Radolović: Nepravednim izmjenama Zakona 130 000 naših građana ostalo je bez prava na zdravstveno osiguranje!

Prilikom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović jasno je poručila da se ne radi o tehničkom zakonu, već o ključnom aktu koji određuje tko u Hrvatskoj ima pravo na zdravstvenu zaštitu – i pod kojim uvjetima.

„Ovo nije tehnički zakon. Ovo je zakon koji odlučuje tko će imati pristup liječniku, tko će biti zdravstveno osiguran, tko će ostati zaboravljen. Dok se vi možda možete liječiti privatno – većina građana nema taj luksuz“, istaknula je Radolović u Saboru.

Naglasila je kako se vladajući hvale povećanjem naknade za bolovanje sa 70 % na 80 %, no ignoriraju činjenicu da se ona i dalje računa po osnovici iz 2009. godine.

„Kako je moguće da građani plaćaju doprinose po današnjim plaćama, a naknade primaju prema osnovici iz vremena velike krize? Je li to pravedno prema radnicima koji danas žive u realnosti 2025. godine, s najvišom inflacijom, cijenama hrane i energenata koje ne priznaje osnovica od 441,44 eura?“, upitala je i dodala:

„Radnik u Puli ili Đakovu koji ide na operaciju koljena mora mjesecima živjeti sa 80 % naknade koja ni prije nije pokrivala režije i hranu. Ako bolujete duže, gubite gotovo četvrtinu prihoda.“

Snažno se usprotivila i rigidnom sustavu obvezne fizičke prijave svakih 90 dana u HZZO koji nepravedno pogađa najranjivije skupine – bolesne, osobe s invaliditetom, studente i starije osobe.

„U 21. stoljeću zahtijevati osobni dolazak kako bi netko dokazao da postoji – to je sramotno.“, kazala je Radolović i pozvala na hitnu digitalizaciju utemeljenu na povezivanju sustava i podataka koje državne institucije već posjeduju između HZZO-a, HZMO-a, MUP-a, Porezne uprave i svih onih drugih institucija koje bi trebale biti umrežene, a ne zahtijevati fizički dolazak na „šalter“.

Radolović je upozorila je i na alarmantne posljedice ovog sustava – čak 130.000 građana ostalo je bez zdravstvene zaštite zbog neispunjavanja ove obveze, a među njima su i bolesni, invalidi, studenti, stariji, majke na rodiljnom dopustu. „Preko stotinu tisuća ljudi ostalo je bez osiguranja jer nisu fizički došli pred šalter. Dio njih možda jest zloupotrijebio sustav, ali većina nije. Ovo je društveni cinizam, a ne socijalna osjetljivost.“

Radolović je posebno istaknula nepravedan položaj izmjena Zakona prema pacijentima koji boluju od dugotrajnih i rijetkih bolesti, a čije bolovanje često traje više od godinu dana, samozaposlenima, mikro poduzetnicima koji u slučaju privremene nesposobnosti doslovno ostaju bez prihoda te osobama koje nisu registrirane ni kao zaposlene ni kao nezaposlene – poput žena koje skrbe o djeci, članovima obitelji, ili su jednostavno ispale iz svih sustava samozaposlenih, žena koje skrbe o djeci i starijima, kao i činjenicu da izmjene zakona ne predviđaju ništa za osobe koje nisu formalno ni zaposlene ni nezaposlene.

„Za njih ovaj zakon ne postoji. Oni su nevidljivi, a upravo su to skupine koje najviše trebaju zdravstvenu zaštitu.“

Posebna problematika su naši studenti koji studiraju u EU, ti mladi ljudi nisu ništa manje naši građani ako imaju prebivalište u Hrvatskoj i studiraju u EU, oni ne bi smjeli i nisu smjeli ostati bez zdravstvenog osiguranja.

Pravdate se da imaju pravo na zdravstvenu zaštitu temeljem „europske zdravstvene iskaznice“, a dobro znate da se njome mogu koristiti jedino u slučaju hitnih intervencija. Uskraćivanje zdravstvene zaštite njima je kršenje slobode kretanja unutar EU, a takva politika odvraća mlade od obrazovanja i u principu, tjerate ih da biraju između obrazovanja i između zdravlja.

Ono što ne vidimo ni u ovim izmjenama Zakona, a nepravda je učinjena i u prvom, to je nemogućnost ostvarivanja bolovanja za njegu starijih i nemoćnih članova obitelji, znači danas ako ste vi unuk, ako vaša baka ili djed zatrebaju skrb, vi ne možete koristiti bolovanje i dalje po ovom Zakonu, samo supružnici i djeca imaju to pravo, ostali članovi obitelji nemaju.

U ime Kluba zastupnika SDP-a iznijela je niz prijedloga: ukidanje obveze fizičkog javljanja svakih 90 dana povezivanje visine bolovanja s minimalnom neto plaćom, a ne s proračunskom osnovicom, uvođenje prava na bolovanje za njegu svih članova uže obitelji, u skladu sa Zakonom o radu automatsko produljenje osiguranja na temelju registara za studente, osobe s invaliditetom i skrbnike omogućavanje fleksibilnijih načina dokazivanja statusa (online prijava, liječnička dokumentacija).

Posebno je upozorila na nepravdu prema roditeljima bolesne djece. „Čak i nakon ovih izmjena, roditelj s iznadprosječnom plaćom i dalje neće imati pravo na punu naknadu kada njeguje bolesno dijete.

Ograničenje na 995 eura je korak, ali nedovoljan. I dalje će roditelji biti kažnjeni jer skrbe za vlastitu djecu.“ 

Podsjetila je da je SDP još u siječnju predložio zakon kojim bi roditelji imali pravo na 100 % stvarne plaće, bez limita, sve dok postoji potreba za njegom – i to za svu djecu do 7 godina starosti.

„U stvarnom životu bolest ne traje točno 60 dana. Ne možemo ostaviti roditelje da biraju između egzistencije i zdravlja svog djeteta.“

„Zdravlje nije fiskalna mogućnost – to je temelj socijalne države. Ne smijemo zaboraviti da su svi naši građani jednako vrijedni, bez obzira na njihov imovinski status ili mjesto prebivališta.

SDP će i dalje zahtijevati sustavne promjene koje ljudima jamče pravo na liječenje, a ne birokratski labirint“, zaključila je Sanja Radolović.