U malom istarskom mjestu Kringi legenda kaže da je noćno kucanje na vrata najavljivalo smrt jednog od ukućana. Iza priče stoji Jure Grando, čovjek kojega se danas naziva prvim europskim vampirom zabilježenim imenom i prezimenom.
Prema predaji, Grando je umro i pokopan 1656. godine. No ubrzo nakon pogreba, pričalo se, počeo se noću pojavljivati u selu. Kucao bi na vrata kuća, a nakon njegova posjeta netko bi od ukućana navodno preminuo.
Mještani su strahovali punih šesnaest godina, sve dok se nisu odlučili suočiti s njim.
Godine 1672. župan Miho Radetić okupio je devetoricu muškaraca i poveo ih na groblje. Kad su otvorili grob, legenda kaže, zatekli su tijelo rumenih obraza, kao da je pokojnik još živ. Pokušali su ga probiti glogovim kolcem, ali nisu uspjeli. Na kraju su mu odrubili glavu i ponovno zatvorili grob. Nakon toga, prema predaji, Jure se više nije pojavljivao. istra.hr
Priču je zabilježio slovenski putopisac Janez Vajkard Valvasor u djelu objavljenom 1689. godine. Zanimljiv je i detalj koji se često izgubi u prepričavanju: u starim zapisima Grando se naziva štrigunom, kako su u Istri nazivali nemirnog mrtvaca. Tek s vremenom priča je postala poznata kao legenda o vampiru.
Danas je Jure Grando dio identiteta Kringe i jedna od najpoznatijih istarskih legendi. Ostaje pitanje koje priču čini tako privlačnom: je li riječ o strahu koji je među mještanima dobio vlastiti lik ili o predaji koja je stoljećima rasla sa svakim novim prepričavanjem?
Za Kringu je dovoljno da se spusti noć pa da staro kucanje ponovno odjekne u mašti.