Rovinjska tvrtka razvila alat za zapisnike sjednica, grad ga uveo među prvima u Hrvatskoj
Višesatno prepisivanje sjednica, evidencija govornika, glasanja i odluka moglo bi postati prošlost. U Istri je razvijen zapisnik.ai, sustav koji uz pomoć umjetne inteligencije snimku sjednice pretvara u nacrt zapisnika, a već se koristi i u dvojezičnom Rovinju-Rovigno.
PROMO
8 Rujan 2026 I 06:45
Foto: IstraIN
Svaka sjednica gradskog ili općinskog vijeća, odbora ili komisije završi na isti način — satima, često i danima, ručnog prepisivanja snimke, usklađivanja s Poslovnikom i, u dvojezičnim sredinama, dodatnog prevođenja.
Zapisničar mora zapamtiti tko je govorio, kada, o čemu se glasalo i kako je formulirana odluka, a sve to prije nego što zapisnik uopće stigne na ovjeru.
Upravo na taj, svima poznat, administrativni usko grlo nadovezuje se zapisnik.ai — rješenje razvijeno u Istri koje audio snimku sjednice pretvara u nacrt zapisnika po Poslovniku, s prisutnima, glasanjem po točki i formulacijom odluke već pripremljenom.
Zapisničar tako ne prepisuje ručno satima, nego provjerava i ovjerava gotov nacrt.
Proces je podijeljen u četiri koraka — priprema dnevnog reda i popisa vijećnika prije sjednice, audio snimka i evidencija prisutnosti tijekom sjednice, zatim automatska obrada u prijepis s prepoznatim govornicima i vremenskim oznakama, te na kraju provjera i ovjera.
Ono što ovaj korak razlikuje od klasične transkripcije jest da zapisničar ne sluša snimku iznova u potrazi za pogreškama, nego tekst i zvuk provjerava sinkronizirano, riječ po riječ, a ispravak je pritom samo dvoklik.
Rovinj-Rovigno već dvojezično
Grad Rovinj-Rovigno jedan je od prvih koji je zapisnik.ai uveo u svakodnevni rad — za dvojezične, hrvatsko-talijanske zapisnike sjednica Gradskog vijeća, odbora i komisija. Sustav prepoznaje oba jezika unutar iste rečenice, što je za dvojezične istarske gradove i općine dosad bio jedan od najzahtjevnijih dijelova posla oko zapisnika.
„Za sredine poput Istre, gdje je dvojezičnost zakonska obveza, a ne opcija, ovo nije samo ušteda vremena nego i pitanje dosljednosti — isti standard zapisnika na oba jezika, sjednica za sjednicom”, ističe Gordan Sinđić, autor zapisnik.ai.
Građeno prema pravilima, ne uz njih
Za razliku od općih alata za transkripciju, zapisnik.ai od početka je građen oko Poslovnika konkretne jedinice lokalne samouprave — nacrt zapisnika već sadrži prisutne i odsutne, glasanje po točki dnevnog reda i formulaciju odluke, spreman za izvoz u Word.
Sustav uključuje iAI upit nad arhivom sjednica — pitanje postavljeno prirodnim jezikom (primjerice, što je vijeće zaključilo o određenoj temi) vraća odgovor s izvorom i točnim trenutkom u snimci na koji se referira.
Tu je i mogućnost prepoznavanja govornika po glasu, koja se, naglašava Sinđić, aktivira isključivo uz privolu, u skladu s člankom 9. GDPR-a. Podaci se pohranjuju na europskim poslužiteljima (Google Cloud, podatkovni centar europe-west1), u skladu s GDPR-om po zadanom.
Foto: PROMO
Za svaku upravu svoj paket
Cijena se prilagođava veličini jedinice lokalne samouprave — od paketa za manje gradove i općine s jednim radnim tijelom, preko srednjih gradova s vijećem i odborima, do paketa namijenjenog velikim gradovima i županijama sa svim radnim tijelima i neograničenim brojem korisnika. Sve na godišnjoj pretplati, uz ponudu prilagođenu na upit.
„Htio sam napraviti alat koji gradovima i općinama olakšava posao, a ne još jedan sustav koji treba održavati. Zapisnik.ai radi ono što zapisničar inače radi ručno — samo brže, dosljednije i bez pogrešaka koje se uvuku pred kraj duge sjednice”, kaže Sinđić.
Rješenje nastalo na istarskoj obali tako polako pronalazi put i do drugih hrvatskih gradova, općina i županija — dokaz da digitalizacija javne uprave ne mora čekati velike sustave iz glavnog grada.
Više informacija na zapisnik.ai, a demo je moguće zatražiti na admin@mozgofit.eu.
Ponekad je dovoljan miris svježe pečenog kruha, prve jutarnje kave ili drva koja gore u peći da nas misli odvedu desetljećima unatrag. Neki mirisi imaju neobičnu moć probuditi uspomene koje smo gotovo zaboravili.
Novo međunarodno istraživanje usporedilo je 55 mirovinskih sustava diljem svijeta, a Hrvatska se našla među europskim zemljama s boljim ocjenama. Na vrhu ljestvice su Nizozemska, Danska i Island, no stručnjaci upozoravaju da starenje stanovništva sve više ugrožava dugoročnu održivost mirovina.
Od književnih susreta i filmskih projekcija do kazališnih predstava i opernih izvedbi, građanima se pružaju brojne prilike za upoznavanje talijanske kulturne baštine.
Jedna od najpoznatijih opereta svih vremena, „Vesela udovica” Franza Lehára, ove subote stiže pred pulsku publiku. Premijera će imati i posebno svečano značenje jer se njome obilježava 25 godina umjetničkog djelovanja opernog pjevača Ronalda Brausa.
Iza deset novih pjesama kriju se osobne teme kojima se Marko suočava s pritiskom, nesigurnošću, negativnim komentarima i iscrpljenošću koji su pratili njegov nagli uspon na međunarodnu glazbenu scenu.
Posjetitelje očekuju tri zanimljiva događanja, od predavanja mladih znanstvenih entuzijasta do druženja s poznatom književnicom i razgovora o budućnosti električnih automobila.
Najveći festival gina u regiji okupio je domaće i međunarodne destilere, brojne uzvanike i ljubitelje vrhunskih destilata. Dodijeljeno je 14 zlatnih i jedno platinasto odličje, a glavna nagrada otišla je u Buzet.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.
Međunarodni dan svjesnosti o mucanju obilježava se 22. listopada kako bi se smanjile predrasude i pružila podrška osobama koje mucaju. U predškolskoj dobi mucanje pogađa između dva i četiri posto djece.
U Staroj tvornici duhana ovog petka i subote očekuje nas peto izdanje međunarodnog festivala GinIstra, koje donosi ginove iz pet zemalja, atraktivne radionice, stručni panel, natjecanje u pripremi koktela i bogat glazbeni program.
Internetska kupnja postala je svakodnevica, ali ne prolazi uvijek bez problema. Prema Eurostatu, 35 posto nedavnih online kupaca u Europskoj uniji tijekom 2025. susrelo se s poteškoćama. Najčešće su se žalili na dostavu koja je trajala dulje od najavljenog roka.