Radojčić: Budućnost Uljanika nije turizam – već pametna brodogradnja i proizvodnja
"Smrt brodogradilišta Uljanik bila bi velika tragedija za naš grad i velika šteta za interese RH", poručila je kandidatkinja za gradonačelnicu Pule, Dušica Radojčić.
"Predizborna briga o aktualnim gradskim problemima nakon četverogodišnje šutnje u Gradskom vijeću učestala je pojava. Odjednom svi imaju rješenje, o kojemu su bezbrižno šutjeli cijeli mandat. Primjera je više, a ovaj se osvrt odnosi na Uljanik", započinje medijsko priopćenje Dušica Radojčić, kandidatkinja za gradonačelnicu Pule iz platforme Možemo!.
"Dok su ga svi drugi pokapali, u posljednje dvije godine kao vijećnici smo pokrenuli inicijativu da se Grad aktivnije uključi u pitanje sudbine Uljanika, te smo posredstvom tadašnjih saborskih zastupnica Možemo! Problem iznosili i u Saboru. Nakon mojeg ulaska u Sabor, i sama sam više puta podizala temu Uljanika, zahtijevajući da država, nakon neuspjelih pokušaja prodaje, otkupi poslovne udjela u društvu ULJANIK Brodogradnja 1856.
Na završnoj konferenciji za medije stranke Možemo! na gradskoj tržnici u Puli, Dušica Radojčić istaknula je još jednom najvažnije značajke svog programa za upravljanje gradom koji je protekle četiri godine bio žrtva stagnacije i gradske uprave u rasulu.
Radojčić je istaknula da Pula mora osnažiti vlastiti kulturni identitet, a to je moguće samo ako prepoznamo i na pravi način njegujemo svoje bogatstvo.
17:53Prije 253 d09.05.2025
Govorila sam o nužnosti izrade plana razvoja Uljanika koji će sadržavati jasnu proizvodnu orijentaciju, o potrebnoj reorganizaciji djelatnosti i izradi plana i podrške modernizaciji. O Uljaniku smo održali i konferenciju za novinare u Saboru. Nakon toga država jest otkupila poslovne udjele i postala većinski vlasnik, ali ništa od preostalih nužnih aktivnosti potrebnih da se osigura budućnost Uljanika nije napravila.
Bez plana razvoja, brodogradnja će pomalo odumirati. Smrt brodogradilišta Uljanik bila bi velika tragedija za naš grad i velika šteta za interese RH. Naročito kada vidimo nove uspjehe naših projektanata i tvrtki iz sektora brodogradnje. Stotinjak kilometara sjeverno od Pule nalazi se jedno od najuspješnijih brodogradilišta u svijetu. Da, u vlasništvu je države, i da, strateški je izuzetno bitno za talijansko gospodarstvo, zbog čega tog svog giganta zovu “corporazione importantissima”.
Građani Pule imaju pravo na čist zrak, zdrav okoliš i gradsku vlast koja ih štiti, stoga Radojčić zagovara daleko strožu politiku prema cementari i najavljuje “čvrstu ruku za čist zrak”, kroz sedam koraka koje planira poduzeti kao gradonačelnica.
Slaven Boljun, kandidat za župana, je na početku konferencije za medije predstavio Helenu Lozić Doklestić, dosadašnju članicu civilnog nadzora Kaštijuna, koja je odlučila pristupiti listi Možemo! za Županijsku skupštinu.
14:23Prije 276 d16.04.2025
Foto: Možemo! Pula
Brodogradnja je ogroman generator znanja i istraživanja, industrija koja razvija nova rješenja i potiče nova tehnološka dostignuća. Uljanik je i nakon sloma dokazao da može graditi brodove. Umjesto kupovine oronulih trajekata za Jadroliniju, zašto se flota trajekata ne nastavi graditi u Uljaniku? Posljednje Jadrolinijine brodogradnje - 4 trajekta pod imenom: "Kornati", "Brač","Krk" i "Mljet" sagrađeni su prije 10-ak godina upravo kod nas, u Uljaniku.
Projekti već postoje i razrađeni su do najmanjeg detalja. Uspješna poslovna suradnja je već dokazana i ti su brodovi visoke kvalitete u funkciji. Koristi bi imali svi - i Uljanik i Jadrolinija i otočani i njihove veze s kopnom.
U gradnji novih trajekata sudjelovale bi tvrtke iz cijele zemlje, naročito iz Istarske i Primorsko goranske županije. I eto multiplikativnog efekta - strojarstvo, elektrotehnika, informatika, metali, automatizacija, brodska oprema, podvodne tehnologije. Udio proizvoda i usluga proizvedenih u Hrvatskoj u izgrađenom velikom brodu kreće se od 50-65%.
Sazvali smo i tematsku sjednicu o Uljaniku te je usvojen naš zaključak “Uljanik - za pametnu brodogradnju kao stratešku gospodarsku granu Grada Pula - Pola”. Inzistirali smo da Grad Pula ne smije ostati po strani odlučivanja o budućnosti Uljanika, te zatražili da se omogući prijenos vlasništva dijela poslovnog udjela Republike Hrvatske u minimalnom iznosu za pravo glasa na Skupštini trgovačkog društva Uljanik Brodogradnja 1856 d.o.o., kako bi Grad u budućnosti bio informiran o situaciji u Društvu.
U cilju provedbe Zaključka formirana je delegacija Grada koja je trebala “bez odgode” zatražiti sastanak s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske i ministrom gospodarstva i održivog razvoja, radi iskazivanja interesa za raspravu o budućnosti Uljanika. Zoričić je potom minirao realizaciju tog zaključka, ali se nitko u Vijeću nije nimalo zbog toga uzrujao.
Grad Pula ima brodogradilište. Prostor koji je već sada funkcionalan, mada traži modernizaciju i unapređenje. Prostor koji nudi stalna radna mjesta, prostor u kojem se mogu razvijati znanje i tehnologije, prostor koji može ponovo biti prostor rada.
Višak prostora, koji više neće biti potreban za brodogradnju, mora postati proizvodno-obrtnička zona i to u dogovoru Grada i države, kako bi se mijenjali uvjeti koncesije. Plaćanje koncesije za cijelo područje i tako je Uljaniku postao nepotrebni trošak.
Pula i šira regija već desetljećima svjedoče postupnom gašenju proizvodnih djelatnosti, uz sve veću orijentaciju na turizam. Ova neravnoteža dovela je do nesigurnog gospodarskog modela u kojem grad sve više ovisi o sezonalnim prihodima, dok se industrijska proizvodnja i obrtništvo kontinuirano smanjuju.
Cilj razvoja poduzetničko-obrtničke zone nije samo stvaranje boljih uvjeta za postojeće poduzetnike, već i oživljavanje industrijske proizvodnje, koja stagnira i opada. Takva zona omogućit će razvoj malih i srednjih proizvodnih poduzeća te obrta, čime se jača gospodarska otpornost Pule.
Iako turizam može biti pokretač gospodarstva, ne smije biti jedina osnova razvoja. Poslovna zona također može podržati obrte i proizvodne djelatnosti koje opslužuju turističku industriju – od obrade drveta i metalne industrije do proizvodnje prehrambenih proizvoda i usluga održavanja.
Stoga je upravo nastavak brodogradnje u Uljaniku i otvaranje poduzetničke zone na dijelu njegovog prostora jedan od mojih političkih prioriteta", poručila je Radojčić.
Izložbu su organizirali Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu, Kobariški muzej, Slovensko kulturno društvo Istra – Pula i Slovenski dom KPD Bazovica Rijeka, a autori su Mojca Dobravec i Jaka Fili, kustosi Kobariškog muzeja.
Mjere se odnose prvenstveno na divlje svinje, čagljeve i lisice, čija je populacija prema procjenama nadležnih službi dosegnula razinu koja predstavlja potencijalni rizik za sigurnost ljudi i imovine.
Kandidate za članstvo mogu predlagati udruge usmjerene na rad s mladima, udruge nacionalnih manjina, učenička vijeća, studentski zborovi, pomladci političkih stranaka, sindikalnih i strukovnih organizacija, kao i neformalne skupine mladih od najmanje 20 članova.
Odlučili smo provjeriti kako takve vremenske oscilacije utječu na pčele i pčelare u Istri. Predsjednik Udruge pčelara Lipa Pazin, Tonči Ferenčić pojašnjava što tople zime znače za pčele i gdje leže stvarni rizici.
U sklopu tradicionalne Antonje u Rovinjskom Selu održane su 35. Izložba vina Rovinjštine i 23. Izložba mladih maslinovih ulja, koje su okupile velik broj proizvođača i potvrdile visoku razinu kvalitete domaćih proizvoda.
Peršurić je naglasio kako IDS od samih početaka dosljedno zagovara realizaciju ovog projekta, ističući njegov strateški značaj ne samo za hrvatski dio Istre, već i za Republiku Hrvatsku u cjelini.
Za provedbu Javnog poziva osigurano je ukupno 163.000 eura, raspoređenih na tri prioritetna područja. Za programe i projekte iz područja socijalne skrbi namijenjeno je 60.000 eura.
Tijekom prošle godine zabilježeno je 44 posto manje nezakonitih prelazaka granice, što dodatno doprinosi percepciji Hrvatske kao jedne od najsigurnijih zemalja u Europi.
Dvorana je opremljena i multifunkcionalnom spravom za trening snage, kao i strunjačama za dva borilišta ukupne površine 190 četvornih metara. Uz nabavu nove opreme, provedeni su i građevinski zahvati, uključujući sanaciju krova iznad svlačionica.
Usklađivanje mirovina provodi se dvaput godišnje, u siječnju i srpnju, u omjeru 85:15 prema promjenama indeksa cijena i prosječne plaće. No nakon niza visokih usklađivanja, trenutni ‘balon’ se ispuhao – inflacija stagnira, a rast plaća usporio je, što zajedno dovodi do minimalnog povećanja mirovina.