Rovinjska tvrtka razvila alat za zapisnike sjednica, grad ga uveo među prvima u Hrvatskoj
Višesatno prepisivanje sjednica, evidencija govornika, glasanja i odluka moglo bi postati prošlost. U Istri je razvijen zapisnik.ai, sustav koji uz pomoć umjetne inteligencije snimku sjednice pretvara u nacrt zapisnika, a već se koristi i u dvojezičnom Rovinju-Rovigno.
PROMO
8 Rujan 2026 I 06:45
Foto: IstraIN
Svaka sjednica gradskog ili općinskog vijeća, odbora ili komisije završi na isti način — satima, često i danima, ručnog prepisivanja snimke, usklađivanja s Poslovnikom i, u dvojezičnim sredinama, dodatnog prevođenja.
Zapisničar mora zapamtiti tko je govorio, kada, o čemu se glasalo i kako je formulirana odluka, a sve to prije nego što zapisnik uopće stigne na ovjeru.
Upravo na taj, svima poznat, administrativni usko grlo nadovezuje se zapisnik.ai — rješenje razvijeno u Istri koje audio snimku sjednice pretvara u nacrt zapisnika po Poslovniku, s prisutnima, glasanjem po točki i formulacijom odluke već pripremljenom.
Zapisničar tako ne prepisuje ručno satima, nego provjerava i ovjerava gotov nacrt.
Proces je podijeljen u četiri koraka — priprema dnevnog reda i popisa vijećnika prije sjednice, audio snimka i evidencija prisutnosti tijekom sjednice, zatim automatska obrada u prijepis s prepoznatim govornicima i vremenskim oznakama, te na kraju provjera i ovjera.
Ono što ovaj korak razlikuje od klasične transkripcije jest da zapisničar ne sluša snimku iznova u potrazi za pogreškama, nego tekst i zvuk provjerava sinkronizirano, riječ po riječ, a ispravak je pritom samo dvoklik.
Rovinj-Rovigno već dvojezično
Grad Rovinj-Rovigno jedan je od prvih koji je zapisnik.ai uveo u svakodnevni rad — za dvojezične, hrvatsko-talijanske zapisnike sjednica Gradskog vijeća, odbora i komisija. Sustav prepoznaje oba jezika unutar iste rečenice, što je za dvojezične istarske gradove i općine dosad bio jedan od najzahtjevnijih dijelova posla oko zapisnika.
„Za sredine poput Istre, gdje je dvojezičnost zakonska obveza, a ne opcija, ovo nije samo ušteda vremena nego i pitanje dosljednosti — isti standard zapisnika na oba jezika, sjednica za sjednicom”, ističe Gordan Sinđić, autor zapisnik.ai.
Građeno prema pravilima, ne uz njih
Za razliku od općih alata za transkripciju, zapisnik.ai od početka je građen oko Poslovnika konkretne jedinice lokalne samouprave — nacrt zapisnika već sadrži prisutne i odsutne, glasanje po točki dnevnog reda i formulaciju odluke, spreman za izvoz u Word.
Sustav uključuje iAI upit nad arhivom sjednica — pitanje postavljeno prirodnim jezikom (primjerice, što je vijeće zaključilo o određenoj temi) vraća odgovor s izvorom i točnim trenutkom u snimci na koji se referira.
Tu je i mogućnost prepoznavanja govornika po glasu, koja se, naglašava Sinđić, aktivira isključivo uz privolu, u skladu s člankom 9. GDPR-a. Podaci se pohranjuju na europskim poslužiteljima (Google Cloud, podatkovni centar europe-west1), u skladu s GDPR-om po zadanom.
Foto: PROMO
Za svaku upravu svoj paket
Cijena se prilagođava veličini jedinice lokalne samouprave — od paketa za manje gradove i općine s jednim radnim tijelom, preko srednjih gradova s vijećem i odborima, do paketa namijenjenog velikim gradovima i županijama sa svim radnim tijelima i neograničenim brojem korisnika. Sve na godišnjoj pretplati, uz ponudu prilagođenu na upit.
„Htio sam napraviti alat koji gradovima i općinama olakšava posao, a ne još jedan sustav koji treba održavati. Zapisnik.ai radi ono što zapisničar inače radi ručno — samo brže, dosljednije i bez pogrešaka koje se uvuku pred kraj duge sjednice”, kaže Sinđić.
Rješenje nastalo na istarskoj obali tako polako pronalazi put i do drugih hrvatskih gradova, općina i županija — dokaz da digitalizacija javne uprave ne mora čekati velike sustave iz glavnog grada.
Više informacija na zapisnik.ai, a demo je moguće zatražiti na admin@mozgofit.eu.
Iz OAZE ističu da koncertom žele obradovati građane duhovnom glazbom te približiti udomiteljstvo kao način brige za djecu, ali i iskazivanja ljubavi prema bližnjima i zajednici.
Druženje je proteklo uz pjesmu i puno smijeha. Veseli vrtićanci pripremili su prigodne pjesmice, a zajedno s gradonačelnikom Grbinom zapjevali su i poznatu dječju pjesmicu „Abeceda“.
Pula će ovog vikenda ponovno biti u znaku jedrenja! Na Bunarini se 10. i 11. listopada održava regata Zlatna ribica 2026., koja okuplja mlade jedriličare u klasama Optimist, ILCA 4 i ILCA 6. Pred natjecateljima je šest planiranih jedrenja, a prvi start zakazan je za subotu u 11 sati.
Gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević u gostovanju na Rovinj FM-u istaknuo je važnost manifestacija za druženje i zajedništvo građana. Osvrnuo se na Grisiu, karneval i Dan grada te najavio Advent s klizalištem.
Mladi glazbenik Jakov Jozinović, koji je u kratkom vremenu osvojio publiku diljem regije, 15. siječnja 2027. godine održat će veliki koncert u porečkoj Žatici. Interes je već sada ogroman, a u manje od 24 sata prodano je više od polovice kapaciteta dvorane.
Malo istarsko mjesto sprema se za veliki pothvat! Više od 500 zainteresiranih, stroga pravila i sutkinja iz Londona samo su dio priče koja bi Tinjan mogla upisati u svjetsku povijest.
Rovinjski zbor Nuvola, pod vodstvom Loredane Cerovac Štiber, predstavljao je Istarsku županiju na 12. susretu pjevačkih zborova Matice umirovljenika Hrvatske u Požegi, gdje su pjevačice nastupile odmah nakon svečanog otvorenja i domaćina.
Jedan od najznačajnijih istarskih književnika, Zvane Črnja, dobit će spomen-ploču na kući u Zagrebu u kojoj je godinama živio i stvarao. Svečanost se održava u četvrtak, 8. listopada, a iza projekta stoji Čakavski sabor Žminj, koji je Črnja utemeljio 1969. godine.
Brest pod Žbevnicom u nedjelju, 11. listopada, ponovno okuplja ljubitelje prirode, domaćih okusa i tradicije. Peto izdanje Festivala šuma i šumskih plodova donosi cjelodnevni program, a navečer nastupa i Nina Kraljić.
Idejna inicijatorica izložbe je Marija Patljak Bilić, i sama onkološka pacijentica, koja je na projektu surađivala s dr. Anuškom Budisavljević. Njihova je želja kroz fotografiju ponuditi drugačiji pogled na onkološko iskustvo i podsjetiti da iza svake dijagnoze postoji cijela osoba, sa svojim životo
„Matija“ je dosad predstavljena diljem Hrvatske, a upravo su reakcije publike Hedlu pokazale koliko je tema suicida i dalje prisutna, a istodobno nedovoljno otvorena u javnom prostoru.