Dušica Radojčić: 'Ministarstvo bez plana, emisije u milijunima: Zašto Plomin 2 još radi?'
Dušica Radojčić: "Umjesto da snažno pokrene korištenje energije iz sunca i drugih obnovljivih izvora i učvrsti energetsku neovisnost, Vlada i dalje planira istraživanja i eksploataciju iz novih izvora fosilnih goriva, te kreće sa zagovaranjem izgradnje nuklearnih postrojenja. "
Iako se Hrvatska službeno obvezala zatvoriti termoelektranu Plomin 2 do 2033. godine, konkretan plan za njezinu zamjenu još uvijek nije predstavljen javnosti.
O tome se u svom priopćenju za medije izjasnila Dušica Radojčić iz platforme Možemo!.
Na završnoj konferenciji za medije stranke Možemo! na gradskoj tržnici u Puli, Dušica Radojčić istaknula je još jednom najvažnije značajke svog programa za upravljanje gradom koji je protekle četiri godine bio žrtva stagnacije i gradske uprave u rasulu.
"Ljudi mi s užasom dojavljuju o krvavim tragovima ubijenih životinja na cestama i šumskim putevima na području Štinjana, o zatvaranju naselja, zabrani izlaska, o osjećaju tjeskobe zbog pucanja po naselju dok subotom ujutro piju prvu kavu"
13:55Prije 144 d13.02.2025
Priopćenje prenosimo u cijelosti.
"Puno je do sada bilo riječi o mogućim planovima za termoelektrane Plomin 1 i Plomin 2, od revitalizacije Plomina 1 za proizvodnju energije iz goriva iz otpada s Kaštijuna i Marišćine do zatvaranja Plomina 2 2033. godine i njegove transformacije u postrojenje za proizvodnju vodika s pripadajućom solarnom elektranom.
Termoelektrana Plomin 1 već dugo nije u pogonu, pa je analizirana mogućnost njene revitalizacije izgradnjom energane na gorivo iz otpada. No, pokazalo se da je to neisplativo i donesena je odluka o zatvaranju i dekomisiji Plomina.
Prostor bi se, dakle, morao vratiti u prvobitno stanje, što je vrlo složen postupak. Ministarstvo nije navelo ni kada se ni kako planira dekomisija.
Stoga je Dušica Radojčić upitala Ministarstvo gospodarstva koji su točno planovi za te dvije termoelektrane. O planovima za Plomin 2 nema jasnog odgovora već mnogo različitih i dijelom dvojbenih izjava.
Iz Ministarstva objašnjavaju da, s obzirom na potrebu održavanja stabilnosti napona, sunčane elektrane nisu dostatno rješenje za sigurnost napajanja Istre nakon zatvaranja Plomina 2. To je, kažu, moguće isključivo gradnjom klasičnih proizvodnih jedinica veće snage.
Kažu da do izgradnje zamjenskih proizvodnih kapaciteta, ne navodeći kojih, i pojačanja prijenosne mreže na i prema istarskom poluotoku treba održavati raspoloživost TE Plomin 2 i zaključuju: “Postojeća proizvodnja na ugljen u bloku TE Plomin 2 do daljnjega je nužna kako bi se osigurala opskrba električnom energijom za Istru”. No, odgovor se ne može samo tako nabaciti, potrebne su stručne podloge i proračun elektroenergetskog sustava u različitim uvjetima.
Foto: Zelena Istra
Osim što je takvo razmišljanje ostatak starog promišljanja izgradnje sustava, zbivanja u proteklih godinu dana demantiraju tu tvrdnju. Naime, TE Plomin 2 bila je dugo izvan pogona tijekom 2024. te cijele 2025. godine. Je li nam u Istri nedostajalo struje? Nije. Plomin 2 služi za stabilizaciju sustava, ali vidimo da sustav radi i bez njega. Ono što nam je potrebno je dovoljno jaka mreža i baterijski sustavi.
Ministarstvo u svom odgovoru uopće ne spominje obavezu RH da zatvori Plomin 2 do 2033. godine. Naime, prema preuzetim obavezama u zaštiti klime Hrvatska se obavezala da će do 2033. ugasiti Plomin 2. Ako se planira držati tih obaveza, Ministarstvo bi već sada trebalo imati neki plan za tu blisku budućnost. Ono što znamo sigurno je da nas Plomin 2 zbog emisija CO2 košta jako puno.
Trošak emisija Plomina 2 iznosio je u 2021. godini 48 milijuna eura, 118 milijuna u 2022., 72 milijuna u 2023. i 48 milijuna u 2024. godini. Dvostruko manji trošak emisija u 2024. godini govori o obustavi rada duži period. Premda je službena verzija razloga zaustavljanja rada Plomina 2 bio kvar, neki smatraju da su razlog tako dugog gašenja te termoelektrane, pa tako i cijele 2025. godine enormni troškovi emisija.
Nije jasno ni zbog čega bi Istra morala imati svoju “baznu proizvodnju” odnosno klasičnu elektranu? Kad bi bilo točno da svaka regija mora imati svoju elektranu, Slavonija, npr., ne bi imala napajanje jer ne proizvodi dostatnu snagu za cijelo područje.
Nema nikakve sumnje da je u Istri potrebno pojačati prijenosnu mrežu, pa se spominje izgradnja dalekovoda od 400 kV i trafostanica “oko 2035. godine”. Kažu da je izrađeno idejno rješenje trase dalekovoda, ali ju je potrebno unijeti u prostorne planove Istarske i Primorsko-goranske Županije.
Hrvatska premalo koristi energiju iz sunca unatoč velikim potencijalima
Pretpostavlja se da je idejno rješenje izrađeno za potrebe izgradnje Plomina C na ugljen snage 500 MW, koji nije realiziran. Ako idejno rješenje postoji, onda bi trasu novog dalekovoda županije i gradovi i općine trebali unijeti u svoje prostorne planove što prije, jer bi takav dalekovod dodao sigurnost i mogućnost dodatnog izvoza obnovljive električne energije.
Nužnost izgradnje novog dalekovoda obrazlaže se povećanom potrošnjom, stabilnošću elektroenergetskog sustava, a spominje se i sigurnost napajanja vodom koja ovisi o električnoj energiji. Ako je ugrožena sigurnost, onda se izgradnja dalekovoda mora proglasiti strateškim projektom i izvesti u najkraćem roku.
Trenutno je Istra povezana dalekovodima s ostatkom elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj i sa Slovenijom. To omogućava lokalnu gradnju solara koji bi pokrivali dnevno opterećenje, ali se isto tako može puno i izvoziti.
Stoga bi županija, gradovi i općine trebali intenzivnije pokrenuti solarizaciju javnih krovova i time doprinijeti tranziciji na obnovljive izvore energije i energetskoj neovisnosti te snažnije poticati solarizaciju krovova na gospodarskim i stambenim objektima. Hrvatska još premalo koristi energiju iz sunca unatoč velikim potencijalima.
Nedavno je objavljena studija “100% obnovljivo do 2030. godine” s ciljem da se pokrene inovacijski i investicijski ciklus, no za to je potrebna jasna politička odluka - koje u ovom trenutku nema na horizontu.
Energija iz sunca ima još jednu veliku prednost - a to je da omogućava “energetsku demokraciju” odnosno da građani sami proizvode energiju, udružuju se u zajednice koje proizvode, skladište i dijele energiju i tako osiguravaju ne samo neovisnost već i jeftiniju energiju za sebe.
Zbroje li se podaci od početka ove godine, na autocestama pod upravljanjem HAC-a promet je ukupno povećan za 5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
"Policija je zaprimila dojavu u 14:43 sati da je u Aleji 30. svibnja u Rovinju došlo do prometne nesreće u kojoj je učestvovao moped", poručili su iz OKC-a.
Sredstva će se dodjeljivat do isteka kalendarske godine ili do iskorištenja sredstava, ovisno o tome koji uvjet prije nastupi te se sukladno s time zatvara Javni poziv u godini objave istog.
Općina Kaštelir-Labinci za svu djecu osnovnoškolske dobi s područja općine sufinancira boravak u nekom od ljetnih kampova te je za tu srhu, odlukom od 01. srpnja 2025. godine, u općinskom proračunu osigurano 2000 eura.
U Općini Tar-Vabriga svečano će se potpisati Ugovor o izvođenju radova na projektu rekonstrukcije državne ceste DC75 na dionici Tar - Larun – Bašarinka.
Nezavisna lista Filipa Zoričića oštro je kritizirala aktualnu gradsku vlast zbog, kako tvrde, manipulacija s javnim natječajima i poništavanja natječaja za ključna radna mjesta u komunalnom sustavu, poručivši da se Pula vraća u vremena koja su građani 2021. jasno odlučili ostaviti iza sebe.