Radolović: Građani plaćaju preskupo stanovanje, a Vlada ignorira stvarne probleme

SDP-ova saborska zastupnica Sanja Radolović istaknula je tijekom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju kako se Vlada stalno hvali rastom kreditnog rejtinga Hrvatske, ali pritom zanemaruje kreditni rejting vlastitih građana.

Naglasila je kako velik dio Hrvata nema pojedinačnu kreditnu sposobnost te da građani za troškove stanovanja izdvajaju više od 40 posto svojih mjesečnih primanja, dok europski standard priuštivosti iznosi oko 30 posto.

„Raspravljamo o jednom od najvažnijih društvenih pitanja današnje Hrvatske – priuštivom stanovanju. To je pitanje demografije, socijalne sigurnosti i elementarne životne stabilnosti naših građana“, poručila je Radolović, istaknuvši kako mladi, unatoč radu i obrazovanju, sve teže dolaze do vlastitog doma.

Upozorila je kako cijene kvadrata rastu brže od plaća, dok su najamnine u mnogim gradovima dosegle razine zapadnoeuropskih metropola. Istodobno, velik broj građana u tridesetim i četrdesetim godinama i dalje živi s roditeljima, a Hrvatska je među zemljama u kojima mladi najkasnije napuštaju roditeljski dom – u prosjeku s 32 godine, dok gotovo 40 posto mladih od 25 do 34 godine i dalje živi u zajedničkom kućanstvu.

Podsjetila je i kako je Nacionalni plan stambene politike donesen u ožujku 2025. uz najave smanjenja cijena nekretnina, no podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju suprotno – cijene su u 2025. porasle za 14,1 posto, dok su u posljednjih pet godina ukupno porasle za više od 60 posto.

Prema njezinim riječima, u Zagrebu prosječna cijena kvadrata prelazi 3.000 eura, a na obali i 4.000 eura, dok su plaće rasle znatno sporije. Danas mlada obitelj za stan od 70 kvadrata mora izdvojiti između 210.000 i 250.000 eura, što znači kredit od gotovo 1.200 eura mjesečno na rok od 30 godina.

Posebno je upozorila na problem pogrešnog tumačenja podataka o stanovima za odmor i kratkoročnom najmu. Vlada, kaže, tvrdi da nedostaje više od 231 tisuće stanova zbog turističkog najma, no riječ je o kategoriji nekomercijalnog smještaja koja se formalno vodi kao „stanovi za odmor“.

Foto: IstraIN

„Formalno govorimo o ‘stanovima za odmor’. Međutim, u praksi je riječ o segmentu koji se značajnim dijelom koristi izvan sustava – bez registracije i bez oporezivanja. To je siva zona tržišta koju Nacionalni plan stambene politike uopće ne adresira“, istaknula je.

Dodala je kako broj takvih smještajnih jedinica kontinuirano raste te da je već sada premašio projekcije za 2030. godinu. Prema dostupnim podacima, broj postelja u toj kategoriji porastao je s 587.528 u 2021. na 677.929 u 2024. godini, što predstavlja rast veći od 15 posto u samo tri godine.

Zaključno je pozvala na hitnu reviziju Nacionalnog plana stambene politike.

„Ne može se voditi ozbiljna javna politika na temelju pogrešnih pretpostavki i očitog nerazumijevanja podataka. Potrebno je jasno razdvojiti kategorije, priznati stvarno stanje i usmjeriti mjere tamo gdje problem zaista postoji“, poručila je, dodajući kako se trenutno regulira mali obiteljski najam, dok segment iznajmljivanja „na crno“ i dalje raste izvan sustava.