Radolović: Inflacija puni proračun, a država štedi na obrazovanju, zdravstvu i umirovljenicima

Saborska zastupnica Sanja Radolović (SDP) nastavno na prijedlog rebalansa Državnog proračuna istaknula je kako je Vlada planirala znatno manju stopu inflacije nego što je stvarna, dok su cijene hrane i osnovnih životnih potrepština u stalnom porastu, a posebno pogađa građane s najmanjim primanjima.

Inflacija nije statistika, to je prazan frižider i neplaćen račun. Rebalans se puni preko računa građana. Cijene struje i plina rastu, a država se time hvali kao „fiskalnim uspjehom“. Ako Vlada puni proračun preko povećanja cijena režija građanima i gospodarstvenicima, to je neuspjeh — pristojno zapakiran u takozvane energetske mjere”, kaže Radolović.

Vezano za zdravstvo Radolović je istaknula kako se dug prema veledrogerijama pokriva tek djelomično, a opskrba lijekovima i liječenje pacijenata su ugroženi. Kad država štedi na zdravlju, to nije racionalizacija — to je moralni bankrot. U rebalansu se daje 145 milijuna eura zdravstvu, ali bez pokrića za 550 milijuna eura dospjelih obveza.

Po pitanju socijalne politike Radolović je istaknula da je inkluzivni dodatak postao simbol neuspjeha Vlade, a oko 15.000 osoba je preminulo čekajući rješenje, odnosno nije dočekalo inkluzivni dodatak.

Predviđeno je bilo 520 milijuna eura, a potrebno je 790 milijuna kako bi se isplatio svima koji na inkluzivni dodatak imaju pravo. S druge strane, kaže Radolović, umirovljenici su dobili poruku da njihova država jedan mjesec rada cijeni 6 eura. To nije socijalna politika, to je moralni pad, kaže Radolović.

Radolović je upozorila da su jedinice lokalne samouprave umjesto planiranog suficita sada u deficitu od 333 milijuna eura. “Vlada je troškove prebacila na gradove i općine, a bez financijskog pokrića. To znači manja sredstva za vrtiće, vatrogasce i komunalne usluge. Građani će to platiti kroz nove račune i manju kvalitetu života”, ističe Radolović.

 

Pod krinkom “racionalizacije”, Vlada prekida projekte u zdravstvu, obrazovanju i infrastrukturi. Rebalansom gospodarstvo „gubi“ 426 milijuna eura, odnosno odustaje se od projekata koji bi stvorili nova radna mjesta i dodanu vrijednost.

Što se tiče novaca iz EU, do sada je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) ispunjeno tek 36 % pokazatelja, dok do lipnja 2026. treba ispuniti preostalih 64 %. “Ako ovako nastavimo, Hrvatska će izgubiti stotine milijuna eura iz EU fondova. Neiskorišten euro nije broj na papiru – to je neizgrađeni vrtić, neobnovljena škola, neizgrađena pruga”, ističe Radolović.

“Ovaj rebalans nije rezultat odgovorne fiskalne politike, nego kroničnog neplaniranja i nekompetencije. Vlada probleme ne rješava — ona ih odgađa. Rebalans se gradi na odgađanju plaćanja — prema veledrogerijama i dobavljačima — umjesto na stvarnim reformama. A dok oni guraju rokove, građani svaki dan osjećaju posljedice”, poručila je zaključno Radolović.