''Crna zona tržišta nekretnina i dalje bez kontrole''

Saborski zastupnici IDS-a Anteo Milos i Dalibor Paus sudjelovali su danas u Hrvatskom saboru u raspravi o Prijedlogu zakona o posredovanju u prometu nekretnina, upozorivši kako zakon donosi određeni napredak, ali ne zahvaća ključne slabosti tržišta.

Milos je istaknuo kako je novi Zakon potreban jer se tržište godinama razvijalo brže od pravila koja ga uređuju, no naglasio je da predložene izmjene ne adresiraju njegovu „crnu zonu“.

„Ne govorimo više samo o sivoj, nego o crnoj zoni – prostoru u kojem posreduju osobe bez ovlasti, gdje se cijene prikazuju netransparentno, a provizije završavaju izvan poreznog sustava“, upozorio je.

Dodao je kako takve prakse ne štete samo građanima, već i državi i lokalnoj samoupravi, s obzirom na to da se radi o tržištu vrijednom više od trećine državnog proračuna. Upravo zato, smatra, Zakon mora ići korak dalje.

Kao jedno od rješenja predložio je razmatranje modela prema kojem bi se kupoprodajne transakcije odvijale isključivo preko licenciranih posrednika, uz jasnu kontrolu novčanih tokova. Također je naglasio potrebu uspostave jedinstvene javne baze podataka o nekretninama s oglašenim i realiziranim cijenama, kako bi se povećala transparentnost i smanjio prostor za manipulacije.

Posebno je upozorio na izostanak lokalne samouprave iz Zakona, iako je porez na promet nekretnina u potpunosti prihod gradova i općina. „Govorimo o stotinama milijuna eura godišnje, a lokalna razina gotovo da se ne spominje – to je ozbiljan propust“, rekao je, predloživši obvezu obavještavanja lokalnih jedinica o svakoj promjeni vlasništva.

Milos je otvorio i pitanje netransparentnih novčanih tokova i nedostatnog nadzora, upozorivši da se dio stvarnih iznosa i dalje isplaćuje izvan sustava, dok kontrola ugovorenih cijena ostaje iznimka, a ne pravilo. Kao dodatnu zaštitu kupaca predložio je obvezu pribavljanja lokacijske informacije prije prodaje.

 

Foto: IDS

Na njegovu se raspravu nadovezao Paus, ocijenivši da Zakon predstavlja pomak, ali ne i iskorak. Posebno je problematizirao odredbu prema kojoj bi posrednici imali pravo na proviziju bez vremenskog ograničenja nakon raskida ugovora. „Nema smisla da se provizija može tražiti i nakon više godina. Smatram da treba zadržati rok od 12 mjeseci“, poručio je.

Upozorio je i na potrebu jasnijeg definiranja obveze provjere statusa zemljišta, predlažući da se ona veže uz službenu lokacijsku informaciju. „Iz prakse znamo da se kupce često uvjerava dokumentima koji nemaju pravnu težinu. To moramo izbjeći“, rekao je.

Paus je podržao i strože uređenje oglašavanja nekretnina te zabranu uvjetovanja razgledavanja potpisivanjem ugovora, ali je naglasio i problem provizija koje se u praksi često prebacuju na kupce. Kao rješenje naveo je model u kojem se provizija dijeli između kupca i prodavatelja, uz ograničenje da kupac ne može snositi više od polovice troška.

Oba zastupnika složila su se kako je za uređenije tržište nužno povećati transparentnost cijena i osigurati učinkovit nadzor, kako bi se smanjio prostor za zlouporabe i zaštitili građani.