Jeste li znali? U Istri postoji morska laguna stara čak 10.000 godina

Pomerski zaljev, najuvučeniji dio Medulinskog zaljeva smješten uz obale značajnog krajobraza Gornji Kamenjak, krije jednu od najzanimljivijih prirodnih priča južne Istre.

Ovo iznimno plitko područje nastalo je prije približno 10 tisuća godina, u razdoblju nakon posljednjeg ledenog doba, a danas predstavlja jedno od biološki najvrjednijih morskih staništa na istočnoj obali Jadrana.

S tri strane okružen kopnom, Pomerski zaljev od ostatka mora djelomično odvaja brana koju je izgradio čovjek kako bi zadržavao ribu. Na dva mjesta brana je propusna, pa razinu mora u zaljevu prvenstveno određuju plima i oseka. Zbog toga slanost vode tijekom godine značajno varira – od bočate pa sve do izrazito slane, ovisno o količini oborina, isparavanju i dotoku svježe morske vode.

Upravo zbog velikih oscilacija temperature i saliniteta ovo područje ima vrlo specifične uvjete. Tijekom snažnih zimskih bura površina zaljeva može se čak i potpuno zalediti, što je rijetka pojava na hrvatskoj obali.

Biološka vrijednost Pomerskog zaljeva iznimno je velika. Područje služi kao važno mrijestilište brojnih ribljih vrsta te kao stanište za razvoj riblje mlađi. Ovakav tip obalnih laguna izuzetno je rijedak na europskoj razini, a slična staništa karakterističnija su za lagune oko Venecije nego za hrvatski Jadran.

Zbog svoje važnosti cijelo je područje uključeno u europsku ekološku mrežu Natura 2000. U plitkom moru razvile su se livade morske cvjetnice sviline (Cymodocea nodosa), koje predstavljaju važna staništa brojnim morskim organizmima.

Zaljev obiluje rakovima, trpovima, ježincima, spužvama, cjevašima i drugim beskralježnjacima, a posebno se ističe prisutnost obrvana (Aphanius fasciatus), rijetke vrste ribe čiji korijeni sežu još u doba drevnog Tetis mora.

Posebnost Pomerskog zaljeva gleda se i u tome što na relativno malom prostoru obuhvaća različite tipove staništa – od muljevitog i pjeskovitog do kamenitog dna – zbog čega pruža dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta.

No bogatstvo života ne nalazi se samo ispod površine mora. Pomerski zaljev važno je odmorište i utočište brojnim vrstama ptica selica koje tijekom migracija ovdje pronalaze hranu i sigurno sklonište.

Stručnjaci upozoravaju kako su obalne lagune među najugroženijim staništima na istočnoj obali Jadrana. Urbanizacija, nasipavanje obale te onečišćenje otpadom predstavljaju ozbiljne prijetnje njihovom opstanku.

Upravo zato svi zahvati u blizini ovakvih područja zahtijevaju poseban nadzor te kontinuirano praćenje fizikalnih, kemijskih i bioloških pokazatelja kako bi se na vrijeme uočile i spriječile moguće negativne promjene.

Pomerski zaljev tako ostaje jedan od najvrjednijih prirodnih bisera Istre – područje koje svjedoči o tisućljetnoj povijesti prirode i važnosti očuvanja osjetljivih ekosustava za buduće generacije.