Danas slavimo svetog Stjepana: znamo li što taj blagdan zapravo znači?

Drugi dan Božića u Hrvatskoj nije samo neradni dan. Danas slavimo Sveti Stjepan Prvomučenik, prvog kršćanskog mučenika, i blagdan koji nosi snažnu poruku – poruku novog početka, oprosta i hrabrosti.

Dok je Božić dan obitelji i mira, blagdan svetog Stjepana poziva nas da taj mir ponesemo izvan vlastitog doma. U našim krajevima, poznat i kao Štefanje, to je dan kada se ide čestitati Božić rodbini, prijateljima i susjedima, dan susreta i otvorenih vrata.

O samom životu svetog Stjepana zna se relativno malo, no ono najvažnije ostalo je zabilježeno. Kao otvoreni propovjednik Isusova nauka i član prve kršćanske zajednice, oko 36. godine nakon Krista optužen je za bogohuljenje.

Pred Velikim vijećem održao je govor koji je uzdrmao jeruzalemske starješine, nakon čega je izveden izvan gradskih zidina i kamenovan do smrti.

Njegove posljednje riječi, zapisane u Svetom pismu – „Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh“ – razlog su zbog kojeg se sveti Stjepan i danas doživljava kao snažan simbol oprosta i borbe protiv nepravde. Upravo zato najčešće je prikazan kao mladi đakon u dalmatici, s mučeničkom palmom i kamenom – znakovima vjere koja ne uzvraća mržnjom.

Sveti Stjepan zaštitnik je đakona, zidara, klesara i drugih teških zanata, ali i svih koji trpe nepravdu. Njegovo ime, koje na grčkom znači „kruna“ ili „vijenac“, danas nose brojni slavljenici – Stjepani, Stipe, Štefovi, Štefice, Štefanije, ali i Krunoslavi i Krunoslave.

Danas, dok slavimo svetog Stjepana, možda je pravo pitanje ne samo zašto ga slavimo, nego i kako živimo poruku njegova blagdana – nosimo li sa sobom oprost, razumijevanje i spremnost da budemo bolji jedni prema drugima, i kada je to najteže.