Radojčić: Budućnost Uljanika nije turizam – već pametna brodogradnja i proizvodnja
"Smrt brodogradilišta Uljanik bila bi velika tragedija za naš grad i velika šteta za interese RH", poručila je kandidatkinja za gradonačelnicu Pule, Dušica Radojčić.
"Predizborna briga o aktualnim gradskim problemima nakon četverogodišnje šutnje u Gradskom vijeću učestala je pojava. Odjednom svi imaju rješenje, o kojemu su bezbrižno šutjeli cijeli mandat. Primjera je više, a ovaj se osvrt odnosi na Uljanik", započinje medijsko priopćenje Dušica Radojčić, kandidatkinja za gradonačelnicu Pule iz platforme Možemo!.
"Dok su ga svi drugi pokapali, u posljednje dvije godine kao vijećnici smo pokrenuli inicijativu da se Grad aktivnije uključi u pitanje sudbine Uljanika, te smo posredstvom tadašnjih saborskih zastupnica Možemo! Problem iznosili i u Saboru. Nakon mojeg ulaska u Sabor, i sama sam više puta podizala temu Uljanika, zahtijevajući da država, nakon neuspjelih pokušaja prodaje, otkupi poslovne udjela u društvu ULJANIK Brodogradnja 1856.
Govorila sam o nužnosti izrade plana razvoja Uljanika koji će sadržavati jasnu proizvodnu orijentaciju, o potrebnoj reorganizaciji djelatnosti i izradi plana i podrške modernizaciji. O Uljaniku smo održali i konferenciju za novinare u Saboru. Nakon toga država jest otkupila poslovne udjele i postala većinski vlasnik, ali ništa od preostalih nužnih aktivnosti potrebnih da se osigura budućnost Uljanika nije napravila.
Bez plana razvoja, brodogradnja će pomalo odumirati. Smrt brodogradilišta Uljanik bila bi velika tragedija za naš grad i velika šteta za interese RH. Naročito kada vidimo nove uspjehe naših projektanata i tvrtki iz sektora brodogradnje. Stotinjak kilometara sjeverno od Pule nalazi se jedno od najuspješnijih brodogradilišta u svijetu. Da, u vlasništvu je države, i da, strateški je izuzetno bitno za talijansko gospodarstvo, zbog čega tog svog giganta zovu “corporazione importantissima”.
Foto: Možemo! Pula
Brodogradnja je ogroman generator znanja i istraživanja, industrija koja razvija nova rješenja i potiče nova tehnološka dostignuća. Uljanik je i nakon sloma dokazao da može graditi brodove. Umjesto kupovine oronulih trajekata za Jadroliniju, zašto se flota trajekata ne nastavi graditi u Uljaniku? Posljednje Jadrolinijine brodogradnje - 4 trajekta pod imenom: "Kornati", "Brač","Krk" i "Mljet" sagrađeni su prije 10-ak godina upravo kod nas, u Uljaniku.
Projekti već postoje i razrađeni su do najmanjeg detalja. Uspješna poslovna suradnja je već dokazana i ti su brodovi visoke kvalitete u funkciji. Koristi bi imali svi - i Uljanik i Jadrolinija i otočani i njihove veze s kopnom.
U gradnji novih trajekata sudjelovale bi tvrtke iz cijele zemlje, naročito iz Istarske i Primorsko goranske županije. I eto multiplikativnog efekta - strojarstvo, elektrotehnika, informatika, metali, automatizacija, brodska oprema, podvodne tehnologije. Udio proizvoda i usluga proizvedenih u Hrvatskoj u izgrađenom velikom brodu kreće se od 50-65%.
Sazvali smo i tematsku sjednicu o Uljaniku te je usvojen naš zaključak “Uljanik - za pametnu brodogradnju kao stratešku gospodarsku granu Grada Pula - Pola”. Inzistirali smo da Grad Pula ne smije ostati po strani odlučivanja o budućnosti Uljanika, te zatražili da se omogući prijenos vlasništva dijela poslovnog udjela Republike Hrvatske u minimalnom iznosu za pravo glasa na Skupštini trgovačkog društva Uljanik Brodogradnja 1856 d.o.o., kako bi Grad u budućnosti bio informiran o situaciji u Društvu.
U cilju provedbe Zaključka formirana je delegacija Grada koja je trebala “bez odgode” zatražiti sastanak s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske i ministrom gospodarstva i održivog razvoja, radi iskazivanja interesa za raspravu o budućnosti Uljanika. Zoričić je potom minirao realizaciju tog zaključka, ali se nitko u Vijeću nije nimalo zbog toga uzrujao.
Grad Pula ima brodogradilište. Prostor koji je već sada funkcionalan, mada traži modernizaciju i unapređenje. Prostor koji nudi stalna radna mjesta, prostor u kojem se mogu razvijati znanje i tehnologije, prostor koji može ponovo biti prostor rada.
Višak prostora, koji više neće biti potreban za brodogradnju, mora postati proizvodno-obrtnička zona i to u dogovoru Grada i države, kako bi se mijenjali uvjeti koncesije. Plaćanje koncesije za cijelo područje i tako je Uljaniku postao nepotrebni trošak.
Pula i šira regija već desetljećima svjedoče postupnom gašenju proizvodnih djelatnosti, uz sve veću orijentaciju na turizam. Ova neravnoteža dovela je do nesigurnog gospodarskog modela u kojem grad sve više ovisi o sezonalnim prihodima, dok se industrijska proizvodnja i obrtništvo kontinuirano smanjuju.
Cilj razvoja poduzetničko-obrtničke zone nije samo stvaranje boljih uvjeta za postojeće poduzetnike, već i oživljavanje industrijske proizvodnje, koja stagnira i opada. Takva zona omogućit će razvoj malih i srednjih proizvodnih poduzeća te obrta, čime se jača gospodarska otpornost Pule.
Iako turizam može biti pokretač gospodarstva, ne smije biti jedina osnova razvoja. Poslovna zona također može podržati obrte i proizvodne djelatnosti koje opslužuju turističku industriju – od obrade drveta i metalne industrije do proizvodnje prehrambenih proizvoda i usluga održavanja.
Stoga je upravo nastavak brodogradnje u Uljaniku i otvaranje poduzetničke zone na dijelu njegovog prostora jedan od mojih političkih prioriteta", poručila je Radojčić.
Trg kralja Tomislava na Verudi ove subote, 17. listopada, od 10 do 14 sati postaje mjesto zabave, sporta i kreativnosti! Posljednje ovogodišnje izdanje manifestacije „Dođi u kvart” donosi funk disco glazbu, radionice, rolanje, napuhance i sajam razmjene predmeta.
Pulska policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 51-godišnjakom kojeg sumnjiči za krađu prehrambenih i kozmetičkih proizvoda iz trgovine u Santoriovoj ulici. Muškarca je u pokušaju krađe zatekao zaštitar, koji ga je zadržao do dolaska policijskih službenika.
Tijekom ostatka četvrtka prevladavat će sunčano vrijeme, osobito nakon razilaženja jutarnje magle u unutrašnjosti. Ipak, na Jadranu će ostati vjetrovito, a bura će prema večeri dodatno jačati.
Rebalansom rovinjskog proračuna, koji doseže 67,35 milijuna eura, povećavaju se ulaganja u infrastrukturu i socijalne programe. Božićnice rastu na 100 eura, no SDP – Možemo! – SU upozorava da cenzus od 800 eura i dalje isključuje dio umirovljenika.
Na zajedničkoj sjednici u Pazinu gradonačelnik Pule Peđa Grbin poručio je da će Kaštijun jednom biti zatvoren te da se u iduće tri godine mora odrediti nova lokacija za županijski centar.
Zatvaranje građevinske deponije u Rovinju otvorilo je raspravu: direktor Komunalnog servisa Želimir Laginja prozvao je Grad zbog bankarske garancije, a gradonačelnik Emil Nimčević kaže da dozvola za sanaciju nikad nije aktivirana.
Na sjednici Gradskog vijeća Rovinja gradonačelnik Emil Nimčević osvrnuo se na prijedlog razrješenja direktora Komunalnog servisa Želimira Laginje, navodeći da je izgubio povjerenje u način vođenja društva. Najavio je i da će predložiti razmatranje mogućnosti razrješenja članova Nadzornog odbora.
Nove izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama donose veće kazne za opasnu vožnju, ilegalne utrke i nepropisno parkiranje. Uvodi se i evidencija električnih romobila, a roditeljima koji ih omoguće djeci mlađoj od 14 godina prijete kazne do 3000 eura.
O Kaštijunu i problemima gospodarenja otpadom danas će u Pazinu raspravljati vijećnici Pule i Istarske županije. Prije početka zajedničke sjednice, ispred Spomen doma najavljen je prosvjed građanskih inicijativa.
Aerodrom Vrsar, koji djeluje gotovo 50 godina, zatvoren je zbog spora oko prava korištenja zemljišta i objekata. Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus pozvao je nadležno ministarstvo da pronađe privremeno rješenje koje bi omogućilo ponovno otvaranje aerodroma dok traju sudski postupci.
Inicijativa za ujedinjenu Labinštinu predala je načelniku Raše peticiju protiv projekta KodeCO net zero, koju je potpisalo 7.152 građana. Pred zgradom Općine okupilo se pedesetak prosvjednika.