Prekrasnu, sunčanu nedjelju iskoristili smo za boravak u prirodi, a ondje su nas dočekali prizori koje bismo prije očekivali u proljeće nego usred listopada.
Naime, naišli smo na šparuge koje ponovno niču, ali i na krušku koja je, unatoč jeseni, ponovno procvjetala.
Jedan od njezinih najpoznatijih simbola je istarski bijeli tartuf, čija sezona traje od rujna do prosinca, posebno na području doline Mirne i Motovunske šume.
22:05Prije 29 d11.09.2026
Iako na prvi pogled neobično, čini se da nas ovakve pojave više ne bi trebale pretjerano iznenađivati.
Klimatske promjene sve su izraženije, a njihov utjecaj na prirodu postaje sve vidljiviji.
Šparuge smo navikli brati tijekom ožujka, travnja i početkom svibnja, kada je njihova sezona na vrhuncu.
No, izgleda da ćemo ih sve češće moći pronaći i tijekom listopada, a možda čak i studenoga. Naravno, ne u količinama kakve možemo očekivati u proljeće, ali dovoljno da primijetimo kako se nešto mijenja.
Foto: IstraIN
Slična je situacija i s kruškama.
Dok bi se stabla u ovo doba godine trebala pripremati za zimsko mirovanje, pojedina ponovno cvatu.
Kruška čije cvjetove uobičajeno očekujemo tijekom travnja sada je procvjetala u listopadu, što je još jedan neobičan prizor ove jeseni.
I dok bismo se nekada ovakvim pojavama čudili, danas se sve više čini da postaju dio naše svakodnevice.
Foto: IstraIN
Klimatske promjene odavno nisu samo nešto o čemu slušamo u vijestima.
Njihove posljedice osjećamo gotovo svakodnevno, od sve izraženijih temperaturnih oscilacija i dugotrajnih sušnih razdoblja do promjena u prirodnim ciklusima biljaka.
One ne utječu samo na prirodu, već i na ljude, poljoprivredu, gospodarstvo i gotovo sve aspekte života.
Godišnja doba kakva smo nekada poznavali sve češće donose vremenske prilike koje odudaraju od uobičajenih sezonskih obrazaca.
Iako se pojedinačna pojava poput jesenske cvatnje kruške ili rasta šparuga ne može sa sigurnošću pripisati klimatskim promjenama, jasno je da dugoročne promjene temperature i vremenskih prilika utječu na biljni svijet.
U Rovinju je dovršena luksuzna stambeno-poslovna zgrada Casa Buona Parte, na mjestu nekadašnjeg zatvora u Valdibori. U prodaji je osam stanova, a cijene se kreću od 1,9 do čak 4,2 milijuna eura.
Jeffrey Vella, Emanuele Scarello, Danijel i Ilja Đekić, Marina Gaši te Maša Salopek 22. listopada u Cap Aureu pripremaju Science on the Plate – The Fifth Taste, posebnu večeru koja gastronomiju povezuje sa znanošću, održivošću i promjenama mediteranskog ekosustava.
Udruga tartufara „Istra” upozorava na moguće dugoročne posljedice radova uz rijeku Rašu kod Pićna. Tvrde da su uklonjena i stabla koja su trebala biti sačuvana te traže odgovore nadležnih.
Digitalni memorijal je mrežna stranica ili zapis posvećen preminuloj osobi. Na njemu se mogu objediniti osnovne biografske informacije, fotografije, sjećanja, poruke obitelji i prijatelja te podaci o posljednjem ispraćaju.
Mobiteli, društvene mreže, videoigre i sati provedeni pred ekranima često se spominju kada se govori o životnim navikama mladih. No jesu li nove generacije doista toliko tjelesno neaktivne koliko se ponekad misli?
Radionicu će voditi Nika Vitković Zahtila, magistra primijenjenih umjetnosti iz Centra primijenjene umjetnosti ARTSTUDIO, edukacijskog centra za keramiku.
Meduze se u dijelovima Azije jedu generacijama, a njihova komercijalna vrijednost raste. Dok znanstvenici razvijaju krekere, želatinu i druge proizvode, u Europi su meduze i dalje izvan uobičajene prehrane.
Masline stare više od četiri stoljeća, replika antičke rimske preše i dvije dosad nepoznate sorte maslina samo su dio posebnosti parka „Fažanski olivari”, koji je postao nova turistička atrakcija Fažane.
Rođen 1890. godine u Kringi, Milanović je život posvetio vjerskom, obrazovnom i društvenom radu, a posebno mjesto u njegovoj biografiji zauzima angažman u pregovorima o granicama nakon Drugoga svjetskog rata.
Radionica je namijenjena roditeljima i svima koji žele bolje razumjeti utjecaj digitalnog svijeta na dječje odrastanje te naučiti kako uspostaviti zdrav odnos između djece i tehnologije.