EU sprema nova pravila za djecu na društvenim mrežama: Mlađima od 13 godina prijeti zabrana

Europska unija sprema dosad jedan od odlučnijih zahvata u način na koji djeca i mladi pristupaju društvenim mrežama.

Prema najavi predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela koristiti društvene mreže, dok bi za one od 13 do 15 godina bili predviđeni posebni računi pod nadzorom roditelja ili skrbnika.

Riječ je o EU KIDS Actu, čije je predstavljanje Europska komisija najavila za 17. rujna. Von der Leyen u govoru o stanju Unije najavila je postupni pristup ovisno o dobi djeteta.

Za djecu od 13 do 15 godina predviđeni su takozvani „mini računi”, koje bi postavljali i nadzirali roditelji, uz ograničene funkcije i vrijeme korištenja, dok bi za korisnike od 15 do 18 godina platforme morale osigurati siguran dizajn.

Najava novih pravila ponovno je otvorila pitanje koliko zabrane same po sebi mogu zaštititi djecu te koliko odgovornosti trebaju preuzeti tehnološke kompanije.

Predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u sklopu kojeg djeluje i Centar za sigurniji internet, Tomislav Ramljak ističe kako roditelji ne mogu sami biti protuteža algoritmima velikih tehnoloških kompanija.

„Godinama govorimo roditeljima da postavljaju granice, razgovaraju s djecom i nadziru njihovo korištenje interneta. Sve je to potrebno, ali nije dovoljno ako s druge strane imamo platforme koje su vrlo sofisticirano dizajnirane upravo tako da korisnika što dulje zadrže pred ekranom.

Dijete i roditelj ne mogu sami biti protuteža algoritmima iza kojih stoje najveće tehnološke kompanije na svijetu. Zato je dobro da Europska unija jasno govori i o odgovornosti platformi“, ističe Ramljak.

PexselsIlustracija

Upravo odgovornost tehnoloških kompanija trebala bi biti jedan od ključnih elemenata novog europskog pristupa. Von der Leyen poručila je kako će platforme morati dokazati da su sigurne za maloljetnike, uz naglasak na suzbijanju ovisničkih značajki i izlaganja djece štetnim i ekstremnim sadržajima.

No ograničavanje pristupa društvenim mrežama, upozorava Ramljak, ne može zamijeniti digitalno obrazovanje djece.

„Ako dijete do trinaeste godine samo udaljimo od određene platforme, a ne naučimo ga kako prepoznati manipulaciju, nasilje, prijevaru, seksualno iznuđivanje ili neprimjeren kontakt, problem nismo riješili. Samo smo ga pomaknuli nekoliko godina. Dijete će prije ili poslije ući u digitalni prostor i tada mora imati znanje, povjerenje u odrasle i razvijene mehanizme zaštite“, naglašava.

Jedno od važnih pitanja u provedbi novih pravila bit će i provjera dobi korisnika. Takav sustav morao bi biti dovoljno učinkovit da spriječi jednostavno zaobilaženje dobnih ograničenja, ali istodobno ne bi smio dovesti do nepotrebnog prikupljanja osobnih podataka.

Ramljak pritom upozorava i na moguću neželjenu posljedicu zabrana – situaciju u kojoj se dijete, nakon što je zaobišlo pravila, boji potražiti pomoć kada naiđe na problem.

„Najgori scenarij bio bi da dijete ima problem online, a šuti jer se boji priznati da je zaobišlo zabranu i uopće bilo na platformi. Zato uz svaku zabranu mora ići vrlo jasna poruka djeci: ako ti se nešto dogodi, nisi izgubio pravo tražiti pomoć. Sigurnost djeteta uvijek mora biti ispred kazne zbog prekršenog obiteljskog pravila“, kaže Ramljak.

Foto: David Jerković/PIXSELLTomislav Ramljak

Prema njegovu mišljenju, zaštita djece stoga mora istodobno uključivati ograničavanje štetnih i ovisničkih elemenata platformi, veću odgovornost tehnoloških kompanija, učinkovitu provjeru dobi koja štiti privatnost te sustavno obrazovanje djece, roditelja i stručnjaka.

„Roditeljima će sigurno biti lakše postaviti granicu ako ona više nije samo njihova individualna odluka nego postoji i jasna društvena norma. Ali nijedan zakon neće zamijeniti razgovor između roditelja i djeteta.

Cilj nije stvoriti generaciju djece koja se ne zna koristiti internetom, nego generaciju koja ga zna koristiti sigurno, odgovorno i kritički“, zaključuje Ramljak.

Centar za sigurniji internet najavio je da će pratiti razvoj europskih pravila i njihovu eventualnu primjenu u Hrvatskoj, s naglaskom na rješenja koja istodobno štite djecu i njihovu privatnost te od tehnoloških kompanija zahtijevaju konkretnu odgovornost.

Djeca, mladi, roditelji i stručnjaci koji imaju pitanja o sigurnosti na internetu, neprimjerenim sadržajima, online nasilju ili drugim poteškoćama mogu se obratiti Centru za sigurniji internet putem besplatne i anonimne Helpline linije 0800 606 606.