Vraćena kilometraža i dalje hara tržištem: Hrvati zbog vraćene kilometraže masno preplaćuju automobile
Kupnja rabljenog automobila u Hrvatskoj mogla bi vas skupo stajati ako je kilometraža vraćena. Novo istraživanje pokazuje da se takva vozila u prosjeku prodaju čak 22,7 posto skuplje nego što stvarno vrijede, dok je kod dijela automobila brojač "pomlađen" za gotovo 39 tisuća kilometara.
Iako se o prijevarama s kilometražom često raspravlja u medijima, ovaj oblik obmane i dalje je raširen. Kupnjom vozila s manipuliranom kilometražom vozači ne samo da plaćaju znatno više nego što automobil stvarno vrijedi, već se kasnije mogu suočiti i s čestim popravcima.
Tvrtka za obradu IT podataka, carVertical, provela je istraživanje kako bi utvrdila kako prijevara s kilometražom utječe na vrijednost vozila. Rezultati su otkrili šokantnu činjenicu. Na nekim tržištima vozači preplaćuju automobil s izmijenjenom kilometražom za gotovo 50 % njegove vrijednosti.
Kupnja automobila mnogima je jedna od najvećih investicija, no rijetki razmišljaju koliko će njihov četverokotačni ljubimac vrijediti za nekoliko godina. Novo istraživanje pokazalo je koji modeli u Hrvatskoj najbrže gube na vrijednosti – a neki izgube i više od polovice cijene u samo pet godina.
15:12Prije 160 d24.05.2026
„Budući da nisu svi zapisi o kilometraži digitalizirani, može biti prilično teško utvrditi je li neko manipulirao brojačem kilometara.
Povrh toga, države još uvijek ne razmjenjuju podatke o vozilima na dosljedan način, zbog čega kupci rabljenih automobila nemaju podatke”, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište u tvrtki carVertical.
Istraživanje tvrtke carVertical pokazalo je da u Hrvatskoj prijevara s kilometražom umjetno podiže vrijednost vozila u prosjeku za 22,7 %. Automobil koji se s izmijenjenom kilometražom prodaje za 20.000 EUR u stvarnosti bi mogao vrijediti tek oko 16.300 EUR.
„Vraćanjem kilometraže nepošteni prodavači mogu stvoriti iluziju da je vozilo u boljem stanju nego što zapravo jest. Što je automobil skuplji, kupci mogu izgubiti više novca. To je osobito važno za kupce novijih, premium rabljenih vozila”, kaže Buzelis.
Situacija se razlikuje u istočnoj i zapadnoj Europi
Utjecaj prijevare s kilometražom na vrijednost vozila značajno varira od zemlje do zemlje. Najmanji utjecaj na cijene zabilježen je u Srbiji, Ukrajini i Rumunjskoj, dok je najveći utjecaj zabilježen u Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj.
Od svih vozila koja je carVertical provjerio u Hrvatskoj, 2,2 % imalo je izmijenjenu kilometražu. U prosjeku su brojači kilometara bili vraćeni za 38.600 kilometara.
Za usporedbu, u Njemačkoj, gdje prijevara s kilometražom ima najveći utjecaj na vrijednost vozila među svim zemljama uključenim u istraživanje, povećavajući cijene za čak 49,3 %, 1,7 % vozila imalo je izmijenjene podatke o kilometraži. U toj je zemlji s prave kilometraže vozila u prosjeku uklonjeno 34.400 kilometara.
Na drugom kraju spektra nalazi se Srbija, gdje je utjecaj prijevare s kilometražom na vrijednost vozila najniži među svim obuhvaćenim zemljama, svega 9,3 %. Udio automobila s izmijenjenom kilometražom u Srbiji dosegao je 3,9 %, dok su vozila tamo u prosjeku bila „pomlađena” za 53.500 kilometara.
Foto: carVertical
Prema Buzelisu, najbolji način da izbjegnete kupnju vozila s izmijenjenom kilometražom jest da prije kupnje rabljenog automobila uvijek provjerite njegovu povijest. To omogućuje provjeru je li kilometraža autentična, a ako nije, za koliko je kilometara smanjena i kada je došlo do izmjene.
„Prijevara s kilometražom ostaje ozbiljan problem diljem Europe, a države još uvijek čine premalo kako bi se s njim učinkovito pozabavile. Njemačka je najveći izvoznik rabljenih automobila u EU, izvozeći gotovo 2 milijuna rabljenih vozila godišnje u druge države članice Europske unije.
Slijede je Italija, Belgija i Nizozemska. Stoga, kada takve zemlje ograniče dijeljenje nekih podataka o povijesti vozila za izvezene automobile, vozači u drugim zemljama ostaju bez važnih informacija vezanih uz sigurnost.
Kada vozači kupe automobile čija je stvarna kilometraža znatno veća od oglašene, ne samo da ga preplaćuju, već mogu imati i poteškoća s ispravnim planiranjem održavanja, suočiti se s češćim kvarovima ili čak voziti nesigurno vozilo”, kaže Buzelis.
Prijave su otvorene do 7. studenoga ili do popunjenja maksimalnog broja od 300 plaćenih prijava, zbog čega organizatori pozivaju sve zainteresirane da na vrijeme osiguraju svoje mjesto.
Od proslave Martinja i humanitarnih aktivnosti do kazališnih predstava, tradicionalnog Sa(n)jma knjige u Istri i početka Adventa, Puljane i njihove goste očekuje mjesec ispunjen kulturom, zabavom i druženjem.
Grad Pula pokrenuo je javno savjetovanje o prijedlogu odluke kojom bi se uredili uvjeti za rješavanje nedostatka parkirnih mjesta u postupcima izdavanja prostornih i građevinskih akata, kao i naknada za parkirna mjesta koja nije moguće osigurati.
Europska komisija u kampanji predstavlja ljude koji su već sudjelovali u panelima građana. Njihova iskustva trebala bi pokazati kako izgleda rasprava u kojoj različiti pogledi postaju dio zajedničkih preporuka.
Prema legendi, Jure Grando noću je obilazio Kringu i kucao na vrata. U kući koju bi posjetio ubrzo bi preminuo jedan ukućanin. Priča o istarskom štrigunu stoljećima izaziva znatiželju.
Može li umjetna inteligencija sačuvati glas i uspomene na preminulu osobu? To je jedno od pitanja koje otvara Festival znanstvenog filma, a u Rovinju će ga predstaviti predavanje i dokumentarni film.
„Šetate rivom, padnete i slomite kost” – tako dr. Adelmo Šegota opisuje prijelom koji može otkriti uznapredovalu osteoporozu. Upozorava da bolest često nema simptoma i objašnjava tko bi trebao provjeriti gustoću kostiju.
Nakon što su američki raketoplani 2011. godine završili svoju posljednju misiju, činilo se da je era krilatih svemirskih letjelica zauvijek završena. No razvoj novih tehnologija i kineski orbitalni brod Shenlong ponovno otvaraju pitanje povratka raketoplana, možda jednog dana i s ljudskom posadom.
Podaci koje Europska komisija navodi uz online raspravu o demokratskoj otpornosti ukazuju na zabrinutost zbog mogućeg uplitanja u izbore, širenja dezinformacija i stanja medijskih sloboda.
Svjetski dan štednje obilježava se 31. listopada. Dok ukupna štednja hrvatskih kućanstava raste, za mnoge građane stvaranje financijske pričuve ostaje izazov.
Poznata istarska pjesma „Katerina” dobila je novo, energičnije izdanje. Grupa Fronta i Alen Vitasović predstavili su singl „Katerina 2026”, obradu pjesme Livija Morosina iz 1994. godine, a u projektu je sudjelovao i sam autor originala.