Nakon tridesete nova prijateljstva rijetko nastaju slučajno. Više nema školskih hodnika, studentskih druženja ni spontanih izlazaka nekoliko puta tjedno.
Posao, obitelj i svakodnevne obveze zauzimaju kalendar, dok ljudi koje upoznajemo često već imaju svoj krug prijatelja.
Zbog toga se lako stvara dojam da su sve društvene skupine zatvorene. Ipak, problem obično nije u nedostatku ljudi koji žele nova poznanstva. Mnogi se osjećaju jednako, ali čekaju da netko drugi napravi prvi korak.
Odrasla prijateljstva uglavnom ne nastaju nakon jednog odličnog razgovora. Potrebni su ponovljeni susreti tijekom kojih se ljudi postupno opuštaju i otkrivaju zajedničke interese. Zato jednokratni događaj nije uvijek najbolje mjesto za upoznavanje, čak ni kada na njemu sudjeluje mnogo ljudi.
Bolje rezultate daju aktivnosti koje se održavaju redovito: grupni treninzi, tečajevi jezika, radionice, volontiranje, planinarenje ili pub-kvizovi. Na takvim se mjestima iste osobe susreću iz tjedna u tjedan, a razgovor može započeti bez pritiska.
Prvi cilj nije pronaći najboljeg prijatelja, nego upoznati nekoga s kim biste rado ponovno popili kavu.
Internet može biti dobro mjesto za prvi korak
Nekim je ljudima mnogo lakše započeti razgovor porukom nego prići nepoznatoj osobi na događanju. To može biti lokalna grupa, forum posvećen određenom hobiju ili najveća chat platforma u Hrvatskoj. Važnije od samog mjesta jest pronaći zajednicu u kojoj se razgovara o temama koje vas zaista zanimaju.
Nemojte se zaustaviti na uobičajenom pitanju „bok, kako si?”. Pitajte sugovornika koji film preporučuje, gdje se održava dobar kviz ili kako se počeo baviti hobijem koji je spomenuo.
Konkretno pitanje daje razlog za opširniji odgovor i lakše vodi prema prirodnom razgovoru.
Ako komunikacija teče ugodno, javite se ponovno. Mnogi potencijalno dobri kontakti nestanu samo zato što obje osobe čekaju da ona druga prva pošalje poruku.
Prijateljstvo traži više vremena nego što očekujemo
Za prelazak iz poznanstva u neobavezno prijateljstvo često je potrebno, prema provedenom istraživanju o nastanku prijateljstva, oko 40 do 60 sati zajednički provedenog vremena.
Za razvoj bližeg odnosa potrebno je znatno više. Važno je i kako se vrijeme provodi: zajedničke aktivnosti i opušteno druženje više pridonose bliskosti od samog boravka u istoj učionici ili uredu.
To ne znači da morate voditi evidenciju o svakom susretu. Zaključak je jednostavniji: nemojte odustati ako nakon dvije kave još nema osjećaja bliskosti. Prijateljstva koja u djetinjstvu djeluju spontano zapravo su nastajala kroz stotine sati provedene u istoj školi, ulici ili na igralištu.
Budite konkretni kada nekoga pozivate
Rečenica „moramo jednom na kavu” najčešće ne dovede ni do kakvog susreta. Umjesto toga predložite točan dan, približno vrijeme i jednostavan plan: „Jesi za kavu u subotu oko 11?” ili „Idem u četvrtak na kviz, želiš mi se pridružiti?”
Dobar povod može biti i zajedničko gledanje utakmice: u rasporedu sportskih prijenosa lako ćete pronaći termin i predložiti konkretan dan.
Ako osoba ne može, ali sama predloži drugi termin, vjerojatno je zainteresirana. Ako nekoliko puta odgovori neodređeno i nikada ne ponudi alternativu, nemojte to doživjeti kao osobni neuspjeh. Usmjerite energiju prema ljudima koji uzvraćaju interes.
Privatnost nemojte zamijeniti nepovjerenjem
Kod upoznavanja na internetu nije potrebno biti sumnjičav prema svima, ali granice treba postaviti rano. Ne dijelite kućnu adresu, podatke s dokumenata, financijske informacije ni detalje koji otkrivaju svakodnevnu rutinu.
Prvi susret dogovorite na javnom mjestu i recite bliskoj osobi kamo idete.
Ako se dopisujete preko javne mreže u kafiću, hotelu ili trgovačkom centru, pouzdani VPN može šifrirati promet između vašeg uređaja i VPN poslužitelja. Ipak, VPN ne može zaštititi podatke koje svojevoljno otkrijete sugovorniku niti može potvrditi da je osoba s druge strane iskrena.
Tehnička zaštita i oprez u komunikaciji zato imaju različite uloge.
Ne čekajte da vas netko „usvoji”
Najveća prepreka novim prijateljstvima nakon tridesete često nije manjak prilika, nego strah da ćemo djelovati nametljivo. No poziv na kavu, poruka nakon ugodnog razgovora ili dolazak na aktivnost na kojoj nikoga ne poznajete nisu znak očaja.
To su sasvim obični načini na koje odrasli grade odnose.
Možda svi oko vas doista već imaju svoje društvo. To, međutim, ne znači da u njemu nema mjesta za još jednu osobu.