Sanja Radolović: „Inflacija jede plaće, dug u zdravstvu eksplodirao, a javne investicije ovise o EU fondovima“

Saborska zastupnica Sanja Radolović (SDP) nastavno na prijedlog Državnog  proračuna za 2026. godinu istaknula je kako, iako Vlada ponovno projicira inflaciju od  2,8% vidljivo je da su prošlogodišnje procjene bile značajno pogrešne – inflacija je  odstupila za 0,9%, bez obrazloženja razloga takve pogreške, kaže.

"Također, unatoč  dvostrukom zamrzavanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda te uvođenju tzv.  izraelskog modela nadzora cijena, cijene hrane nastavile su rasti višestruko brže od  opće inflacije. Hrvatska je po rastu cijena hrane na 2. mjestu u eurozoni, dvostruko  iznad prosjeka (5,67 % prema 2,66 %)." 

Vezano za EU fondove i prijedlog državnog proračuna Sanja Radolović je istaknula  kako se otprilike 75% investicija u javnom sektoru planira iz EU fondova, što nije nužno  loše kako bi se rasteretila sredstva iz državnog proračuna, međutim to ujedno i  pokazuje ogromnu ovisnost hrvatskih javnih financija i vrlo je jasno da ukoliko Hrvatska  ne bude uspješna u povlačenju sredstava iz EU fondova prijeti joj kolaps investicija u  javnom sektoru. Iako Vlada za 2026. planira rekordnih 4,7 milijardi eura prihoda od  pomoći EU, ostvarenje prethodno planiranih iznosa bilo je značajno niže od  očekivanja.

Posebno je upitno hoće li se do 30. lipnja 2026. uspjeti realizirati preostala  sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost kroz Nacionalni plan oporavka i  otpornosti (NPOO), što nije „mala stvar“, jer zbrojeno, u proračunu za 2026. je tako  povezano s NPOO-om ukupno oko 3,18 mlrd eura, od čega 2,01 mlrd eura bespovratno i 1,17 mlrd eura kroz zajam, a svaki neiskorišteni euro iz EU fondova nije  samo broj na papiru, nego neizgrađeni vrtić, neobnovljena škola, bolnica, cesta itd. 

Također, kaže Radolović, zapinje isplata sredstava krajnjim korisnicima, a osim toga u  posljednje vrijeme zapinju i postupci javne nabave.

Natječaji “padaju” ili zbog  nedostatka ponuda ili zbog previsokih cijena (uzrokovano visokom inflacijom i  nedostatkom građevinske operative) ili zbog duge procedure oko žalbenih postupaka.

S druge strane, iako NPOO i EU fondovi predviđaju financiranje dogradnje škola, vrtića  i dalje nemamo prateću komponentu financiranja iz državnog proračuna za ono  najbitnije - tko će u tim novim ili rekonstruiranim vrtićima, školama raditi, jer trenutačno  imamo odljev kadrova iz svih područja javnog sektora – od obrazovanja do zdravstva. 

Izuzev najveće stope inflacije i rasta cijena te prevelikoj ovisnosti o EU fondovima  ozbiljne zamjerke mogu se dati na prijedlog Državnog proračuna vezano za fiskalnu  održivost te stanje u ključnim javnim sustavima – zdravstvu, socijalnoj skrbi i tržištu  rada. Primjerice, unatoč snažnom rastu inflacije, hrvatski radnici ostaju među najniže  plaćenima u eurozoni. Prosječna bruto satnica od 16,5 eura čini tek 44 % prosjeka  eurozone, što Hrvatsku svrstava pri sam vrh liste najlošije plaćenih radnika u privatnom 

sektoru. Izuzev radnika u privatnom sektoru gubitnici inflacije su umirovljenici te  najmoprimci (studenti i podstanarske obitelji), dok su među najvećim dobitnicima  banke i trgovci. 

Sanja Radolović je istaknula kako su iz Kluba SDP-a u više navrata dali konkretne  prijedloge za porezni model koji nagrađuje rad, a destimulira ekstra profite u prvom  redu kroz reformu poreza na dobit kojom bi se uvele više porezne stope za poduzeća  koja su tijekom inflacije ostvarila ekstra profite (primjer banaka koje su primile preko 1  mlrd eura kamata od Hrvatske narodne banke), smanjile porezne stope poslodavcima  koji isplaćuju iznad prosječne plaće radnicima u svojoj industriji i stvorili novi  mehanizmi za rast plaća u privatnom sektoru, budući da osobni odbitak više ne može  biti glavni instrument povećanja plaća. 

Radolović je istaknula kako u zdravstvenom sustavu imamo dramatičan rast duga i  neodrživ model te da su dospjele obveze zdravstvenog sustava u razdoblju 2023.– 2025. porasle su s 398 milijuna na čak 862 milijuna eura, što predstavlja najveći rast u  posljednjih nekoliko godina, a liste čekanja i usluga građanima nisu dobile na kvaliteti. 

Dug prema veledrogerijama pokriva se tek djelomično, a opskrba lijekovima i liječenje  pacijenata su ugroženi.

Samo zdravstvene ustanove u prvih devet mjeseci 2025.  ostvarile su novi deficit od 360 milijuna eura. Istodobno, cijena dopunskog  zdravstvenog osiguranja povećana je za čak 60 %, bez jasnog obrazloženja kako će  to poboljšati funkcioniranje sustava. 

Po pitanju socijalne politike Radolović je istaknula da je inkluzivni dodatak postao  simbol neuspjeha Vlade, a oko 15.000 osoba je preminulo čekajući rješenje, odnosno  nije dočekalo inkluzivni dodatak, a 105.000 osoba još čeka rješenje o inkluzivnom  dodatku. S druge strane, kaže Radolović, umirovljenici su dobili poruku da njihova 

država jedan mjesec rada cijeni 6 eura i umjesto da se novac prikupljen u proračunu  rastom inflacije preusmjeri u rast mirovina i socijalnih prava Vlada je političkom  odlukom odlučila nagraditi banke i trgovačke lance koji imaju nikad veću dobit. I treba reći unatoč svim EU fondovima koji su nam na raspolaganju, pet hrvatskih  županija i dalje ima BDP na razini iz 2001. godine, a svaki peti građanin živi u riziku od  siromaštva.

To je porazna realnost u državi koja se hvali rastom kreditnog rejtinga i  BDP-a, ali istovremeno nije sposobna ravnomjerno razvijati svoj teritorij niti pružiti  osnovnu egzistenciju velikom dijelu svojih građana, a upravo su EU fondovi trebali biti  odgovor na društvenu nepravdu, alat kojim ćemo smanjiti regionalne razlike i smanjiti  siromaštvo u čemu je Vlada RH očito podbacila, stoji u priopćenju.