Peršurić: 'Više od 30 tisuća osoba s invaliditetom čeka isplatu inkluzivnog dodatka!'

Saborski zastupnik IDS-a Loris Peršurić u Hrvatskom saboru upozorio je na propuste u provedbi inkluzivnog dodatka za osobe s invaliditetom, istaknuvši kako reforma koja je trebala pojednostaviti i unaprijediti sustav, nažalost, ne donosi očekivane rezultate.

U svom obraćanju, Peršurić je istaknuo da mu se posljednjih mjeseci sve češće javljaju osobe s invaliditetom koje još uvijek čekaju rješenja, isplate ili pojašnjenja o tome imaju li uopće pravo na dodatak, zbog čega ljudi nerijetko podnose zahtjeve „naslijepo“, nadajući se da im ovaj dodatak pripada.

''Reforma je krenula s dobrim namjerama, ali provedba još nije na razini planiranog. Trenutno imamo više od 30.000 ljudi koji imaju pozitivno rješenje i čekaju isplatu i zaostatke, a više od 120.000 ih tek čeka rješenje.

Istovremeno, u državnom proračunu za 2025. godinu nedostaje više od 170 milijuna eura da bi se podmirila sredstva za postojeće korisnike. Ako tako ostane, brojni ljudi koji su u sustavu – ostat će bez pomoći koja im pripada'', poručio je Peršurić.

Naglasio je i da je inkluzivni dodatak ključna financijska potpora za osobe s invaliditetom – često jedini ili glavni izvor prihoda – kojim se pokrivaju troškovi terapija, pomagala, osobne asistencije i lijekova.

Upravo zato, kašnjenja i neizvjesnost oko isplata imaju izravan i ozbiljan utjecaj na kvalitetu života korisnika.

Zastupnik je upozorio i na zabrinjavajuće stanje u centrima za socijalnu skrb, koji su ključna karika u provedbi sustava te izdavanju rješenja.

Često imaju nedovoljan broj zaposlenih kako bi pravovremeno odgovorili na sve potrebe, ali se svejedno trude pružiti pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Stoga je pozvao nadležno ministarstvo da pokuša pronaći rješenje – kako povećanjem sredstava za isplate, tako i ulaganjem u kadrove i ubrzanjem procesa odlučivanja. 

''Podržavamo svaki pokušaj da se sustav učini pravednijim i učinkovitijim, no činjenica je da provedba ove reforme ni godinu i pol kasnije, nažalost, ne daje rezultate koje smo očekivali. Inkluzija ne može biti samo lijepa riječ u zakonu.

Ona mora biti živa, provediva i održiva u svakodnevnom životu naših građana'', zaključio je Peršurić.