Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je danas kako Schengen u Hrvatskoj ne funkcionira u praksi, što se najjasnije vidi upravo na granicama sa Slovenijom i Italijom, gdje se unatoč formalnom članstvu Hrvatske u schengenskom prostoru redovito vraćaju policijske kontrole, stvaraju višesatne kolone i ograničava sloboda kretanja građana.
''Građani Istre i pograničnih područja svakodnevno se pitaju jesmo li mi u Schengenu ili nismo. Ako Schengen znači slobodno kretanje ljudi, roba i usluga, onda ga Hrvatska danas – u praksi – nema'', poručila je Radolović tijekom saborske rasprave o Zakonu o nadzoru državne granice.
Na prijelazima prema Sloveniji i Italiji, osobito u turističkoj sezoni, kontrole se uvode gotovo ciklički, a građani i turisti nerijetko satima čekaju u kolonama. Poseban problem imaju ljudi koji svakodnevno prelaze granicu zbog posla, školovanja ili obiteljskih obveza.
''Na izlazima prema Trstu i talijanskoj regiji Friuli Venezia Giulia ponovno gledamo policiju, vojsku, pojačane patrole i duga oružja. To nije europska sloboda kretanja – to je povratak granica koje su građanima obećane kao prošlost'', istaknula je.
Radolović upozorava da Vlada umjesto rješavanja stvarnih problema Schengena predlaže zakon koji dodatno širi policijske ovlasti i nadzor, dok se istovremeno ne rješava ključni problem – nefunkcioniranje Schengena u svakodnevnom životu građana.
''Imamo apsurdnu situaciju: formalno smo članica Schengena, ali se kontrole na granicama sa Slovenijom i Italijom vraćaju češće nego prije ulaska. To jasno pokazuje da sustav u praksi ne funkcionira'', rekla je.
Predloženi zakon omogućuje provođenje nadzora i desetke kilometara od same granice, što u praksi znači policijske kontrole i u unutrašnjosti Istre, Like i Gorskog kotara – bez jasnih kriterija i bez sudskog naloga.
''To više nije granični nadzor. To je trajno izvanredno stanje koje građani osjećaju svaki dan'', upozorila je Radolović.
Unatoč činjenici da Hrvatska godišnje izdvaja više od 270 milijuna eura za nadzor granice, uključujući značajna sredstva Europske unije i prisutnost Frontexa, Hrvatska je i dalje jedina država članica koja je u Schengen ušla uz poseban mehanizam nadzora.
''Ako nakon tolikih ulaganja i dalje imamo povratak unutarnjih kontrola prema Sloveniji i Italiji, onda je jasno da problem nije u nedostatku ovlasti, nego u lošem funkcioniranju sustava'', naglasila je.
''SDP podržava zaštitu državne granice, ali Schengen se ne može graditi na vojsci, dugim cijevima i kamerama – već na povjerenju među državama i stvarnoj slobodi kretanja građana'', zaključila je Radolović.
''Dok god građani na granicama sa Slovenijom i Italijom stoje u kolonama, moramo imati hrabrosti reći istinu: Hrvatska je u Schengenu samo formalno – ali ne i u praksi.''