U gradovima lani 39 vjenčanja i čak 398 razvoda više nego 2023. – evo kakva je situacija u Istri!

Unatoč padu za ravno 100 na razini zemlje, broj sklopljenih brakova prošle je godine u hrvatskim gradovima porastao za 39 u odnosu na 2023., no isto tako, povećao se i broj razvoda, i to za rekordnih 398 ili 10,67 posto, pokazala je analiza podataka DZS-a za 2024. godinu.

U gradovima je lani sklopljeno 12.225 brakova, dok ih je službeno okončano 3.767.

Najviše brakova i razvoda, nakon Zagreba, u 2024. bilježili su Split i Osijek, gledano po broju stanovnika najviše se ženilo u Vrgorcu i Pleternici, a razvodilo u Lipiku i Virovitici.

Najveći porast broja brakova bilježe Biograd na Moru i Kaštela, rastava – Slavonski Brod, Delnice i Nin, piše Gradonačelnik.hr

Za razliku od 2023. koju je bez ijednog razvoda zaključilo devet gradova, u prošloj godini nula razvoda bilježe tek četiri grada – Pazin, Labin, Buzet i Kraljevica.

Pexsels

Brak u Hrvatskoj sve se češće doživljava kao institucija koja se mijenja pod utjecajem društvenih i ekonomskih okolnosti.

Dok jedni smatraju da je on i dalje temelj zajedništva i obitelji, drugi ga vide kao model koji polako gubi primat pred modernijim oblicima partnerskog života.

Nekad shvaćen kao neupitna tradicija i društvena norma, danas sve češće postaje odraz osobnog izbora i životnih prioriteta.

Izvješća Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da se brakovi sklapaju kasnije nego prije, da ih je brojčano manje, ali da su se razvodi, iako dakako prisutni, uz određena odstupanja, ipak držali na relativno stabilnoj razini, oko 5.000 u jednoj godini, barem kada se radi o onim službenim brojkama.

Prema podacima DZS-a, u prošloj godini sklopljeno je naime 17.206 brakova, ili točno 100 manje nego u 2023., ali i gotovo dvostruko manje nego sredinom prošlog stoljeća.

Najniži broj zabilježen je 2020., u jeku pandemije, dok je povijesni maksimum dosegnut 2008., kada je pred matičara stalo preko 23 tisuće parova.

Prosječna dob ulaska u prvi brak u međuvremenu se značajno pomaknula – dok su prije tri desetljeća mladenke imale oko 23, a mladoženje 27, danas se brojke kreću oko 30 godina. Ovakav trend odražava produženo obrazovanje, kasniji ulazak na tržište rada, ali i općenito koloplet promijenjenih životnih okolnosti i pogleda kod mlađih generacija.

No, unatoč padu broja brakova, ono što posebno privlači pažnju jest činjenica da Hrvatska, koja se inače nalazi među europskim zemljama s najmanjim brojem razvoda, u 2024. godini bilježi čak 4.961 razvedenih brakova, odnosno 554 više nego u 2023. kada je evidentirano 4.407 rastavljenih parova.

Usput, najčešće se razvode brakovi koji su trajali iznad 20 godina, dok se djeca u većini slučajeva povjeravaju majkama.

Pexsels

Istraživanja pokazuju da Hrvati brak još uvijek doživljavaju kao vrijednost, prema Eurostatu i Europskom istraživanju vrijednosti iz 2017. samo manji dio stanovništva smatra da je riječ o zastarjeloj instituciji, dok je takvo mišljenje znatno raširenije u brojnim zapadnoeuropskim zemljama.

Upravo to može biti jedan od razloga zašto Hrvatska bilježi niske stope razvoda u usporedbi s većinom EU članica.

Činjenica da se brakovi sklapaju kasnije, a da su razvodne stope usprkos odskakanjima kakvim smo svjedočili lani i do danas relativno stabilne, govori da se u brak ulazi promišljenije, ali i da on, unatoč svim promjenama, ostaje jedan od važnih stupova društvenog života.

Kada se brojke raščlane po gradovima, postaje jasnije gdje se brak još uvijek sklapa češće, a gdje dominira trend odgađanja ili izbjegavanja bračnih zajednica…

U njima je, tako, lani sklopljeno 12.225 brakova, ili 39 (4,28 posto) više nego u 2023. (12.186), dok ih je službeno okončano- 3.767, ili u odnosu na prošlu godinu (3.369) popriličnih +398 (u postocima +10,67). Najviše je parova u ‘bračnu luku’ lani naravno ‘uplovilo’ u Zagrebu – 3.478.

Iza ‘Metropole’ – koju uz ostalo i zbog nešto drugačijih administrativnih odrednica, nismo ubacili u tablicu poretka – smjestili su se, također nekako očekivano s obzirom na populacijsku napučenost i gustoću: Split sa 690 sklopljenih brakova, Osijek sa 449, Rijeka sa 351, Velika Gorica sa 308, Zadar sa 280, Kaštela sa 246, a tu su još Slavonski Brod, Karlovac, Dubrovnik i Sisak.

Točno 100 i više brakova upisalo se u ravno 25 hrvatskih gradova, između 50 i 100-  u  20 gradskih središta.

Pexsels

U Vrgorcu se lani ‘sudbonosno DA’ izreklo 7,72 puta na 1.000 stanovnika, u Pleternici 6,78, u Metkoviću 6,63, u Dugom Selu 6,56, u Kaštelima  6,51.

Među deset vodećih ‘per capita’ poziciju s omjerom između 6,28 i 5,99 novih brakova ‘po glavi stanovnika’ u 2024. zauzimaju i Nin, Prelog, Hvar, Sinj i Benkovac.

Blizu su Novska, Pregrada, Imotski, Zaprešić, Vrbovec, Vinkovci, Omiš, Popovača, Zlatar, Solin, Obrovac, Korčula…, od 5,93 do 5,36 brakova na 1.000 stanovnika.

Dva dalmatinska grada- iz Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije –  na vrhu su lista kada gledamo pozitivan trend i porast broja sklopljenih brakova. Pa su u apsolutnim brojkama na vrhu Kaštela, sa 68 brakova više upisanih lani nego preklani (178-246), dok u postotnom porastu lidersku poziciju drži Biograd na Moru, sa 81,25 posto više sklopljenih brakova.

Drugo mjesto u nominalnom redoslijedu pripalo je Varaždinu, uz +36 više lani tek uspostavljenih bračnih zajednica, a slijede u tom svečanom svadbenom poretku: Velika Gorica, Split, Šibenik, Osijek, Dugo Selo, Solin, Križevci i Kutina, od +30 do +17 novih brakova. Nadomak njima su: Metković, Novska, Sisak, Zadar, Sveta Nedelja, Virovitica, Vrbovec, Biograd na Moru, Vrgorac, Karlovac…, od +17 do +12 novih brakova.

Top 10 u postotnom izračunu iza prvaka Biograda čine još pak: Klanjec (+80 posto), Skradin (+70 posto), Vrbovsko (+62.50 posto), Vrgorac (+41,94 posto), Kaštela (+38,20 posto), Varaždinske Toplice i Korčula (+38,10 posto), Supetar (+35,71 posto) i Orahovica (33,33 posto povećanja sklopljenih bračnih zajednica.

Primakli su im se i: Novska, Varaždin, Lepoglava, Đurđevac, Rab, Prelog, Kraljevica, Križevci, Opuzen, Dugo Selo, Kutina…, od +29,41 do 22,08 posto bračnih potvrda. Polovica gradova, ustvari +50,78 posto, ili njih 65, imala je pozitivan trend novoupisanih brakova, negativan omjer iskazalo ih je 58, a identičan broj brakova sklopljenih u 2023. i 2024. evidentiralo je pet hrvatskih gradova. Inače, ‘plus’ su imali – Split (+30 ili +4,55 posto), Osijek (+27 ili + 6,40 posto), Zadar (+15 ili +5,66 posto novih bračnih parova)…, u ‘minusu’ se na drugoj strani našli i Zagreb (-106 ili +2,96 posto), Dubrovnik (-3 ili -1,55 posto), Rijeka (-19 ili -5,14 posto brakova)…

No, na polju razvoda, prvo mjesto, opet iza Zagreba (977), zauzima upravo  Split, uz 281 rastavljeni brak. Tu su, nadalje, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Karlovac, Bjelovar, Velika Gorica, Varaždin, Rijeka i Kaštela, koji bilježe od 173 do 64 razvoda.

Čelni položaj prema broju rastavljenih na 1.000 stanovnika drži Lipik– 3,32, ispred Virovitice (2,69), Visa (2,61), Daruvara (2,57), a niz nastavljaju: Ploče, Garešnica, Benkovac, Beli Manastir, Obrovac, Bjelovar…, od 2,55 do 2,31 ‘propali’ brak ‘per capita’.

Bračni odnosi, čini se, prema službenoj statistici, u apsolutnim brojkama, najslabije su lani u odnosu na preklani funkcionirali u Slavonskom Brodu, s 38 ‘puknutih’ brakova više u 2024. negoli u 2023..

U postotnim omjerima lidersku nezahvalnu poziciju imali su Delnice i Nin (po 500 posto više rastava), a visoko su tu nažalost kotirali i: Vis (usput, 4 razvoda, uz 2 samo sklopljena braka), Benkovac, Korčula, Rab, Knin, Opatija, Lipik (15 novih brakova, 17 rastava), Ploče, Vrbovsko i Crikvenica, od 400 do 200 posto više razvoda.

I na kraju, dok ih je u 2023. bilo devet takvih, u 2024. u tek četiri grada u zemlji nije bilo niti jednog razvoda – Labinu, Pazinu, Buzetu i Kraljevici.

Po jedan razvod upisali su: Slunj, Cres, Čabar, Buje, Novigrad i Vodnjan.