U Istri raste trend noćnog branja gljiva! Željko Ružić upozorava: 'To uništava staništa'

Ovogodišnja sezona gljiva u Istri daleko je od idealne.

Nakon mjeseci suše i visokih temperatura, mnogi su se berači nadali da će rujanske kiše donijeti obilje plodova šume, no priroda je ove jeseni bila skromnija nego inače. Na pojedinim su se lokalitetima gljive ipak pojavile, ali u znatno manjim količinama nego prethodnih godina.

O tome koliko su vremenski uvjeti utjecali na rast gljiva te s kakvim se izazovima suočavaju istarski gljivari, razgovarali smo sa Željkom Ružićem, predsjednikom Mikološko-gljivarskog saveza Istre.

''Ova sezona do sada nije bila osobito dobra jer su ranije vladale velike suše, što je jako utjecalo na pojavu gljiva. Na nekim mikro lokacijama u Istri gljiva gotovo da nije ni bilo.

Gornja Bujiština pokazala se kao pozitivna iznimka, a u posljednje vrijeme nešto se više pojavilo i na području Labinštine, Poreštine, sjeverno i južno od Poreča, kao i u južnoj Istri i okolici Štinjana. U Labinu se, primjerice, prije desetak do petnaest dana pojavila veća količina gljiva'', rekao je Ružić.

Pexsels

Naš je sugovornik isaknuo kako Hrvatska znatno zaostaje za susjednim zemljama kada je riječ o regulaciji i kulturi branja gljiva...

"Hrvatska je mnogo zaostala kada govorimo o kulturi i regulaciji branja gljiva. U susjednoj Sloveniji, primjerice, već od početka ove godine uvedene su rigorozne kazne ako se bere više od 2 kilograma gljiva na dan. Kazne mogu doseći i do 1500 eura. Da ne govorimo o sjevernoj Italiji, gdje često idemo i gdje imamo kolege iz tamošnjih gljivarskih udruga – i tamo se sve strogo kontrolira.

Kod nas takva praksa još nije zaživjela. Još uvijek je na snazi stari pravilnik prema kojem je dozvoljeno brati do 3 kilograma gljiva dnevno za osobne potrebe. No, taj se pravilnik rijetko gdje stvarno provodi – ne samo u Istri, nego u cijeloj Hrvatskoj.

Evo, ja sam prije petnaestak dana bio u Gorskom kotaru. Tamo sam službeno, putem interneta, zatražio i dobio dozvolu od Šumarije Delnice za branje gljiva na području Hrvatskih šuma – od 1. siječnja do 31. prosinca. Takvo što kod nas u Istri rijetko tko prakticira'', rekao je Ružić.

Pexsels

Ružić je upozorio i na sve češću praksu branja gljiva noću, koja se negativno odražava na prirodna staništa i kulturu gljivarstva.

"U posljednje vrijeme primjećujemo porast branja gljiva po noći – s baterijama i lampama, slično kao kod tartufarenja. Ne radi se više samo o ranim jutarnjim satima, već i o kasnim večernjim terminima, oko 21 ili 22 sata, na određenim poznatim lokacijama.

To više nije ona tradicionalna šetnja šumom radi uživanja u prirodi i branja nekoliko gljiva za vlastitu upotrebu ili za obitelj i prijatelje. Kad se ide noću, uglavnom je riječ o komercijalnom branju – za prodaju.

Važno je naglasiti: nemam ništa protiv toga da ljudi idu u šumu i beru gljive – to je predivna aktivnost. No, ono što zabrinjava jest uništavanje gljivarskih staništa. Primjerice, gornja Bujiština je nekada bila poznata po velikim količinama martinki (Clitocybe geotropa), no zbog prekomjernog i neodgovornog branja to se stanište uvelike iscrpilo – danas je gotovo prazno.

Pozivam na odgovornost: gljive koje su premale, ispod 5 centimetara, ne bi se trebale brati jer nisu dovoljno razvijene – nemaju miris, okus ni hranjive tvari koje ih čine vrijednima. S druge strane, one koje su već prezrele, crvljive i raspadaju se, također treba ostavljati u prirodi – one imaju važnu ulogu u razmnožavanju i obnavljanju staništa.

Ukoliko želimo da nam se gljive vraćaju iz sezone u sezonu, moramo razmišljati dugoročno. Branje gljiva ne smije biti isključivo eksploatacija, već dio održivog suživota s prirodom."

U postsezoni se osjetno povećala potražnja za gljivama, osobito u ugostiteljstvu, što je dodatno pojačalo pritisak na prirodna staništa i otvorilo pitanje odgovornosti u nabavi i korištenju zaštićenih vrsta.

"Potražnja za gljivama ove je postsezone iznimno velika, osobito u ugostiteljstvu. Osim što se najviše na jelovnicima pronalaze vrganji, primijetio sam i primjere koji otvaraju ozbiljna pitanja – primjerice, carpaccio od blagve koji se nudio u nekim restoranima.

Blagva, u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta i doista me iznenadilo da se takvo što može naći u ponudi. Ne osuđujem nikoga – nisam inspektor, niti mi je to namjera – ali vjerujem da bismo svi trebali imati veću odgovornost prema prirodi iz koje crpimo.

Cijene su, očekivano, rasle s potražnjom. U nekim medijima pojavile su se informacije da su se vrganji na tržnicama prodavali i po 30 eura za kilogram, što smatram pretjeranim – jer gljiva nije nešto što smo posijali, navodnjavali i uzgojili, nego dar prirode.

Čujem i priče o ljudima koji dnevno uberu i do 100 kilograma vrganja. To nas ponovno dovodi do pitanja održivosti i ravnoteže: gdje je granica između ljubavi prema prirodi i njezine pretjerane eksploatacije?"

Pexsels

Sigurnost je ključna pa je preporučljivo slijediti nekoliko osnovnih koraka kako biste mogli uživati u berbi bez ikakvih rizika.

Edukacija o gljivama: Prije nego krenete u šumu, educirajte se o vrstama gljiva koje rastu u Istri. Postoje mnoge dostupne knjige i lokalni stručnjaci koji vam mogu pomoći prepoznati različite vrste gljiva.

Razlika između jesti i sakupljati: Ako niste potpuno sigurni u identifikaciju određene gljive, nemojte je ubrati. Najprije se konzultirajte s iskusnim gljivarima prije nego ih odlučite ubrati ili jesti.

Sigurnosni savjeti: Oprez je ključan. Izbjegavajte diranje nepoznatih gljiva rukama, posebno ako nemate odgovarajuće znanje. Koristite noževe i košare za berbu gljiva kako biste izbjegli nepotrebni kontakt s kožom.

Mjesta za gljivarenje: Pitanje gdje pronaći gljive često ovisi o mikrolokacijama i vrsti gljiva koju tražite. No, općenito, šumska područja, livade,  često su dobra mjesta za početak. 

Također, za branje gljiva na područjima pod upravom Hrvatskih šuma potrebna je dozvola, koju je moguće besplatno pribaviti putem interneta.

“Dozvola vrijedi cijelu godinu i omogućava branje do tri kilograma gljiva dnevno za vlastite potrebe. Ako se gljive pak odlučite brati na privatnim šumama, dozvolu morate zatražiti od vlasnika,” objasnio je Ružić.

Evo nekoliko korisnih savjeta:

Nježna berba nožem: Prilikom branja gljiva, koristite oštar nož kako biste ih nježno porezali, umjesto da ih kidate. Kidanjem se može oštetiti micelij - mreža tankih niti koja čini osnovnu strukturu gljive.

Pažljivo vađenje: Kada vadite gljivu, nježno je zaokrenite na desno i lijevo te je izvucite van. Ovo sprječava oštećenje korijena i okolnog tla.

Čišćenje na licu mjesta: Odmah nakon vađenja, očistite gljivu od zemlje i trave. To možete učiniti na licu mjesta kako biste smanjili unos nepotrebne prljavštine u vašu košaricu.

Košarice umjesto vrećica: Umjesto najlonskih vrećica, koristite košarice za berbu. Košarice omogućavaju gljivama da dišu i sprječavaju stvaranje vlažnog okoliša koji može uzrokovati propadanje.

Čiste gljive: Postavite gljive u košaricu ali ih najprije očistite od trave i lišća.

Očuvanje staništa: Izbjegavajte gaziti po staništima gljiva i ne uništavajte okoliš,'' zaključuje Ružić.