Zašto su galebovi u Istri postali toliko agresivni?

Sve češće otimaju hranu turistima, napadaju prolaznike i bez straha ulaze na terase i balkone. Galebovi su posljednjih godina postali jedan od najvećih ljetnih "problema" na obali, a stručnjaci objašnjavaju zašto se njihovo ponašanje toliko promijenilo.

Igor Franković
Igor Franković

11 Srpanj 2026 I 07:55

Zašto su galebovi u Istri postali toliko agresivni?
Foto: IstraIN

Ljetni mjeseci u Istri, osim tisuća turista, donose i sve više susreta s galebovima koji bez imalo straha otimaju hranu s plaža, terasa kafića pa čak i iz ruku prolaznika. Prizori u kojima galeb u letu zgrabi sendvič ili kuglicu sladoleda više nisu rijetkost, a mnogi se pitaju zašto su ove ptice postale toliko agresivne.

Odgovor se krije u njihovoj prilagodbi na život uz ljude. Galebovi su iznimno inteligentne i snalažljive ptice koje vrlo brzo uče gdje najlakše dolaze do hrane. Umjesto dugotrajnog lova na ribu, danas im je mnogo jednostavnije obići plaže, šetnice, restorane ili kontejnere s otpadom.

Stručnjaci ističu kako su ljudi, često i nesvjesno, promijenili njihove navike. Ostaci hrane ostavljeni na plažama, prepuni spremnici za otpad te namjerno hranjenje galebova doveli su do toga da su ptice izgubile prirodni oprez prema ljudima. Naprotiv, počele su ih povezivati s lakim obrokom.

Poseban problem predstavlja razdoblje od kasnog proljeća do sredine ljeta, kada galebovi hrane svoje mlade. Tada su mnogo zaštitnički raspoloženi, ali i odlučniji u potrazi za hranom. Upravo zbog toga češće ulaze u naseljena područja i spremni su riskirati kako bi došli do plijena.

Svoje je učinila i urbanizacija obale. Krovovi zgrada, dimnjaci i ravne terase postali su idealna mjesta za gniježđenje, pa galebovi više nisu vezani isključivo uz hridi i otoke.

Sve ih je više u gradovima poput Rovinja, Pule, Poreča i Umaga, gdje su se uspješno prilagodili životu u neposrednoj blizini ljudi.

Osim toga, galebovi vrlo brzo uče jedni od drugih. Kada jedna ptica otkrije da se na određenoj plaži ili terasi lako dolazi do hrane, ubrzo će joj se pridružiti i ostale. Zbog toga se na pojedinim lokacijama čini kao da ih iz godine u godinu ima sve više.

Foto: IstraIN

Iako mogu djelovati neugodno, stručnjaci upozoravaju da ih ne treba hraniti. Time se samo dodatno potiče njihovo približavanje ljudima i učvršćuje ponašanje koje kasnije dovodi do otimanja hrane i sve češćih sukoba.

Kako biste izbjegli neugodne situacije, preporučuje se da hranu na otvorenom ne ostavljate bez nadzora, vrećice s otpadom uvijek zatvarate, a galebove ne pokušavate dozivati ili hraniti. Na terasama i plažama dovoljno je nekoliko sekundi nepažnje da ptica zgrabi obrok i odleti.

Iako će mnogi reći da su galebovi "postali bezobrazni", stručnjaci smatraju da je riječ o prirodnoj prilagodbi. U potrazi za lakše dostupnom hranom ove su se ptice uspješno prilagodile čovjeku, a dok god im nudimo jednostavan izvor hrane, njihovi će odvažni "prepadi" na plažama i rivama biti sve češći.

Tagovi: