnosti i pogleda kod mlađih generacija.

No, unatoč padu broja brakova, ono što posebno privlači pažnju jest činjenica da Hrvatska, koja se inače nalazi među europskim zemljama s najmanjim brojem razvoda, u 2024. godini bilježi čak 4.961 razvedenih brakova, odnosno 554 više nego u 2023. kada je evidentirano 4.407 rastavljenih parova.

Usput, najčešće se razvode brakovi koji su trajali iznad 20 godina, dok se djeca u većini slučajeva povjeravaju majkama.

Pexsels

Istraživanja pokazuju da Hrvati brak još uvijek doživljavaju kao vrijednost, prema Eurostatu i Europskom istraživanju vrijednosti iz 2017. samo manji dio stanovništva smatra da je riječ o zastarjeloj instituciji, dok je takvo mišljenje znatno raširenije u brojnim zapadnoeuropskim zemljama.

Upravo to može biti jedan od razloga zašto Hrvatska bilježi niske stope razvoda u usporedbi s većinom EU članica.

Činjenica da se brakovi sklapaju kasnije, a da su razvodne stope usprkos odskakanjima kakvim smo svjedočili lani i do danas relativno stabilne, govori da se u brak ulazi promišljenije, ali i da on, unatoč svim promjenama, ostaje jedan od važnih stupova društvenog života. Kada se brojke raščlane po gradovima, postaje jasnije gdje se brak još uvijek sklapa češće, a gdje dominira trend odgađanja ili izbjegavanja bračnih zajednica…

U Hrvatskoj je lani sklopljeno 12.225 brakova, što je 39 više nego godinu ranije, dok je istodobno okončano 3.767 brakova, čak 398 više nego 2023. godine.

Najviše brakova sklopljeno je u Zagrebu (3.478), a slijede Split (690), Osijek (449), Rijeka (351) i Velika Gorica (308). Gledano po broju brakova na tisuću stanovnika, prednjače manji gradovi – Vrgorac (7,72), Pleternica (6,78) i Metković (6,63).

Pexsels

Najveći porast u apsolutnim brojkama bilježe Kaštela (+68), Varaždin (+36) i Velika Gorica (+30), dok u postotnom rastu prednjači Biograd na Moru (+81,25%). Pozitivan trend imala je polovica hrvatskih gradova.

S druge strane, Zagreb je zabilježio pad (-106 brakova), a Dubrovnik i Rijeka također su u „minusu“.

Kad je riječ o razvodima, Zagreb prednjači s 977, a slijedi Split (281). Po broju rastava na tisuću stanovnika vodi Lipik (3,32), ispred Virovitice (2,69) i Visa (2,61).

Najviše povećanje broja razvoda u odnosu na 2023. imala je Slavonski Brod (+38), dok su Delnice i Nin zabilježili najveći postotni rast (+500%).

U četiri grada – Labinu, Pazinu, Buzetu i Kraljevici – u 2024. nije bilo nijednog razvoda.