Na današnji dan kod Rovinja potonuo Baron Gautsch: Ručak u prvoj klasi prethodio tragediji 177 ljudi

Jedna od najvećih pomorskih tragedija na Jadranu dogodila se 13. kolovoza 1914. godine nedaleko od Rovinja.

Putnički parobrod Baron Gautsch, koji se vraćao iz Dalmacije prema Trstu, naletio je na minu i potonuo u svega nekoliko minuta. Zbog velikog broja žrtava i okolnosti tragedije brod se često naziva i „jadranskim Titanikom“.

Luksuzni putnički brod Baron Gautsch porinut je 1908. godine u britanskom brodogradilištu. Bio je dug 84,5 i širok 11,6 metara, a godinama je prevozio putnike između Dalmacije, Trsta i drugih luka na sjevernom Jadranu.

Izbijanjem Prvog svjetskog rata trgovački brodovi Austro-Ugarske Monarhije stavljani su i u vojnu službu, pa je takvu sudbinu doživio i Baron Gautsch.

U četiri plovidbe prešao je 1.810 nautičkih milja prevozeći vojna pojačanja iz Trsta prema Kotoru, dok je na povratnim putovanjima prema sjevernom Jadranu prevozio evakuirane civile. Na tim je plovidbama prevezeno ukupno 2.855 osoba.

Kobna plovidba prema Trstu

Sve se promijenilo 13. kolovoza 1914. godine. Baron Gautsch toga se dana s putnicima vraćao iz Dalmacije prema Trstu, a putovanje koje je trebalo biti tek još jedna uobičajena plovidba završilo je katastrofom.

Od Lošinja prema Puli brodom je upravljao prvi časnik Paul Luppis. Prema zapisima o tragediji, Luppis je u jednom trenutku napustio zapovjednički most kako bi ručao s putnicima prvog razreda, a upravljanje brodom prepustio je drugom časniku Tenzeu.

Upravo je položaj broda u tim trenucima bio presudan. Baron Gautsch plovio je sjevernije, odnosno bliže obali nego što su nalagale upute vojnih vlasti. Na opasnost je upućivala i činjenica da se mimoišao s brodom Prinz Hohenlohe, koji je prema dalmatinskim otocima plovio više od tri nautičke milje dalje od obale.

Navodno su i pojedini putnici upozoravali na smjer kojim brod plovi, no kurs nije promijenjen.

Upozorenja nisu bila dovoljna

Oko 14.50 sati Baron Gautsch ušao je punom brzinom u minsko polje koje je postavila austro-ugarska ratna mornarica. Minopolagač Basilisk slao je upozorenja, ali s putničkog broda na njih nisu pravodobno reagirali.

Uslijedila je eksplozija mine, a Baron Gautsch potonuo je u svega nekoliko minuta, oko šest nautičkih milja jugozapadno od svjetionika Sveti Ivan na Pučini kod Rovinja.

Posada Basiliska i još nekoliko ratnih brodova krenula je u spašavanje putnika. Prema podacima koji se najčešće navode, spašeno je 159 ljudi, dok je 177 osoba izgubilo život. Među poginulima bilo je mnogo žena i djece.

Foto: arhiva IstraIN-a

Drugi časnik Tenze stradao je u brodolomu, dok su zapovjednik broda i prvi časnik nakon tragedije uhićeni i zatvoreni u Puli. Zbog ratnih okolnosti i tadašnje cenzure detalji istrage i sudskog postupka dugo su ostali obavijeni velom tajne.

Posebno potresna svjedočanstva govore o djeci koja su ukrcana u čamce za spašavanje, ali čamci u kaosu nisu bili na vrijeme odvezani od broda te ih je parobrod pri potonuću povukao za sobom.

Olupina i danas leži nedaleko od Rovinja

Više od stoljeća nakon tragedije Baron Gautsch ostaje jedno od najpoznatijih mjesta za ronjenje na Jadranu i svojevrsni podvodni spomenik jednoj od najvećih pomorskih tragedija na ovom području.

Olupina leži uspravno na pjeskovitom dnu, na dubini od približno 37 do 41 metar. Trup je još uvijek dobro očuvan, dok od nekadašnjeg drvenog zapovjedničkog mosta gotovo ništa nije ostalo.

Na lijevoj strani broda, približno u visini nekadašnje vodne linije, i danas se može vidjeti otvor nastao eksplozijom mine. Na pramcu se nalazi sidreno vitlo, a oba sidra ostala su na svojim mjestima. Prednji jarbol srušen je na nadgrađe, dok zadnjeg više nema.

Drveni dijelovi palube tijekom desetljeća uglavnom su istrunuli pa svjetlost prodire u dijelove nekadašnjih salona i blagovaonica. Na lijevoj strani olupine još su vidljive sohe čamaca za spašavanje, nijemi podsjetnik na dramatične posljednje minute putnika i posade.

Danas, 112 godina nakon potonuća, Baron Gautsch ostaje trajni podsjetnik na prve dane Prvog svjetskog rata, ali i na lanac ljudskih odluka i propusta koji su jednu rutinsku plovidbu pretvorili u tragediju čije se posljedice pamte više od stoljeća.

Izvor: WIKIPEDIA/DIVING-SHARK