'Zakon koji dijeli Hrvatsku?' Radolović upozorava: ‘Ovo nije regionalni razvoj, ovo je kozmetika’

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je danas da predloženi Zakon o regionalnom  razvoju, iako se formalno predstavlja kao iskorak prema modernijoj regionalnoj politici, u praksi može  dodatno produbiti postojeće razlike među hrvatskim regijama. 

''Regionalni razvoj nije apstraktan pojam – on se mjeri time žive li ljudi dostojno, imaju li posao, dostupne  javne usluge i perspektivu da ostanu u svojim sredinama. Nažalost, ovaj zakon te ključne probleme ne  rješava'', poručila je Radolović. 

Podsjetila je kako je prema službenim podacima BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu iznad prosjeka  Europske unije, dok su sve ostale hrvatske regije znatno ispod tog prosjeka, a stopa rizika od siromaštva  primjerice u Panonskoj Hrvatskoj doseže gotovo 30 posto.

''Ako cijela država zaostaje za EU, a mi se i  dalje ravnamo prema unutarnjem prosjeku od 100, tada sustav samo uljepšava stvarnost umjesto da je  mijenja'', istaknula je. 

Posebno problematičnim Radolović smatra zadržavanje indeksa razvijenosti kao ključnog, gotovo eliminacijskog kriterija. „Indeks mora biti alat za jaču potporu slabijima, a ne mehanizam uskraćivanja  prilika.

Trenutni model stvara ‘pad s litice’ – minimalna promjena može značiti gubitak statusa, sredstava  i razvojnih mogućnosti“, upozorila je. 

Ovim zakonom se zadržava i “cementira” indeks razvijenosti kao ključna poluga razvrstavanje općina,  gradova i županija, određivanje potpomognutih područja, te povezivanje pojedinih mjera s razinama  razvijenosti.

Indeks razvijenosti ne uzima u obzir troškove pružanja javnih usluga (raspršena naselja,  brdsko-planinska područja, otoci, mreže škola/vrtića, domova zdravlja). Indeks razvijenosti trebao bi  primarno biti alat potpore, ne eliminacije.

U zakon treba ugraditi načelo: indeks se koristi primarno za  određivanje stope sufinanciranja i prioriteta, ne za uskraćivanje pristupa programima. 

Naime, kaže Radolović, proračunski prihodi po stanovniku mogu iskriviti sliku (turističke jedinice,  jednokratne prodaje imovine, posebni prihodi) bez da se stvarno poboljšala kvaliteta života ili dostupnost  usluga.

Dodala je i da, ako se ovim zakonom želi postići ravnomjerniji razvoj Hrvatske, valjda bi trebali  pokazati koliko su do sad uložena sredstva pomogla razvoj potpomognutih područja. 

Osvrnula se i na to da smo ušli u predzadnju godinu EU financijskog razdoblja 2021- 2027., da nam cijeli  gospodarski rast počiva na investicijama u bazene, škole i energetske obnove, a da smo imali 1 natječaj za  male poduzetnike iz kojeg još novce nitko vidio nije.

Tragedija je da nismo nakon 13 godina u EU osmislili  niti jedan mehanizam koji bi digao gospodarstvo i potaknuo gospodarski razvoj naših regija. 

Naglasila je i da zakon ne nudi ozbiljan odgovor na depopulaciju, najveći strukturni izazov Hrvatske, prema  popisu 2021. godine Hrvatska je imala 3.871.833 stanovnika, što je -413.056 u odnosu na 2011. 

Zakon o regionalnom razvoju bez ozbiljne demografske komponente je “kozmetika”.„Bez snažne  demografske i gospodarske komponente, regionalna politika ostaje kozmetika. Ne možemo se  zadovoljavati vijećima i strategijama dok nam cijele regije ostaju bez ljudi“, dodala je. 

''Tražimo zaštitne mehanizme kod promjene skupina razvijenosti, veću transparentnost podataka, korekcije  koje uzimaju u obzir stvarne troškove života i pružanja javnih usluga te depolitizaciju razvojnih sporazuma. 

Bez toga ovaj zakon može postati instrument produbljivanja razlika, umjesto njihova smanjivanja'',  zaključila je Radolović.