Koliko je led u vašem piću zapravo čist? Odgovor bi vas mogao iznenaditi
Mnogi ljeti ne mogu zamisliti piće bez leda, no rijetko tko razmišlja koliko je on zapravo higijenski ispravan. Stručnjaci objašnjavaju kada je led potpuno siguran, a kada može postati izvor bakterija.
Led je tijekom ljeta gotovo neizostavan dio svakog osvježavajućeg pića. Bilo da je riječ o kavi, soku, koktelu ili običnoj vodi, većina gostiju očekuje nekoliko kockica leda koje će rashladiti napitak. No, s vremena na vrijeme postavlja se pitanje – koliko je taj led zapravo higijenski ispravan?
Odgovor nije jednostavan jer ne postoji univerzalna brojka koja bi pokazala koliko bakterija ima u jednoj kockici leda. Stručnjaci ističu da pravilno proizveden i pravilno skladišten led ne predstavlja zdravstveni rizik. Međutim, problemi mogu nastati ako se zanemari higijena tijekom proizvodnje ili rukovanja.
Važno je naglasiti da se led smatra hranom. To znači da za njegovu proizvodnju, skladištenje i posluživanje vrijede jednaka pravila sigurnosti hrane kao i za sve ostale prehrambene proizvode. Voda od koje se proizvodi mora biti zdravstveno ispravna, a uređaji za izradu leda moraju se redovito čistiti i dezinficirati.
Najveći rizik nije sama voda, nego način rukovanja. Ako se spremnici za led ne održavaju redovito ili se led uzima rukama umjesto čistom lopaticom, može doći do mikrobiološke kontaminacije. Problem mogu predstavljati i prljavi filteri ili unutrašnjost ledomata u kojoj se zbog vlage mogu razviti mikroorganizmi.
Međunarodna istraživanja tijekom godina pokazala su da su u pojedinim uzorcima leda iz ugostiteljskih objekata pronađene bakterije poput Escherichije coli, koliformnih bakterija ili Pseudomonas aeruginosa.
Njihova prisutnost ne znači da će osoba koja popije piće nužno oboljeti, ali ukazuje na ozbiljan higijenski propust tijekom proizvodnje ili rukovanja ledom.
S druge strane, redovite sanitarne kontrole pokazuju da je velika većina leda proizvedenog u objektima koji poštuju higijenske standarde mikrobiološki ispravna. Upravo zato stručnjaci naglašavaju kako nije razlog za zabrinutost sam led, nego eventualni propusti u njegovoj pripremi.
Jedna od čestih zabluda jest da zamrzavanje uništava bakterije. To nije točno. Niske temperature uglavnom zaustavljaju njihov rast, ali mnogi mikroorganizmi mogu preživjeti zamrzavanje i ponovno postati aktivni nakon odmrzavanja. Zbog toga je kvaliteta vode i čistoća opreme mnogo važnija od same činjenice da je led smrznut.
Posebnu pažnju treba posvetiti održavanju ledomata. Proizvođači preporučuju redovito čišćenje i dezinfekciju uređaja jer se u vlažnoj unutrašnjosti mogu stvarati naslage i biofilm – tanki sloj mikroorganizama koji se ne može ukloniti samo ispiranjem vodom.
Foto: Pexels
Stručnjaci također savjetuju da se led nikada ne uzima rukama, da se koristi isključivo čista lopatica te da se u spremnik za led ne odlažu boce, limenke ili drugi predmeti koji mogu prenijeti nečistoće.
Za većinu zdravih ljudi led iz ugostiteljskih objekata koji posluju u skladu s propisima ne predstavlja zdravstveni rizik. Ipak, osobe oslabljenog imuniteta, starije osobe, trudnice i mala djeca osjetljiviji su na moguće bakterijske infekcije pa je kod njih posebno važna sigurnost hrane i pića.
Zaključak je jednostavan – nije problem u ledu, nego u higijeni. Kada se koristi zdravstveno ispravna voda, ledomati redovito održavaju, a zaposlenici poštuju pravila rukovanja hranom, led je siguran za konzumaciju.
No, svaki propust u tom lancu može povećati rizik od mikrobiološke kontaminacije, zbog čega stručnjaci upravo higijenu smatraju najvažnijim čimbenikom sigurnosti.
Troje odraslih ljudi pod istim krovom pokušava pronaći način za zajednički život, dok se isprepliću ljubomora, neriješeni odnosi iz prošlosti i apsurdni kompromisi.
Jesenski program tako nastavlja dugogodišnju misiju Edukacijskog gastronomskog centra Istre, koji kroz edukaciju profesionalaca i promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda doprinosi razvoju istarske gastronomske scene.
Uoči prvenstvenog dvoboja Istre 1961 i Hajduka, koji se u ponedjeljak, 26. listopada, igra na stadionu Aldo Drosina u Puli, domaći klub objavio je važne upute za navijače. Posebna pravila odnose se na unošenje obilježja gostujućeg kluba, a najavljena je i privremena regulacija prometa.
Za zdravije navike nije nužno odlaziti u teretanu. Novo istraživanje pokazuje da se 24 posto građana Hrvatske gotovo svakodnevno bavi tjelesnom aktivnošću izvan sporta, dok se čak 43 posto nikada ne bavi sportom ili tjelovježbom.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2026. iznosila je 1.586 eura, što je 4,2 posto manje nego u prethodna tri mjeseca. Novo istraživanje otkriva i velike razlike među zanimanjima, županijama te primanjima žena i muškaraca.
Gotovo sedam sati dnevno Hrvati provode na internetu, a posljedice sve češćeg gledanja u ekrane posebno zabrinjavaju kada je riječ o djeci i mladima. Stručnjaci upozoravaju da se kratkovidnost pojavljuje u sve ranijoj dobi te ističu važnost odmora očiju i boravka na otvorenom.
U zatvorski sustav Hrvatske tijekom 2025. primljeno je 2.684 stranih državljana, gotovo četvrtinu manje nego godinu ranije. Na kraju godine u sustavu ih je bilo 940, a najviše ih je pristiglo iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Srbije.
U noći sa subote na nedjelju završava ljetno računanje vremena. U tri sata kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag, dok se u Europskoj uniji i dalje čeka dogovor o ukidanju sezonske promjene sata.
Ponekad je dovoljan miris svježe pečenog kruha, prve jutarnje kave ili drva koja gore u peći da nas misli odvedu desetljećima unatrag. Neki mirisi imaju neobičnu moć probuditi uspomene koje smo gotovo zaboravili.
Iza deset novih pjesama kriju se osobne teme kojima se Marko suočava s pritiskom, nesigurnošću, negativnim komentarima i iscrpljenošću koji su pratili njegov nagli uspon na međunarodnu glazbenu scenu.
Posjetitelje očekuju tri zanimljiva događanja, od predavanja mladih znanstvenih entuzijasta do druženja s poznatom književnicom i razgovora o budućnosti električnih automobila.
Najveći festival gina u regiji okupio je domaće i međunarodne destilere, brojne uzvanike i ljubitelje vrhunskih destilata. Dodijeljeno je 14 zlatnih i jedno platinasto odličje, a glavna nagrada otišla je u Buzet.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.