U srijedu u Rovinju zanimljivo predavanje ''Brza i spora moda danas. Što je prolazno, a što nam ostaje?''
Na predavanju će biti riječi o suvremenim tendencijama i kontrastima između brze (fast) i spore (slow) mode, s naglaskom na društvene, ekološke i estetske posljedice koje te prakse imaju na suvremenu modnu industriju i kulturu odijevanja.
IstraIN
16 Studeni 2025 I 20:28
PxHere
U srijedu, 19. studenog, u 18 sati u Velikoj dvorani Doma kulture u Rovinju održat će se predavanje i radionica "Brza i spora moda danas. Što je prolazno, a što nam ostaje?" pod vodstvom predavačice dr.sc. Petre Krpan, a ulaz je slobodan.
Na predavanju će biti riječi o suvremenim tendencijama i kontrastima između brze (fast) i spore (slow) mode, s naglaskom na društvene, ekološke i estetske posljedice koje te prakse imaju na suvremenu modnu industriju i kulturu odijevanja.
Na predavanju će biti riječi o suvremenim tendencijama i kontrastima između brze (fast) i spore (slow) mode, s naglaskom na društvene, ekološke i estetske posljedice koje te prakse imaju na suvremenu modnu industriju i kulturu odijevanja.
Teoretičarka mode dr. sc. Petra Krpan održat će u srijedu, 19. studenoga 2025. u 18 sati u Velikoj dvorani Doma kulture u Rovinju predavanje i radionicu „Brza i spora moda danas: što je prolazno, a što nam ostaje?“.
19:14Prije 57 d15.11.2025
Brza moda, koju predstavljaju globalni brendovi tog tipa, temelji se na masovnoj proizvodnji, niskim cijenama i čestim promjenama kolekcija. Iako potrošačima nudi dostupnost i raznolikost, ovaj model dovodi do pretjerane potrošnje, loših radnih uvjeta i značajnog zagađenja okoliša. Suprotno tome, pokret spore mode promovira održivost, etičnu proizvodnju, reciklažu i lokalnu izradu.
Sve veći broj mladih dizajnera i potrošača usvaja princip „kupuj manje, biraj bolje“, što potiče promjene u modnom obrazovanju i tržištu.
Poseban dio predavanja bit će posvećen učincima tekstilnih bojila na ljudsko tijelo i zdravlje. To otvara pitanje nevidljivih posljedica mode koje nadilaze estetiku i okolišna pitanja te izravno utječu na naše tijelo i svakodnevni život.
Predavanje poziva na promišljanje o ulozi dizajnera i potrošača u oblikovanju održive modne budućnosti te ističe važnost kritičke svijesti o praksama odijevanja kao izrazu kulture, identiteta i odgovornosti.
O predavačici...
Petra Krpan docentica je teorije mode i kulturnih studija na Zavodu za dizajn tekstila i odjeće Tekstilno-tehnološkom fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u području humanističkih znanosti (polje znanost o umjetnosti) s temom Suvremena moda kao događaj – novi mediji i preobrazbe tijela.
Suosnivačica je i potpredsjednica međunarodne mreže Fashion, Costume and Visual Cultures (FCVC). Od 2012. Godine, zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, gdje drži kolegije Sociologija mode, Teorija mode, Novi mediji i moda, Performativnost mode, Etnologija tekstila i odijevanja.
Petra Krpan istražuje specifične, ali međusobno povezane odnose između fotografije, cijanotipije, tekstila i sjećanja unutar suvremene vizualne kulture. Njezini aktualni projekti istražuju načine na koje materijalne prakse i vizualne arhive konstruiraju i posreduju individualno i kolektivno pamćenje, primjenjujući interdisciplinarnu metodologiju koja se temelji na teoriji fotografije i slike, studijima tekstila i kulturnoj povijesti.
Petra Krpan autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova te knjige Suvremena hrvatska modna fotografija od 1990-ih do 2020-ih (ULUPUH i Zaklada Adris, 2022.).
Dobitnica je više nagrada, među kojima su Rektorova nagrada (2008. godine) te dvije nagrade Udruženja likovnih umjetnosti primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) – za najbolju mladu umjetnicu (2015. godine) i najbolji izdavački projekt ULUPUH-a (2022. godine).
Tijekom vikenda u Rovinju je zabilježena prometna nesreća u kojoj je teretno vozilo prilikom vožnje unatrag udarilo pješaka, a 88-godišnji muškarac pritom je zadobio lake tjelesne ozljede.
Dvije godine predavala je u srednjoj školi u Monfalconeu, a 1944. seli se u Trst gdje je srednjim školama - "Gian Rinaldo Carli" pa "Silvio Benco" - predavala talijanski, latinski, povijest i geografiju, sve do umirovljenja 1984. godine
Prema službenoj statističkoj procjeni, sredinom 2024. godine u zemlji je živjelo 3.866.233 stanovnika, što predstavlja porast od 6.547 osoba ili 0,2 posto u odnosu na godinu ranije.
Za razliku od prijašnjih godina, nadolazeća Noć muzeja neće biti određena posebnom temom, a sve sa željom da svim sudionicima omogućimo sudjelovanje po vlastitim mogućnostima i afinitetima, u okviru tema koje sami izaberu.
U nekom trenutku počeli smo pratiti i bilježiti boje sutona i praskozorja, oblike i strukture oblaka, vjetrove i padaline. Stvorili smo tako baze podataka i obrazaca uzročno-posljedičnih situacija koje su nam pomagale u predviđanju sutrašnjice, s većom ili manjom uspješnošću.
U porečkoj dvorani Žatika večeras u 20 sati održava se drugi koncert Marka Perkovića Thompsona, a za razliku od jučerašnjeg dana ispred dvorane zasad nema gužvi te je priljev publike znatno manji.
Rovinjsko Selo sredinom siječnja ponovno postaje središte tradicije, druženja i istarskih okusa jer stiže “Antonja 2026”, dvodnevna manifestacija koja donosi festival istarske supe, izložbe vina i maslinovih ulja te bogat glazbeni program uz besplatan ulaz za sve posjetitelje.
Nakon sinoćnjeg koncerta, Marko Perković Thompson večeras ponovno nastupa u Poreču, gdje je najavljen drugi koncert pred publikom u dvorani Žatika. Za razliku od prvog dana, za večerašnji nastup još uvijek je dostupan značajan broj ulaznica.
Tijekom trajanja manifestacije, šest ugostiteljskih objekata posjetiteljima će nuditi raznovrsna tradicionalna jela istarske kuhinje te/ili njihove suvremene, kreativno osmišljene interpretacije, temeljene na kiselom kupusu i domaćim suhomesnatim proizvodima.
S Matkom Laginjom i Erazmom Barčićem u Kraljevici je pokrenuo list Primorac, te uređivao pravaške listove Hrvatsku vilu (1882.–83.) i Slobodu, poslije Hrvatsku (1887.–88.). Od 1892. do 1895. bio je zagrebačkim gradskim zastupnikom.
U sedam županija najveća je potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav. U preostalih 13 županija najviše se troše lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe.