Antić o klimatskim ekstremima: „Trebaju nam hladne oaze, pitke fontane i više zelenila“

Od dugotrajnih sušnih razdoblja i požara do obilnih oborina i bujičnih poplava – vremenski ekstremi sve češće postaju dio svakodnevice, a posljedice takvih događaja posljednjih su godina itekako osjetili i stanovnici Istre.

Nedavne rekordne oborine na Rovinjštini, koje su u kratkom vremenu izazvale velik broj intervencija, još su jednom pokazale koliko se brzo situacija može promijeniti.

Nakon razdoblja visokih temperatura i povećane požarne opasnosti dovoljan je jedan snažan vremenski poremećaj da pred službe postavi potpuno drugačiju vrstu izazova.

O tome je na Rovinj FM-u govorila zamjenica istarskog župana i načelnica Stožera civilne zaštite Istarske županije Gordana Antić, upozorivši da se Istra mora prilagođavati novim okolnostima.

„Jer neminovno je da se događaju bujične poplave, da se događaju požari. Znači sada imamo period suše, pa period padaline“, kazala je Antić.

„Temperatura raste skoro pola stupnja svakih deset godina“

Govoreći o promjenama kojima svjedočimo, Antić se osvrnula i na statističke podatke o rastu temperature.

„Prema podacima, statističkim podacima, čak skoro pa pola stupnja temperatura raste svakih deset godina“, rekla je Antić.

Posebno je upozorila na toplinske valove, koji ne postaju samo učestaliji nego i dugotrajniji.

„I toplinski valovi, od 70. godine ima jedan podatak koji kaže, sa 20 došli smo na 60 dana. I taj toplinski val više ne traje u prosjeku koji je trajao nekad osam dana, on sad traje i 20 dana“, kazala je.

Takve promjene, ističe Antić, ne predstavljaju samo meteorološki problem. Dugotrajna razdoblja ekstremnih temperatura izravno utječu na zdravlje ljudi, posebno onih najosjetljivijih.

Posebna briga za starije, bolesne i ranjive

Upravo zbog toga uloga Civilne zaštite tijekom toplinskih valova ne završava na intervencijama službi.

„Tu je Civilna zaštita svakako dio toga koji mora brinuti o zdravstvenoj zaštiti tada starih osoba, ranjivih osoba, kroničnih bolesnika“, rekla je Antić.

No prilagodba sve višim temperaturama ne može biti isključivo posao Civilne zaštite i zdravstvenog sustava.

Prema riječima Gordane Antić, promjene će se morati uzimati u obzir i prilikom planiranja razvoja gradova i naselja.

Gradovi moraju planirati područja hlada

Jedan od odgovora na sve dulja razdoblja velikih vrućina trebale bi biti površine koje stanovnicima omogućavaju zaštitu od sunca. Antić zato smatra da se i kroz prostorno planiranje mora više voditi računa o stvaranju hlada.

„I poticati gradove da uključuju u svoje prostorno planiranje svakako područja hlada“, kazala je.

Potom se osvrnula i na posljedice intenzivne gradnje i smanjivanja zelenih površina. „Naravno, u ovoj preizgrađenosti puno stabala, puno zelenila je maknuto“, rekla je Antić.

Poruka je, kaže, jednostavna – u budućem planiranju prostora zelenilo više ne bi trebalo promatrati samo kao estetski dodatak.

„Nama trebaju hladne oaze“

„Nama trebaju hladne oaze, trebaju nam pitke fontane“, poručila je Antić.

Upravo bi hlad, stabla, zelene površine i dostupna voda tijekom dugotrajnih toplinskih valova trebali postati dio prilagodbe gradova klimatskim ekstremima.

Pitanje otpornosti na vremenske ekstreme pritom se ne odnosi samo na vrućine. Istra se mora pripremati i na drugu krajnost – velike količine oborina u vrlo kratkom vremenu, bujične poplave i intervencije koje takve situacije donose.

Foto: IstraIN

Zbog toga Antić najavljuje daljnje povezivanje sustava na razini cijele županije.

„I to je nešto što u budućnosti trebamo i radit ćemo još na jednom dodatnom pojačanju integracije cijelog sustava Civilne zaštite sa svim gradovima i općinama kako bi zaista bili otporni na sve te krize“, rekla je.

Posljednji vremenski ekstremi tako ponovno otvaraju pitanje koliko su istarski gradovi i općine prilagođeni uvjetima koji će, prema svemu što je Antić iznijela, postajati sve zahtjevniji.

Od sustava Civilne zaštite očekuje se brza reakcija kada se nešto dogodi, ali dugoročna otpornost zahtijevat će puno više – od načina na koji se uređuju javni prostori do količine zelenila i hlada dostupnog stanovnicima.